Muamera Činjarević: Zašto je ova država "maćeha" djeci?

Hajrija Avdić
Muamera Činjarević: Zašto je ova država "maćeha" djeci?
Pixabay / Ilustracija
Smrt roditelja, razvodi te prihvatanje perioda - "jedan vikend ovdje, drugi tamo"... najtiše ali i najteže prolaze djeca, u bilo kojem uzrastu se suočili s tim.

Na gubitak supružnika ili razvod, partner ili partnerica "zbog djece" natjerani su da to prihvate čim prije, jer treba dječiji život nastaviti graditi potpuno u nepotpunoj porodici. 

No, šta država čini po tom pitanju? Kakav je status djece iz nepotpunih porodica?

O svakodnevnoj borbi samohranih roditelja, bilo u okruženju ili za ostvarivanje minimalnih prava, te o Udruženju “Jedan manje – One less” za Radiosarajevo.ba govori Muamera Činjarević, idejni tvorac i predsjednica ovog Udruženja.

"Udruženje postoji od 2013. godine, a sa 29. novembrom ulazimo u jednu novu epohu i Udruženje će ovih dana biti preregistrirano i djelovat će na nivou države Bosne i Hercegovine. Dakle, obuhvatit ćemo ovu populaciju na nivou države", govori nam lijepu vijest, na početku razgovora Činjarević. 

Misija i vizija ostaju uvijek ista, osnažiti ulogu roditeljstva u cijelom društvu, i ostvariti uvjete za osamostaljenje samohranih roditelja.

"To je cilj, uz izmjene i dopune porodičnog i krivičnog zakona i zakona o alimentacijskom fondu ostaju naša konstanta. To je jedini način da kroz zakonodavstvo zaštitimo ovaj dio društva i da djeca iz tog društva ne osjećaju manje vrijednim u odnosu na djecu iz potpunih porodica prema svim konvencijama o pravima djeteta", ističe predsjednica Udruženja.

No, kada je riječ o izmjenama i dopunama porodičnog zakona - šta je to u našem zakonodavstvu veliki hendikep?

"S obzirom na to da su razvodi masovna pojava i neka statistika, studija na kojoj lično radim, kazuje da godišnje imamo negdje oko 1.500 razvoda, što je zabrinjavajuća cifra i moramo se pozabaviti ovom tematikom. Kroz Porodični zakon tretirani su samo staratelji koji su smrću izgubili partnera, što je nedovoljno. Osobe koje se razvode i staratelji djece moraju biti tretirani kroz zakon i imati na neki način tretman i privilegiju u društvu, to je neophodno", govori Činjarević, i sama samohrana majka, čiji je suprug preminuo iznenada, te ostala sama s troje djece.

Osim mišljenja da je zbog svih nepotpunih i neriješenih zakona "država maćeha djeci iz nepotpunih porodica", predsjednica Udruženja smatra da je veliki problem u odgojno-obrazovnim institucijama. 

"Stalno ponavljam i želim da odgovorni to čuju - djeca iz jednoroditeljskih porodica bez obzira na status njihovog staratelja u odnosu na drugog roditelja, oni moraju imati poseban status u školama. Zašto to kažem? Radim s tom djecom i starateljima i primjećujem njihov hendikep. On se globalno ne primijeti, djeca bez ljubavi i brige drugog roditelja i države, taj hendikep počnu prikazivati tek nakon svog punoljetstva. Do tada, oni su na neki način pod 'šapom' svog staratelja, roditelja, odnosno i države, i oni obično šute, ali strah nas je onog što čine poslije", kaže Činjarević, te dodaje: 

"Pružamo djeci psihološku podršku, jer oni se povlače u sebi, većina njih. Nedovoljna finansijska sigurnost, majka ili otac - ko je staratelj, rade po dva ili tri posla, a pretežno nemaju posao na neodređeno vrijeme. Moraju da se bore da osiguraju tom svom djetetu, djeci... minimalno. Oni ostaju sami, te često posežu za drogom, lošim društvom, ili se povlače u sebe... to je jedna vojska djece, ne pričam generalno, ali većina ih ima hendikep, koji kao strateški cilj udruženja - želimo toj djeci pomoći."

Fokus Udruženja su djeca do 18 godina, a pozitivno je, kako kaže sagovornica, da se svakodnevno sve više roditelja prijavljuje, dijeli svoje priče.

"Svaki dan dođe minimalno deset korisnika. Svi su, većinom, s istim pričama - da je njihova najteža, jer je svakom njihova bol zaista najteža. Veliki problem je i nezaposlenost, kao i u cijeloj državi.

Zato, bitno je naglasiti da u proljeće 2017. godine ulazimo u jedan projekt EU, kojim će biti zaposleno oko 30 samohranih roditelja ruralnih sredina. Projekt je na temu samoodrživosti, i finansijer preuzima odgovornost kroz ugovor da će prozivode plasirati na evropsko tržište, a samim tim osigurati održivost Udruženja. Radit ćemo na zapošljavanju samohranih roditelja - jer želimo da imaju redovna primanja i da omogućimo kvalitetniji život njima i njihovoj djeci", otkriva nam Činjarević.

Osim ove pozitivne priče, lijepa dolazi i inicijativom premijera KS-a Elmedina Konakovića, kako priča predsjednica Udruženja.

"Naše Udruženje u 2017. će ući na jedan solidan budžet, te napokon ćemo imati svoje sjedište. Naša adresa je u Privrednom gradu Skenderija, do 1. januara, kancelarija će raditi utorkom od 12 do 14 sati, a četvrtkom od 17 do 19 sati", ističe Muamera Činjarević, te dodaje da se Udruženje "Jedan manje", ove godine bori i za paketiće - jer neki mališani još se nikada nisu susreli s tim "upakovanim trenutkom pažnje".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije