Izbori / Nerzuk Ćurak: Ako pobjede nacionalistički desničari, proglasiti kraj Europe

23. 05. 2019. u 08:07:00 Benjamin Redžić

Shares:0

Danas i u naredna tri dana će pola milijarde građana imati priliku da izabere 751 zastupnika u Parlamentu Europske unije. Nekoliko stotina kandidata želi biti parlamentarac koji će u narednih pet godina donositi odluke koje oblikuju svakodnevnicu ljudi u i izvan Europske unije.

Za to će vjerovatno biti plaćeni blizu 8.760 eura ili više od 17.130 maraka mjesečno. Ishod izbora će odrediti novi sastav još jedne institucije - Komisije Europske unije.

Značaj ovih izbora koji se održavaju od 1979. godine se ne može opisati brojkama. A ovi izbori su možda i najznačajniji do sada za Uniju, ali i za zemlje kojima je cilj da budu njenom članicom. Između ostalog, na to je ukazao profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka Nerzuk Ćurak.

Za portal Radiosarajevo.ba je analizirao atmosferu u kojoj se održavaju izbori, kolika će biti izlaznost birača, da li će desnica ostati najjača politička snaga, šta je razlog očekivanog uspjeha krajnje desnice, kakav je status ljevice, koliko (ne)ozbiljno Bosanci i Hercegovci doživljavaju izbore, kakav će Europska unija imati odnos prema Bosni i Hercegovini poslije izbora i koja je njegova vizija Unije.

Najbolja stvar koja se desila Europi uoči izbora

Profesor Ćurak je ukazao na najbolju stvar koja se mogla desiti Europi uoči izbora.

"Najbolja stvar koja se mogla desiti Europi jeste da je ovaj austrijski vicekancelar uhvaćen s rukama u medu. To je vrlo važno jer se nadam da će direktno ili indirektno to negdje kod građana Europske unije razviti jednu vrstu odgovornosti da izađu na izbore u što većem broju i nekako da utiču na smanjenje broja glasova ovim neodesničarskim strankama među kojima je i jedna od perjanica gospodin Heinz-Christian Strache", rekao je.

Tajni snimak trese Austriju: Dodikov prijatelj Strache završava političku karijeru?

Ocijenio je da atmosfera u Europskoj uniji, ali i na njenim, kako je kazao, rubovima nije dobra. Razlog za to vidi u tome što je "europska desnica snažno osokoljena" dodavši:

"Oni su imali ozbiljne kampanje za ove izbore. Angažiran je i Steve Bannon - čovjek koji je faktički doveo Donalda Trumpa na vlast svojim umiješnim vođenjem kampanje. Ankete rađene pred izbore u zemljama Europske unije govore da ta neodesnica ima ozbiljnu podršku. Zato se nadam da ova korupcionaška atmosfera u Austriji može doprinijeti smanjenju utjecaja neodesnih stranaka."

Upozorio je da bi rast ovih političkih stranaka bio opasan za jednu pluralnu državu kakva je Bosna i Hercegovina, ali i samu Europu.

"Kada bi ti ljudi dobili mogućnost da formiraju europsku Komisiju kao izvršnu vlast, tu bi bili snažni utjecaji politika koje su protiv Bosne i Hercegovine. Zato treba učiniti sve da Europa ostane Europa solidarnosti, tolerancije, pluralnosti - jedna inkluzivna utopija, a ne da pobjede ove ksenofobne politike koje žele Europu tvrđavu. Išao bih toliko daleko i rekao da ako ovi populisti, nacionalistički desničari pobjede na izborima, trebalo bi proglasiti kraj Europe", mišljenja je.

Otuđenost i birokratiziranost

Saglasan je sa stavom da je osjećaj ljudi kako je Europska unija otuđena od njih, birokratizirana, jedan od razloga niske izlaznosti na izborima. Kao posebnim problemom je istakao sljedeće:

"Najveći problem je pucanje osovine Europska unija - Sjedinjene Američke Države i rast drugih sila. Negdje su građani nezadovoljni Briselom. Ja sam nezadovoljan Briselom zbog dugotrajne višedecenijske birokratizacije, otuđenosti, projektne svijesti u kojoj su zanemareni obični građani koji vide da imaju atomske plate u Briselu. Istovremeno sama Europska unija kao institucija ima demokratski deficit. Onda se to ljudima čini da nema veze s njihovim životima, pa slabo izlaze."

Bez obzira na prethodno konstatirano, smatra da bi na ovim izborima trebao glasati što veći broj građana u cilju da se smanji demokratski deficit.

Za Ćurka je eventualna pobjeda ljevice ili desnog centra i dobar rezultat liberala mogućnost da se Europska unija nastaviti razvijati.

Govoreći o izlaznosti birača, konstatirao je:

"Najregresivnije ideologije imaju najdiscipliniranije birače. To je pravilo. Tako da će ti desničarski glasači izaći na izbore. Masi ljudi je dovoljno da kažete da migranti uništavaju posao, da će islam promijeniti njihov način života - to je dovoljno da manje obrazovani ljudi masovno glasaju za te rigidne ideologije. S druge strane, i unutar obrazovanih ljudi postoje oni koji su puni ksenofobije. Što je vrlo uznemirujuće."

Demokratija kao sredstvo obračunavanja s Unijom

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba se osvrnuo na jednu apsurdnu situaciju - da euroskeptične stranke iz izbora u izbore dobijaju podršku u instituciji zajednice koju kritikuju i/ili se njoj protive.

"Oni koriste Europsku uniju, koriste demokratiju kao pravila igre da bi kroz članstvo u europskim institucijama uništili Europsku uniju. Apsurd je da mi imamo mogućnost da u europskom Parlamentu imamo toliko prisustvo snaga koje žele da unište taj Parlament. To je strašno. Ili da potpuno preusmjere, redukuju Europsku uniju - da smanje njeno putovanje kroz historiju gdje se ona razvija kao politički entitet, da Europska unija bude ništa, obična ekonomska zajednica. Ma to je eufemizam euroskeptične snage. Sad smo na terenu desnih nacionalističkih stranka koje imaju ambiciju da iskoriste instrumente Europske unije da ubiju Europsku uniju. Nadam se da se to neće desiti", naglasio je.

Odgovornost ljevice

Na pitanje koliko je ljevica odgovorna za postojeće stanje na Starom kontinentu, odgovorio je:

"Najodgovornije su stranke socijaldemokratije koje su od trećeg puta Tonya Blaira do danas pristale da socijaldemokratsku agendu potpuno potčine agendi stranaka desnog centra. Onda su građani naravno vidjeli: Pa ako je to već tako, glasat ćemo za izvorne stranke desnog centra, a ne za socijaldemokratiju koja ne nudi ništa drugačije... Socijaldemokratija se utopila u trend dominirajuće neoliberalne hegemonije koju su najviše forsirale umjerene desne stranke. Iako su to stranke zasnovane na elitizmu i jasnoj podjeli upravljačkih elita i drugih, pokazale su se boljim od socijaldemokratskih stranaka. Problem je što ljevica ništa nije ponudila. Tamo gdje ljevica nešto nudi, a ne samo copy-paste od umjerenih desnih stranaka ili stranaka centra, onda to ljevica dobija. Moja nada je da ipak u Španiji i Portugalu došlo do uspjeha socijaldemokratije. Iako je u Španiji došlo do rasta i neodesnice, ali je veći rast socijaldemokratije i ljevice. Najvažnije bi bilo da ova neodesnica bude zadnja snaga u Parlamentu. Da ne dođu u mogućnost da se pitaju za formiranje izvršne vlasti. Ako dođu u tu poziciju, to će biti zabrinjavajuće."

Kao dobrim je okarakterisao uspjeh ljevice, umjerene desnice i liberala još jednom upozorivši na opasnost od krajnje desnice poručivši:

"Zamislite da vam predsjednik europske Komisije dolazi iz neodesnice, neofašističkih stranaka. To je opasno jer bi se Europa na to navikla. Navikla bi se na normalizaciju neofašističkog diskursa kao da je liberalan. To je ta opasnost koja čuči u trijumfu tih snaga. Ali, ja negdje osjećam da ipak neće moći fundamentalno utjecati na procese formiranja vlasti u Briselu."

(Ne)ozbiljnost građana Bosne i Hercegovine

Upitan koliko građani Bosne i Hercegovine ozbiljno doživljavaju ove izbore, naveo je da "mi ništa ne doživljavamo ozbiljno kao građani", obrazloživši to ovako:

"U Rumuniji na proteste izađe 500.000 ljudi zato što je Vlada htjela da neke koruptivne mehanizme proglasi nekoruptivnim. A ovdje ljudi za mnogo gore stvari i ne pomišljaju da protestuju, nenasilno naravno, protiv loše vlasti. Europska unija ne zanima građane. Ali, to nije toliko važno koliko je važno da zanima donositelje odluka. Nisam siguran da i njih zanima. Ako postoji zemlja za koju je opasan trijumf rigidne desnice, onda je to Bosna i Hercegovina. Iz javnih govora i programa tih stranaka mi vidimo koliko su oni protiv bilo čega što u sebi ima bilo kakav islamski element. To jeste i zaostavština orijentalizma u nekoj mjeri, ali i ksenofobije koja je dovela do holokausta. To je antisemitizam. Kroz rast neodesnice vidimo da antisemitizam još igra. On je sada transponovan sa jevrejskog pitanja na islamsko. Ali, antisemitizam je prisutan. Kao što su prisutne ideje solidarnosti i tolerancije, tako je prisutna i ova koja je ugrožava."

Odnos prema Bosni i Hercegovini i vizija Europske unije

Komentarisao je tvrdnju šefa Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Larsa-Gunnara Wigemarka da Europska unija neće promijeniti svoj odnos prema Bosni i Hercegovini bez obzira na to ko će činiti novi saziv Parlamenta i Komisije.

Ćurak je naglasio kako bi ipak volio da se taj odnos promijeni.

"Volio bih da se promijeni na način da zemlju koja je neuspješna, ne samo zbog sebe i unutrašnjih aktera, nego i zbog vanjskih aktera, u smislu proizvodnje politika koje neće biti trajno moderatorske naravi. Nego koje će koristiti meku i pametnu moć da se promijeni vektor razvoja Bosne i Hercegovine. Da prestanu uvažavati bijedne nacionaliste koliko ih uvažavaju svih ovih godina. Volio bih da se promijeni politika Europske unije prema Bosni u pozitivnom smislu, da se stvori preduvjeti za ubrzani proces pristupanja zemlje Uniji. Jedino ne bih volio da se promijeni načelna mantra da su za ulazak zemalja Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Ali, nisam siguran u to. Onaj zadnji komunike iz Sofije gdje je bio sastanak Europske unije i država Zapadnog Balkana je strašno obeshrabrujući po tom pitanju", konstatirao je.

U završnici razgovora za portal Radiosarajevo.ba je opisao svoju viziju Europske unije.

"U smislu institucionalnih ideja, Europska unija je najbolja ideja u ljudskoj povijesti koja se materijalizira kroz historiju. Počela je iza Drugog svjetskog rata u vrlo stidljivim ekonomskim aranžmanima, da bi dostigla politički kapacitet koji je na prekretnici. Pobjede li sile mraka, Europa se vraća na 1949. - na ugalj i čelik, metaforički rečeno. Pobjede li sile svjetlosti gdje ubrajam ljevicu, liberalizam i desni centar, mislim da su tu stvorene pretpostavke za debatu kakvu Europu želimo. Nadam se da unutar takve debate bi trijumfirala ona politička ideja koja zagovara daljnje jačanje Europske unije kao autentičnog političkog entiteta. Znam da je u realnom političkom smislu maksimum koji može doseći u narednih nekoliko decenija Europska unija, podjela nadležnosti između Unije i zemalja članica. Ali je važno da se ide ka federalnoj Europi. To bi bilo pozitivno. Moj san, a sada smo na terenu utopije, je Europska unija kao europska republika. Negdje čisto povijesno razmišljajući kažem: Ako se već Europska unija pojavila u povijesti, onda bi valjda konačni cilj trebala biti europska republika. Ne ostati na nečemu na pola. Postoje autori kao što je njemačka znanstvenica koja je objavila knjigu zašto Europa mora biti republika u jednom utopijskom, kantovskom diskursu. Važno je da imamo ljude koji tako razmišljaju - o Europi kao republici u kojoj bi svi građani bili ravnopravni, u kojem ne bi bilo važno da li ste iz Njemačke ili Bosne. To je daleki san. Ali znate, veliki filozof Ludwig Wittgenstein kaže: Svaki idealizam strogo promišljen vodi ka realnosti", zaključio je profesor Fakulteta političkih nauka Nerzuk Ćurak.

O izborima

Kakva će biti budućnost Europske unije, tokom tri dana će odlučiti njeni građani.

Koliko će zastupnika biti izabrano u jednoj zemlji, zavisi od broja stanovnika. U Malti, Luksemburgu i Kipru će se birati do šest parlamentaraca, a u Njemačkoj 96.

Hrvati će birati 11 parlamentaraca.

Bez obzira što su na referendumu podržali istupanje Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije, pravo glasa će imati i Britanci.

Na ovim izborima se primjenjuje proporcionalni sistem koji olakšava manjim strankama da dobiju mandate.

Svaka država članica može odlučiti da li će imati više izbornih jedinica ili samo jednu izbornu jedinicu.

Političke stranke u Parlamentu Europske unije se ne organiziraju tj. grupišu prema zemlji porijekla, već na ideološkoj osnovi.

Broj parlamentarnih grupa nije konstantan. Može se mijenjati od izbora do izbora. Do sada su najdominantnije bile grupe koje okupljaju stranke desnog i lijevog centra.

KOMENTARI (1)