Zašto se u BiH ne naplaćuje ulaz u kulturno-historijske spomenike

S. H.
Zašto se u BiH ne naplaćuje ulaz u kulturno-historijske spomenike
Fena / Ilustracija
Većina kulturno-historijskih spomenika u Bosni i Hercegovini je nezaštićena i izložena propadanju zbog nebrige vlasti, a kao razlog najčešće se navode finansijske poteškoće.

Veća sredstva zaduženim za održavanje i očuvanje kulturno-historijskih spomenika u našoj državi donijelo bi naplaćivanje ulaza na kulturno-historijske spomenike koji su ujedno i najpoznatije turističke destinacije, što je praksa većine svjetskih zemalja.

U važećoj zakonskoj regulativi ovo pitanje nije detaljno razrađeno, ali je svakako moguće i potrebno da se korištenje nekih kulturnih dobara naplaćuje, smatraju u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Kako su naveli za Radiosarajevo.ba, Zavod se ne bavi naplatom ulaza, jer to i nije u njegovoj nadležnosti, te ne raspolaže tačnom informacijom o tome gdje se i koliko ulaz naplaćuje.

"To pitanje je u potpunosti prepušteno sopstveniku kulturnog dobra, odnosno vlasniku, korisniku ili upravljaču. Naplata korištenih zaštićenih dobara (ako bi bila detaljno i sistemski riješena) mogla bi biti značajna u njihovom očuvanju, ali, za sada nije preciziran udio u ostvarenoj dobiti koji sopstvenik obavezno mora da uloži u održavanje i očuvanje tog dobra“, rekli su nam iz Zavoda.

Problem predstavlja svakako i to što se za eventualnu naplatu moraju osigurati uvjeti, u smislu adekvatne pripreme samog dobra, odgovarajuće infrastrukture i stručnog vodstva, a u većinu zaštićenih dobara se jednostavno premalo ulaže, prokomentirali su iz Zavoda za naš portal.

Naplaćivanje ulaznica u nacionalne spomenike nije ni u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sport, a samim tim ni u planu aktivnosti ovoga Zavoda, rekli su za naš portal iz ministarstva.  

Kako su naveli, naplata ulaznica trebala bi biti regulirana Planom i programom korištenja nacionalnog spomenika, koji bi za svaki pojedinačni spomenik trebao da se donese i da bude sastavni dio njegove Odluke o proglašenje nacionalnim spomenikom BiH. U sklopu tog plana i programa definiralo bi se da li se na određenom spomeniku može naplaćivati ulaznica, na koji način, od strane koje institucije, a posebno u koju svrhu bi se koristila ta sredstva prikupljena naplaćivanjem ulaznica. 

U sastavima odluka o proglašenju nacionalnog spomenika BiH ne spominju se naplate ulaznica, potvrdili su za naš portal iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, ali se u njima navodi da se prostor nacionalnog spomenika može koristiti za kulturne manifestacije. Obaveza o održavanju nacionalnih spomenika prenosi se odlukom na entitetske vlade koje su dužne osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i prezentaciju nacionalnog spomenika.

"Nepostojeći novi zakon o zaštiti kulturno-historijskog naslijeđa na nivou države Bosne i Hercegovine, kao ni na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, onemogućava prije svega zakonskog, a poslije i funkcionalno i ekonomski isplativo upravljanje nacionalnim spomenicima", rekli su nam iz kabineta Federalne ministrice za kulturu i sport. 

Pojedini vlasnici nacionalnih spomenika, naročito pravni subjekti, regulirali su tu mogućnost donesenim lokalnim odlukama oslonjenim na kantonalne zakone o nacionalnim spomenicima. 

Poseban su problem nacionalni spomenici u vlasništvu privatnih lica, a tih je priličan broj, naveli su nam iz Ministarstva.

Da bi se jedan tako složen problem korištenja nacionalnog spomenika uspio zakonski regulirati i uspješno zakonski provoditi, potrebno je u njegovo donošenje uključiti niz subjekata na nivou države, entiteta, kantona, općine, kao i direktno samog vlasnika nacionalnog spomenika. 

"Napominjemo da i Turističke zajednice na lokalnom i kantonalnom nivou u sklopu svoje ponude i prezentacije kulturno-historijske baštine Federacije Bosne i Hercegovine reguliraju naplatu ulaznica u sklopu posjete nacionalnim spomenicima.", rekli su iz Ministarstva. 

Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta nije uključen u pojedinačne naplate ulaznica za posjetu nacionalnim spomenicima, a ni upoznat da li se ta sredstva pravilno raspoređuju za tekuće održavanje istih spomenika.

Čini se da je i sa kulturno-historijskim spomenicima u BiH slična situacija kao i sa sedam institucija kulture od državnog značaja poput Zemaljskog muzeja i drugih kojima je neriješen pravni status vlasništva, a samim tim i finansiranja. 

Kao i u zemljama regije, naplata samog posjeta, odnosno razgledanja, najčešći je oblik ubiranja spomeničke rente u našoj bilo da se radi o pokretnim spomenicima ili nepokretnim.

Pokretni spomenici prezentiraju se u muzejskim i galerijskim zbirkama, te se kupnjom ulaznice za muzej ubire spomenička renta.  U većini bh. muzeja i galerija se naplaćuje ulaz osim u posebnim prilikama ili prilikom otvaranja novih postavki, te događaja koji se održavaju u prostorijama muzeja ili galerije. BiH ne primijenjuje praksu europskih zemalja koje npr. svaku prvu subotu u mjesecu otvaraju vrata za sve posjetioce i nude besplatan ulaz čime se radi na promociji muzeja i privlačenju posjetilaca.

Nepokretne spomenike u BiH moguće je razgledati i izvana jer se većina njih nalaze u krugu stambenih naselja, a gotovo da nema takvog spomenika na kojem se naplaćuje ulaz, stoga se i unutrašnjost takvih spomenika može razgledati besplatno.

Prema iskustvu Ministarstva za kulturu Republike Hrvatske uz naplatu samog razgledavanja pri posjetu spomeniku moguće je ubrati rentu i za potrošnju nekih drugih sadržaja. Takvi sadržaji su vodiči (na jeziku koji razumije posjetilac, pisani i govorni), dozvole za foto i video snimanja, razgledavanje posebnih sadržaja itd.

U BiH postoji i takvih primjera. Dio podzemnih tunela koji se nalaze ispod utvrde Huseina-kapetana Gradaščevića u Gradačcu je otvoren za posjete i košta samo 1 KM, dok se ulaz u ovaj historijski kompleks, kao i u kuću Huseina-kapetana, ne naplaćuje, rekao je za Radiosarajevo.ba Benjamin Bajrektarević, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona.
gradacac_kula_huseina_kapetana_KONS09.jpg - undefined

Stari grad Gradačac

Naplata posjeta nekada nije moguća kod spomenika koji imaju javnu funkciju poput sakralnih, odnosno džamija, crkvi, katedrala i slično, jer nije moguće odvojiti posjetioce koji razgledaju crkvu od vjernika. Upravo je stoga u crkvama i katedralama najčešće ulaz slobodan, ali se naplaćuje ulaznica za penjanje na munaru, zvonik i/ili ulaznica za razgledanje riznice koju spomenik posjeduje.

Iako je to izazivalo negodovanje javnosti, u pojedinim sakralnim objektima u regiji, pa i u BiH, naplaćuje se ulaz.

Primjer Koski Mehmed-pašine džamije u Mostaru na kojoj je stajao natpis od 2014. godine u kojem se navodi obavezna kupovina karte po cijeni od četiri KM. Cijene su bile naznačene i u eurima (dva), odnosno kunama (16) koje nisu zakonsko sredstvo plaćanja u Bosni i Hercegovini, jer se finansijske transakcije mogu vršiti jedino u konvertibilnim markama. Kupljena karta nije garantirala obilazak cijelog objekta, jer, da biste se popeli na munaru, koja se ne koristi za vjerske nego turističke svrhe to košta pet eura, odnosno deset konvertibilnih maraka.

mostar_jesen_rsa17.jpg - undefined

Koski Mehmed-pašina džamija u Mostaru

Inače, bez karte nije bilo moguće izvršiti ni fotografiranje na terasi s koje se pruža pogled na Stari most u Mostaru.

Iz Islamske zajednice su tada reagirali navodeći kako nemaju potrebe ostvarivati prihode naplaćivanjem ulaza u džamije. U ostatku države posjete vjerskim objektima ne naplaćuju, odnosno to se čini samo na bazi dobrovoljnih priloga koje posjetioci - vjernici ostavljaju u propisana mjesta na ulazima u džamije, crkve...

U svijetu je ta praksa promijenjena. U mnogim crkvama i katedralama sve su prisutnije blagajne na kojima posjetioci kupuju "pravo razgledanja" ili neku drugu prateću uslugu. Naprimjer, Westminstersku katedralu koju je, dok je posjet bio besplatan, razgledalo preko 3 miliona posjetilaca godišnje, dok je danas kada se posjet naplaćuje godišnje posjećuje nešto više od 1,2 miliona posjetilaca.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije