Prije 28 godina / Na današnji dan je Bosna i Hercegovina krenula svojim putem

15. 10. 2019. u 07:58:00 Radiosarajevo.ba

Shares:106

Prije tačno 28 godina, Skupština Bosne i Hercegovine donijela je Akt o reafirmaciji suverenosti Republike BiH i otvorila put za bosanskohercegovačku nezavisnost, a predstavnici BiH izašli su iz organa bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).

Naime, tim činom odlučeno je da se povuku predstavnici BiH iz rada saveznih organa dok se ne postigne dogovor između svih republika koje sačinjavaju Jugoslaviju.  Na to su pristali predstavnici SDA i HDZ, dok su predstavnici SDS-a odbili djelovati po donesenom aktu.

Na nivou Predsjedništva i Vlade BiH donesena je odluka prema kojoj se regruti i rezervni sastav neće slati u JNA. Ujedno, mobilizirani su rezervni odredi MUP-a BiH i upućeni prema Bosanskoj Gradiški i Bosanskoj Kostajnici da bi spriječili eventualne sukobe i napade na Hrvatsku iz BiH. Ipak, nisu uspjeli u svom zadatku, jer su ih zaustavile srpske paravojne formacije.

U godinama raspada bivše Jugoslavije u BiH se tragalo za rješenjem koje bi omogućilo opstanak Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) uz ojačani suverenitet njezinih republika.

Miro Lazović je u Skupštini BiH 1991. godine predložio transformaciju bivše zajedničke države u savez suverenih republika s jakim ingerencijama zajedničke države u oblasti obrane, monetarne politike i vanjskih poslova. SDS je odbio taj prijedlog što je, prema Lazoviću, bio nagovještaj realizacije plana o tzv. Velikoj Srbiji.

"Skupština Republike BiH nije željela biti instrument velikosrpske politike. Slovenija i Hrvatska već su nagovijestile izlazak iz SFRJ-a, pa je i BiH tragala za riješenjima kojima bi, prije svega, srpsko-hrvatski odnos u BiH-u bio reguliran. U tom kontekstu je Skupština BiH donijela odluku da se naši predstavnici povuku iz rada u saveznim institucijama", govorio je svojevremeno Lazović.

"Agresija na Sloveniju je bila završena, dok je agresija na Hrvatsku bila u punom jeku", prisjećao se prije nekoliko godina za Deutsche Welle tadašnji predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljujić.

Podsjećajući na dislociranje jedinica bivše JNA iz Slovenije i dijelova Hrvatske u BiH, Kljujić je govorio da je plan za napad na BiH tada već bio programiran: "BiH je tada pretvorena u najveću kasarnu na svijetu, a Jugoslavija nije postojala. Jugoslovenska naroda armija (JNA) nije samo promijenila naziv, nego je postala i agresor. Odlučili smo se povući iz saveznih organa dok se ne riješi pitanje Jugoslavije", rekao je Kljujić.

No, rješenja nije bilo, a Predsjedništvo SFRJ-a je zaključilo da će odluke donijeti bez predstavnika Slovenije, Hrvatske i BiH. U jesen 1991. jedinice Užičkog i Novosadskog korpusa JNA prelaze u BiH. Tim činom, prema analitičarima, počinje realizacija plana "RAM" (plan je podrazumijevao i stvaranje srpske države u BiH-u te njezino povezivanje s tzv. srpskim oblastima u Hrvatskoj).

U BiH je bilo kolebanja u pogledu stvarnih namjera tadašnje srbijanske politike. Kljujić kaže da su neodlučnost izražavali pojedini političari SDA-a. "Kada je završeno razaranje Vukovara i posljednjoj političkoj budali bilo je jasno šta je JNA i šta je Slobodan Milošević", kaže Kljujić.

Skupština BiH je, podsjetimo 11. oktobra te godine donijela i Memorandum o suverenosti, a regularne snage JNA i rezervisti napadaju selo Ravno u Hercegovini. Danas se smatra da je napad na Ravno "prvi čin otvorene agresije na BiH".

A vrijedi istaći i da je dan prije donošenja Akta, u Skupštini BiH Radovan Karadžić zaprijetio muslimanskom narodu nestankom. Krajem oktobra 1991. klubovi zastupnika SDS-a i SPO-a (Srpskog pokreta obnove) u Skupštini Republike BiH donose odluku o sazivanju tzv. Skupštine srpskog naroda u BiH.

Uslijedio je referendum srpskog naroda, 9. i 10. novembra 1991. godine, na kojem su Srbi izglasali uspostavljanje tzv. samostalne srpske republike u granicama BiH, s namjerom priključenja ostacima SFRJ.

Bosanska Vlada u Sarajevu iznijela je stav da referendum smatra neustavnim i nevažećim, tako da nije poduzela nikakve dalje mjere.

Kao odgovor na poteze SDS-a, HDZ BiH je 12. novembra 1991. godine proglasio tzv. Hrvatsku zajednicu Posavine u Bosanskom Brodu, a 18. novembra 1991. godine u Grudama je proglašena i tzv. Hrvatska zajednica Herceg Bosna (HZHB).

KOMENTARI (1)