207 godina je prošlo / Mula Mustafa Bašeskija, mnogo više od narodnog pisara

18. 08. 2016. u 10:42:00 S. Š.

Shares:0

Sarajevo je na današnji dan prije 207 godina izgubilo Mula Mustafu Bašeskiju, alima (učenjaka), bošnjačkog ljetopisca čiji su zapisi najpouzdaniji podaci o Sarajevu iz 18. stoljeća, a koji se i danas koriste kao mjerodavan historijski izvor.

Dakle, osim posla narodnog pisara, koji je obavljao u malom dućanu kod Sahat-kule, Bašeskija je bio mualim u nekoliko sarajevskih džamija, a jedno vrijeme i u džamiji u Zgošći kod Kaknja, a 1800. godine postao je i službenik Husrev-begova vakufa. 

Početno obrazovanje dobio je u mektebu kod hodže Sulejman-efendije Arnauta, gdje se isticao od ostalih vršnjaka. Izučio je i kazaski zanat kod majstora Šahinbašića, kazaza i imama jedne sarajevske džamije, ali tim poslom nije se bavio dugo.

Nastavio je obrazovanje u medresi pa je 1757. godine postavljen za sibjan-mualima u mektebu kod Ferhadija-džamije. Dvije godine kasnije primio se i dužnosti imama i hatiba Buzadži hadži-Hasanove džamije.

O tome da mu je pisarski posao dobro napredovao i donosio lijepe prihode, govori i činjenica što je iznajmio drugi, veći dućan te angažirao i druge pisare za pomoćnike. 

Zanimljivo je da Bašeskija sve vrijeme svog posla nije odustajao od usavršavanja obrazovanja pa je i dalje slušao predavanja o šerijatskom pravu i astronomiji kod muderisa Gazi Husrev-begove medrese Mehmed-Razi Velihodžića

Godine 1801. ljetopisca je dohvatila kap. Sve do danas nije bio ustanovljen tačan datum Bašeskijine smrti. Većina autora koji su ranije pisali o Bašeskiji pretpostavljaju da je on umro 1803. godine, dok Muderizović, koji je prevodio Ljetopis Bašeskije, smatra da je ljetopisac umro 1805. godine. Prema najnovijim istraživanjima, ustanovljeno je da je Mula Mustafa Bašeskija umro 18. augusta 1809. godine. 

"Mula Mustafa Ševki Bašeskija je, najvjerovatnije, sahranjen na sarajevskom mezarju Hambina carina, visoko u brdu iznad Bistrika. Njegov mezar, odnosno nišane, s dosta velikom pouzdanošću je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća identificirao Mehmed Mujezinović i objavio u svom djelu Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine.

Nišani su tipični za učenjake i duhovne ljude toga vremena, s ulemanskim turbanom i lijepim natpisom u „nesh“ stilu koji kaže: „Umrli i pokojni mula Mustafa. Za njegovu dušu (prouči) Fatihu. Godina 1223.“ (1808-1809). Iako je Bašeskija umro godinu ranije, moguće je da su njegovi nišani naknadno postavljeni. Ovaj mezar sam lično vidio 1993. godine na mezarju na Hambinoj carini i bio je u dosta dobrom stanju. Da li taj nišan još uvijek postoji, s obzirom na mnogobrojne naknadne ukope u tom mezarju tokom i poslije rata – danas je nepoznato. Bilo bi dobro da se nadležne institucije za zaštitu spomenika angažiraju kako bi pronašli i zaštitili ovaj vrijedni spomenik, ukoliko ga u međuvremenu nije nestalo", kazao nam je historičar i arhivist Velid Jerlagić.

Bašeskija je rođen u Sarajevu 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali. O njemu znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom Ljetopisu, pa je, prema tome, to  jedini izvor za upoznavanje njegova života i rada.

U svom dućanu, osim pisarskih poslova, podučavao je i učenike medresa i druge osobe u arapskoj kaligrafiji i šerijatskom nasljednom pravu. Osim toga, on 1779. godine bilježi kako se s nekoliko prijatelja jednom sedmično sastajao u kući nekog Vilajetovića na Atmejdanu, gdje bi pored sijela i razgovora po pola sata posvećivali čitanju knjiga. Takva sijela uz halvu održavana su i na drugim mjestima u Sarajevu i nazivana "Sohbet-halva".

O porodici Bašeskije se ne zna mnogo, izuzev onoga što je on pisao, a to je da mu je otac umro kada je Mula Mustafa Bašeskija bio još dijete. Majka mu se preudala, a kasnije je i ona umrla. Sa Safijom se Bašeskija oženio kada je bio vrlo mlad, a ona će mu izroditi desetero djece.

Tagovi: Sarajevo

NEMA KOMENTARA