Historija / Livno je nakon Sarajeva imalo najviše potkupolnih džamija u BiH

20. 05. 2019. u 16:42:00 Anadolija

Shares:471

Nakon Sarajeva grad s najvećim brojem potkupolnih džamija u Bosni i Hercegovini bilo je Livno što najbolje svjedoči o nekadašnjoj važnosti tog mjesta. 

U Livnu trenutno postoje tri restaurirane potkupolne džamije i to hadži Ahmeta Dukatara, Beglučka džamija i džamija Balaguša, a otkopani su i uređeni temelji Džumanuše i Firdusove džamije, čije obnove su u planu, a zavise od prikupljanja sredstava za te namjene. Interesantno je da su čak dvije potkupolne džamije, odnosno graditeljske cjeline u Livnu i to Balaguša džamije i Beglučke džamije, kao i mjesto i ostaci graditeljske cjeline džamije Džumanuše proglašeni nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

Okupljanja u džamijama 

Ove kulturno-historijske činjenice Livno svrstavaju u značajne centre Bosne i Hercegovine kaže Mahir efendija Kevrić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Livno. 

"Evlija Čelebija 1660. godine, kada je dolazio u Livno, zapisao je da u Livnu postoji 13 džamija, od kojih je sedam bilo većih, šest tekija, šest mekteba i tri medrese. Time se u to vrijeme ne mogu pohvaliti čak ni veći centri. Sada govorimo o tome od čega je došlo i koji je bio razlog da Livno ima tako bogatu vjersku infrastrukturu. Naime, početkom 16. stoljeća s osmanskim osvajanjem ovog područja i dalje prema Dalmaciji formiran je Kliški sandžak. Livno je bilo sjedište Kliškog sandžaka i ovdje je stolovao kliški sandžak-beg tako da od jedne male, prosječne sredine, odnosno nekog malog mjesta Livno u to vrijeme ulazi u snažnu ekspanziju, razvoj i postaje kasaba koja je strateški bila veoma bitna na ovom području Bosne", naglašava efendija Kevrić. 

On navodi da osmanska arhitektura s potkupolnim džamijama dominira Livnom baš kao i Sarajevom.

Kevrić govori kako su potkupolne džamije bile izraz osmanske arhitekture i biljeg teritorije kojom su vladali. U Livnu ih je bilo pet, najviše u jednom bh. gradu nakon Sarajeva. Tri su obnovljene, a dvije čekaju dovoljno sredstava.  

"Džamije su uvijek bile centri ne samo bogosluženja, nego su one bili centri gdje su se ljudi okupljali, gdje su djeca učila, gdje su se djeca obrazovala. Džamije su bile mjesta gdje su ljudi iznosili različite ideje koje su bile bitne za njihovu lokalnu zajednicu, odakle su kretale ideje za njihovu realizaciju", podcrtava efendija Kevrić.

On ističe džamiju Čurčinicu, koja je minirana i porušena na dan potpisivanja Washingtonskog sporazuma 1994. godine.

"Proces njene obnove je dugo trajao i bio je jako kompleksan, posebno s opstrukcijama s kojima smo se suočili. Međutim, džamija je obnovljena i 2014. godine godine svečano otvorena. Od tada ona zaista služi svojoj svrsi. Ona nije izgrađena u inat. Ona nije izgrađena da nekome prkosi, nego je ta džamija svaki dan aktivna. U njoj se svaki dan klanjaju namazi. U njoj se okupljaju ljudi, u njoj se okupljaju djeca, omladina. Ispunjava onu svrhu zbog koje džamije zaista i postoje", kaže efendija Kevrić. 

Potkupolne džamije ukras Livna

Kao potkupolne džamije koje su obnovljene, odnosno restaurirane u Livnu efendija Kevrić navodi džamiju hadži Ahmeta Dukatara, džamiju Bali-age Ljubunčiča ili Balaguša džamiju, kao i Lala Pašinu ili Beglučku džamiju. Džamije datiraju, navodi, iz prve polovine 16. stoljeća.

One su funkcionalne, obnovljene. Džamija hadži Ahmeta Dukatara još je u narodu poznata i kao džamija na Topovima i ona je aktivna svaki dan. U njoj se klanja beš vakat. Ima svoga imama, dok je Balaguša džamija aktivna samo uz ramazan zbog nedostatka džemata, odnosno broja ljudi koji gravitiraju toj džamiji. Bitno je istači da u osmansko doba, u doba Kliškog sadžaka ove džamije su doslovno pravljene za mahale. I svaka džamija je bila za jednu mahalu. Tako da su one takvog kapaciteta otprilike nekih 100 do 120 ljudi maksimalno da može u njih stati. Kako se povećavao broj stanovnika tako su one građene, navodi efendija Kevrić.

Upravo je to, kaže, razlog zašto se spominje tako veliki broj od 13 džamija samo u ovom starom dijelu grada Livna, jer svaka mahala je imala svoju džamiju. 

"S ove tačke postoje historijski podaci o njihovim graditeljima, o vakifima tih džamija. Međutim, ti podaci su historijski relevantni do određene mjere. Znamo da je džamiju hadži Ahmeta Dukatara izgradio čovjek po imenu Ahmet, koji je bio hadžija i koji se bavio izradom dukata. Narodna predaja kaže da je on u kontaktu s nekim svojim prijateljem rekao da bi gradio džamiju, međutim da nema dovoljno sredstava. On ga je savjetovao - ti kreni pa će se ona izgraditi. I zaista, njemu je u jednom trenutku nestalo tih sredstava da je dovrši, ali je džamija, kao i svaka koja se počne završena. I od tada pa do sada ona drži svoj kontinuitet. Doduše, u određenim trenucima je bila devastirana, u određenim trenucima su bile potrebne adaptacije, ali nikada nije srušena do temelja", naglašava efendija Kevrić. 

Ista stvar je, navodi i s džamijom Balagušom. Njen vakif je Bali-aga Ljubunčić. I ona je od 16. stoljeća pa do sada u istovjetnom obliku. 

"Doduše, njeno stanje je u određenim vremenskim periodima bilo loše zbog neodržavanja, zbog nebrige. Međutim, ona je obnovljena i tu je u službi vjernika", ističe efendija Kevrić. 

Beglučka džamija sagrađena je 1576. godine. Iz natpisa na ulazu u džamiju se saznaje da ju je sagradio kliški sandžak-beg Lala Mustafa-paša Sokolović te je po njemu dobila naziv Mustafa-pašina, odnosno Lala-pašina džamija. Beglučka džamija sva je u znaku kretanja Sunca i vremenske odrednice, ima i sunčani sahat, djelo svog slavnog mujezina hadži Jusufa Livnjaka. Uz džamiju se nekada nalazio i Beglučki mekteb, vakuf Mustafe-bega sina Ibrahim-age, osnivača livanjskog Darul-hadisa. 

Džamija je do 1998. godine bila devastirana, kada je jednim dijelom obnovljena i sada se u njoj klanja pet vakata namaza.

Ramazan prilika za približavanje Gospodaru

"Temelji Džumanuše džamije ili Sinan Čauševe džamije su otkopani i uređeni. Prema historijskim podacima to je prva džamija izgrađena u Livnu između 1524. i 1526. godine. Po tim historijskim podacima Sinan Čauš je dobio naređenje od Gazi Husrev-bega da izgradi džamiju u Livnu i on se  smatra začetnikom urbanog razvoja Livna, koji je malo mjesto pretvorio u kasabu od velikog značaja. Ona je srušena nakon Drugog svjetskog rata. Temelji su otkopani i cilj nam je da je u skorije vrijeme obnovimo. Nije to džamija koja ima svoj džemat koji može da je održava, koji može da se brine o njoj", poručio je efendija Kevrić.

On kaže da je jako bitno imati džamije od velikog historijskog značaja, koje govore o historiji Bosne i jednom periodu.

A šta nosi vrijeme, šta će se ovdje desiti u nekom periodu koji je pred nama to samo dragi Allah dž.š. zna. Da li će ove livanjske džamije koje su temeljito obnovljene, trudom i radom Dževada efendije Hadžića, bivšeg glavnog imama, sada predsjednika Medžlisa Islamske zajednice Livno, opet biti pune jednog dana dan je prepuštamo volji našeg Gospodara. Naše je da radimo ono što je do nas. A, ta velika pitanja sudbine i kakvo će stanje ovdje biti u neko dogledno vrijeme to prepuštamo našem Gospodaru, kaže efendija Kevrić. 

Uređeni su i temelji Firdusove džamija oko koje se nalazi mezarje.

"Isto tako kada je u pitanju njena obnova, kada su neki naši planovi u pitanju u neko dogledno vrijeme, shodno sredstvima koja ćemo imati na raspolaganju planiramo i nju obnoviti. Kada će to biti vidjet ćemo. Jer, to finansiranje, pronalazak sredstava je, jako kompleksna stvar", naglašava efendija Kevrić.  

Medžlis Islamske zajednice Livno tokom ramazana, kaže, organizovat će brojne aktivnosti.

"Mjesec ramazan je posebna prilika. To je za vjernike koji istinski doživljavaju vjeru, koji praktikuju vjeru, ali i za one koji se opuste u ostatku godine, prilika kada na neki način svodimo račune o sebi, kada se jače, više, i snažnije približavamo našem Gospodaru. Čini mi se u tom mjesecu dublje doživljavamo svoje živote, dublje doživljavamo i promišljamo svoju misiju na ovom svijetu, dublje promišljamo razloge zašto smo ovdje. I u toj konekciji s Gospodarom tražimo za sebe što bolje i na ovom i na budućem svijetu. Medžlis Islamske zajednice Livno naravno svake godine organizira brojne sadržaje za svoje džematlije", navodi efendija Kevrić.

Iftari prilika za okupljanja i druženja

Pored ustaljenih i klasičnih sadržaja, od obavljanja teravija, ramazanskih vazova, druženja jako bitna stvar su, kaže efendija Kevrić, i iftari.

"Iftari su prilike da se okupimo. Iftari su prilike da razmijenimo mišljenja. Iftari su prilike da pokažemo ljubav jedni prema drugima. Posebno u ovom vremenu otuđenja, posebno u ovom vremenu gdje, čini mi se, bježe ljudi jedni od drugih. Ono što je jako bitno i što mi pokušavamo na terenu da implementiramo jeste ta ideja i misao, a ljudi su podložniji da prihvate tu sugestiju u mjesecu ramazanu, da se promisli o svojim životima. I da se promisli o svrsi i razlogu postojanja, da se promisli o tome ko smo, šta smo, odakle dolazimo, gdje idemo i da onda shodno zaključcima, a ako čovjek razmisli jedan zaključak je neminovan, da shodno tome živimo i da shodno tome svoje živote usmjeravamo. Jer, istinski vjernik, čovjek je čista produktivnost. On nikome niti želi niti nanosi zlo. Ako, može pomoći sigurno hoće, ako ne može u najmanju ruku neće odmoći", navodi efendija Kevrić. 

Smatra da je to neki ideal kojem trebamo težiti, da je to put kojim trebamo hoditi i da je to pravac u kojem svi trebamo da se krećemo.

"Jer, svi smo mi ovdje kratko na ovome svijetu. Kratko mi trajemo i luksuz je da se jedni prema drugima ponašamo loše, da jedni drugima zlo želimo, da ne daj Bože, jedni drugima zlo radimo", stava je efendija Kevrić. 

Krajem sedmice planiran je i veliki javni iftar za više stotina osoba u dvorištu džamije hadži Ahmeta Dukatara.

"To je jedan veliki iftar za 500 osoba koji radimo u saradnji s Edukativno-kulturnim centrom Istanbul. Ovaj iftar finansira turska općina Ejubija i svake godine imamo značajne goste koji dođu iz Turske, koji nas ovdje pohode i koji na neki način pokažu ljudima koji se nalaze ovdje, a ovo je zaista rub BiH, na samoj granici s Hrvatskom, da nisu zaboravljeni, da su tu za njih. Veliki je to događaj u ovako malom mjestu organizirati iftar za 500 osoba koji se okupe na jednom mjestu. To je zaista značajno, vrijedno. U nekim većim sredinama, to nije neki broj, ali ovdje je to veliko. Ovdje je to zaista veliko. Nama mnogo znači i iskoristi ću priliku da se svakako zahvalim Edukativno-kulturnom centru Istanbul, ali svakako i donatorima iz općine Ejubija", zaključuje efendija Kevrić.  

Alkoholu i partijima nije mjesto uz Bajram 

Bajram, navodi efendija Kevrić, treba da se obilježi onako kako se ramazan živio i onako kako se bilo u ramazanu.

"Treba samo primjeniti i na ostatak godine uključujući i te bajramske dane. Tradicionalno, Bajram je praznik porodice. Bajram je vrijeme u kojem se okupljamo. Bajram je vrijeme u kojem se družimo. Bajram je vrijeme u kojem dijelimo radost uspjeha što mjesec dana ispostili, što smo mjesec dana od sebe svjesno dali jednu veliku žrtvu. I to treba tako doživljavati. I svako ko istinski proživi ramazan, ko istinski isposti, ko je istinski svjestan Boga, nastavlja jedan kontinuitet. Ovo što se dešava u našem društvu, ovo partijanje, zabavljnjanje, proslavljanje Bajrama uz alkohol je neprimjereno, nećemo kazati, samo vjerskom nego i jednom normalnom razumijevanju stvari. Stoga roditelji apelirajte na svoju djecu, a omladina sama među sobom na razum, na logičan način postavite pa vidite je li normalno da se te stvari na taj način rade. Dakle, čuvajmo svoju tradiciju, čuvajmo svoje vrijednosti, čuvajmo svoje porodice, roditelje, nane, dede, one koje imamo jer to je neki naš zalog za budućnost", poruka je efendije Kevrića. 

Kada je u pitanju organizacija vjerskog života u Livnu, kaže, zaista se trude da urade maksimalno koliko mogu.

"Cijeli naš tim od 12 ljudi koji ovdje radi i funkcioniše je maksimalno posvećen poslu. Volim da kažem da je maksimalno posvećen misiji, jer ako se ovo što radimo posmatra drugačije nego kao misija onda su tu, neću reći rezultati upitni, nego je upitna iskrenost. A, to se prije ili kasnije primijeti, na ovaj ili onaj način. Tako da se maksimalno trudimo da našim ljudima budemo na usluzi. Organiziramo vjerski život u svim segmentima, kojim to naše poslanje i traži od nas, od vjerske pouke, od rada sa omladinom, od rada sa ženama, od rada s džematlijama. Konstantno smo im na usluzi i rezultati su primjetni. Iako je ovo mala sredina s nekim svojim specifičnim problemima koji nisu karakteristični za neke druge sredine rezultati su vidljivi i vidljiv je, što je jako bitno, kontinuirani napredak iz godine u godinu", zaključio je efendija Kevrić.  

NEMA KOMENTARA