Ko su strane sudije u Ustavnom sudu BiH i ko ih bira

Član 6. Ustava Bosne i Hercegovine definisao je da se ova pravosudna institucija sastoji se od devet članova.

„Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom“, navodi se u Ustavu BiH.

U stavu C, člana 6. Ustava BiH definirano je da mandat sudija imenovanih u prvome sazivu bit će pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.

„Sudije koje su imenovani u prvome sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiće do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija“, pojašnjeno je.

Trenutni saziv Ustavnog suda čine:

1 - Zlatko M. Knežević – predsjednik Suda
2 - Mato Tadić
3 - Mirsad Ćeman
4 - Margarita Caca - Nikolovska
5 - Tudor Pantriu
6 - Valerija Galić
7 - Miodrag Simović
8 - Seada Palavrić
9 - Giovanni Grasso

Predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević rođen je 1960. godine u Bosanskom Novom, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Pravni fakultet završio je u Beogradu, a pravosudni ispit položio 1987. godine u Sarajevu. Nakon kratkog zaposlenja u SOUR „Sana“, radio je u Osnovnom sudu u Bosanskom Novom kao sudijski pripravnik i stručni saradnik, a zatim u Općinskoj upravi Bosanskog Novog na rukovodećim radnim mjestima. Bio je član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine i predsjednik Izvršnog odbora Advokatske komore RS. Dužnost sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obavlja od 1. jula 2011. godine. Za predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran je 31. maja 2018. godine.

Sudija Mato Tadić, rođen je u Brčkom 15. augusta 1952. godine. Nakon završene osnovne škole i gimnazije upisао је Pravni fakultet na Univerzitetu u Sarajevu.

Poslije diplomiranja, profesionalnu karijeru je započeo u Osnovnom javnom tužilaštvu Brčko prvo kao pripravnik, a nakon položenog pravosudnog ispita 1978. godine obavljao je i dužnost zamjenika, a zatim javnog tužioca. Od 1991. godine obavljao je dužnost zamjenika republičkog javnog tužioca BiH. Na toj dužnosti zatekao ga je rat. Za vrijeme rata izvjestan period boravio je na brčanskom frontu, a zatim cijelu 1993. godinu u Orašju. Početkom 1994. godine otišao je u Mostar, a odatle u Sarajevo, gdje je bio imenovan za ministra pravde u Vladi Republike/Federacije BiH. Na toj dužnosti ostao je sve do kraja 1998. godine. Od juna 1999. godine obavljao je dužnost člana (sudije) Doma za ljudska prava za BiH, a tokom 2003. godine i potpredsjednika Doma i predsjednika drugog Vijeća Doma. U 2002. godini izabran je za sudiju Ustavnog suda BiH. U periodu od maja 2003. do juna 2006. godine obavljao je dužnost predsjednika Ustavnog suda BiH. Na dužnost potpredsjednika Ustavnog suda BiH izabran je 2015. godine.

Sudija Mirsad Ćeman, rođen je 1955. godine u Miljanovcima (općina Tešanj).

Diplomirao je 1979. godine na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci. Pravosudni ispit položio je 1998. godine u Sarajevu. Od 1979. do 1982. godine radio je u Općini Tešanj, prvo kao pripravnik, a zatim kao referent za organizaciju i unapređenje rada organa uprave i referent za normativnu djelatnost. Od 1982. do 1990. godine bio je šef Službe za samoupravne i pravne poslove u „Energoinvest“ RO „Enker“ u Tešnju. Od 1991. do 1993. godine bio je predsjednik Izvršnog odbora Općine Tešanj. U periodu od 1990. do 2006. godine biran je za poslanika u zakonodavnim organima u Bosni i Hercegovini (Skupština S/RBiH itd.), gdje je angažiran uglavnom u stručnim/pravnim radnim tijelima. U više navrata bio je član redovnih ili ad hoc komisija za ustavna pitanja. Učestvovao je u značajnom broju stručnih skupova na temu ustavne problematike u Bosni i Hercegovini. Od 2007. godine pa do dolaska na dužnost sudije Ustavnog suda bavio se advokaturom u Sarajevu. Ovlašteni-registrirani je medijator. Za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran je 2008. godine. Dužnost predsjednika obavljao je od 2015. do 2018. godine kada je izabran za potpredsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Sudinica Margarita Caca - Nikolovska, rođena je 1950. godine u Skoplju.

Diplomirala je na Pravnom fakultetu „Sv. Kiril i Metodije“ Univerziteta u Skoplju. Radila je kao pripravnica, a poslije položenog pravosudnog ispita (1977. godine) kao stručna saradnica Okružnog suda Skoplje. Za sutkinju Osnovnog suda u Skoplju I izabrana je 1978. godine, za sutkinju Okružnog suda Skoplje 1987. godine, a kasnije za sutkinju Apelacionog suda Skoplje. Od 1997. do 1998. godine obavljala je dužnost sutkinje Vrhovnog suda Republike Makedonije. Za sutkinju Evropskog suda za ljudska prava iz Republike Makedonije izabrana je 1998. godine i tu dužnost je obavljala do 2008. godine. Od 1994. do 1998. godine bila je članica upravnog odbora makedonskog Udruženja sudija, a od 1995. do 2006. godine predstavnica makedonskog Udruženja sudija pri Evropskoj i međunarodnoj asocijaciji sudija (EAJ ili AJ) u čijim komisijama je aktivno radila. Do 1998. godine bila je aktivna članica Komiteta za međunarodnu zaštitu djece Makedonije. Od 2009. godine predsjedava Institutom za ljudska prava Makedonije. Od 2010. do 2014. godine bila je članica upravnog odbora Fondacije otvorenog društva Makedonije, a od 2011. godine i članica upravnog odbora Helsinškog komiteta za ljudska prava u Republici Makedoniji.

Sudija Tudor Pantriu, rođen je 26. oktobra 1951. godine u Baraboi, Republika Moldavija.

Magistrirao je na Pravnom fakultetu Državnog univerziteta u Moldaviji. U periodu od 1977. do 1980. godine radio je kao advokat – član Advokatske komore Republike Moldavije. Od 1980. do 1987. godine obavljao je funkciju sudije, a od 1987. do 1990. godine funkciju predsjednika Okružnog suda Frunze u Chisnau. Također, od 1988. do 1990. godine obavljao je dužnost predsjednika Komisije za izbor, imenovanje i postavljanje sudija Republike Moldavije. Od 1990. do 1994. godine bio je član Parlamenta Republike Moldavije, a od 1990. do 1992. godine obavljao je dužnost predsjednika Pravne komisije u Parlamentu Republike Moldavije. Bio je ambasador - stalni predstavnik Republike Moldavije pri Ujedinjenim narodima od 1992. do 1996. godine. Zatim, od juna 1996. do novembra 2001. godine obavljao je funkciju sudije Evropskog suda za ljudska prava u Strassbourgu. U junu 2002. godine imenovan je na funkciju međunarodnog sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a dužnost preuzima u septembru iste godine. Od maja 2003. do juna 2006. godine obavljao je dužnost potpredsjednika Ustavnog suda BiH, a 26. maja 2012. godine ponovo je izabran na tu funkciju. Od aprila 2002. godine obavlja dužnost međunarodnog sudije Vrhovnog suda Kosova, a od aprila 2005. godine dužnost međunarodnog predsjedavajućeg sudije Posebnog vijeća Vrhovnog suda Kosova.

Sutkinja Valerija Galić, rođena je 13. oktobra 1956. godine u Splitu.

Maturirala је u Prvoj gimnaziji u Sarajevu, diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 13. aprila 1981. godine. Kao pripravnica 1. jula 1981. zaposlila se u Sekretarijatu za zakonodavstvo tadašnjeg Izvršnog vijeća Skupštine SRBiH, odakle je upućena na sudsku praksu u Općinski sud u Sarajevu. Nakon položenog pravosudnog ispita 13. oktobra 1982. godine nastavila je da radi u Sekretarijatu za zakonodavstvo kao stručna saradnica, zatim, savjetnica i pomoćnik sekretara za zakonodavstvo Izvršnog vijeća Vlade R/FBiH do 1996. godine, odnosno do imenovanja na funkciju sekretara Ureda za zakonodavstvo Vlade FBiH. U maju 1997. je učestvovala u programu USAID-a Oporezivanje u federalnom sistemu – izrada propisa - primjer SAD, koji je realiziran u SAD. Za sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine je izabrana 30. jula 2002. godine, a na dužnost je stupila u februaru 2003. godine, nakon konstituirajuće sjednice novog saziva Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Dužnost potpredsjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obavljala je od juna 2006. godine do 26. maja 2012. godine, kada je izabrana za predsjednicu Suda.

Sudija Miodrag Simović, rođen je u Foči.

Pravni fakultet je završio u Novom Sadu kao jedan od najboljih studenata. Na postdiplomskom studiju krivičnopravnog smjera u Novom Sadu 1981. godine stekao je zvanje magistra, a na istom fakultetu je odbranio doktorsku disertaciju 1985. godine. Nakon završenog studija radio je u Ministarstvu unutrašnjih poslova SRBiH i Ministarstvu pravosuđa i uprave SRBiH. Od 30. januara 1991. do 25. oktobra 1993. godine obavljao je funkciju potpredsjednika Vlade SRBiH i Republike BiH. Za sudiju Ustavnog suda Republike Srpske izabran je 24. decembra 1998. godine i na toj funkciji je ostao do 13. maja 2003. godine, kada je izabran za sudiju Ustavnog suda BiH. Na funkciju potpredsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabran je krajem maja 2003, a reizabran u maju 2006. godine. Dužnost predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine obavljao je od 30. maja 2009. godine do 26. maja 2012. godine, kada je ponovo izabran za potpredsjednika Suda. Redovni je profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu i Pravnog fakulteta u Bihaću na predmetu Krivično procesno pravo. Dopisni je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i član Predsjedništva Akademije, te predsjednik Odbora za pravne nauke Odjeljenja društvenih nauka Akademije.

Sutkinja Seada Palavrić, rođena je 1954. godine u Tuzli.

Pravni fakultet završila je na Univerzitetu u Sarajevu 1984. godine uz rad, a pravosudni ispit položila je 1995. godine. Prije i nakon završetka studija radila je u „Termoelektrani“ Tuzla, a od 1993. do 1994. godine obavljala je dužnost okružne inspektorice rada i sekretarke Skupštine okruga Tuzla. Od 1994. do 2002. godine bila je sekretarka Skupštine Tuzlansko-podrinjskog kantona, zatim kantonalna pravobraniteljica Tuzlansko-podrinjskog kantona. Obavljala je dužnost pomoćnice federalnog ministra pravde i dužnost sekretarke Ureda Vlade FBiH za saradnju i zastupanje pred Domom za ljudska prava za BiH i Ombudsmanom za BiH. Od 1996. do 2002. godine bila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Od 2002. do 2005. godine bila je zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Za sutkinju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine izabrana je 2005. godine. Dužnost predsjednice Suda obavljala je od 2008. do 2009. godine. Godine 2009. izabrana je na dužnost potpredsjednice Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koju je obavljala u dva mandata do 2015. godine. Bila je članica tima Federacije BiH za provođenje Odluke visokog predstavnika za BiH o arbitraži za Dobrinju. Objavila je više stručnih radova. Učestvovala je na velikom broju konferencija u zemlji i inostranstvu.

Sudija Giovanni Grasso, rođen 25. aprila 1950. godine u Kataniji (Italija).

Od 15. novembra 1972. godine je magistar prava na Univerzitetu u Kataniji sa brojem bodova 110/110 i magna cum laude. Na mjesto sudije postavljen je 1. novembra 1986. godine. Prvobitno je radio kao istražni sudija u sudu u Milanu, a poslije toga u zakonodavnom uredu Ministarstva pravde gdje je bio odgovoran za inicijative pravne reforme koje su se odnosile na krivično pravo i evropsko krivično pravo. Od 1. novembra 1986. godine radi kao profesor na Pravnom fakultetu u Kataniji, Univerzitet u Kataniji, na Katedri za Krivično pravo i Evropsko krivično pravo, gdje također drži predavanja iz Evropskog krivičnog prava. Predsjednik je Centra za evropsko krivično pravo (Centro diritto penale europeo) u Kataniji i direktor Specijalističke škole za pravne profesije „A. Galati“, Univerzitet u Kataniji. Također je član i kontakt-osoba za Italiju ECLAN-a (Mreža za evropsko krivično pravo) koji je spostavio Institut d’etudes euuropeenes u Briselu. Član je Naučnog vijeća Međunarodnog instituta za krivično pravosuđe i ljudska prava u Sirakuzi, član Upravnog odbora (Comitato dei Garanti) za likvidaciju Udruženja „La Margherita – Giustizia e Liberta“ (Rim), a od aprila 2014. godine i član Vijeća za odbranu u općini Katanija. Od marta 1996. do decembra 2003. godine bio je član Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine, a od decembra 1998. godine do decembra 2002. godine potpredsjednik Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine i predsjednik Drugog vijeća. Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Guido Raimondi je, u skladu sa svojim ovlaštenjem i uvjetima iz člana VI/1.a) Ustava Bosne i Hercegovine, imenovao prof. Giovannija Grassa iz Republike Italije na mjesto sudije u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Profesor Grasso je sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 15. decembra 2016. godine.