Sutra izbor reisul-uleme / Kavazović ili Zukorlić – ko će biti na čelu IZBiH?

11. 10. 2019. u 13:11:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Izborno tijelo koje broji 403 člana u subotu će donijeti konačnu odluku o tome ko će u narednih sedam godina voditi Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini.

Piše: Faruk Vele 

Pred onima koji odlučuju, a među kojima se nalaze članovi Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, muftije, glavni imami, čelnici fakulteta i drugih obrazovnih institucija, predstavnika medžlisa itd., bit će dva imena. Ime aktuelnog reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića i bivšeg muftije sandžačkog i aktuelnog poslanika u Skupštini Srbije Muamer ef. Zukorlić. 

Ugled IZBiH

"Izborno tijelo obuhvata kompletnu dijasporu, domovinske zemlje, Bosnu i Hercegovinu, izvršit će izbor između dva kandidata. Oni će se kratko predstaviti, a prethodno su već prezentirali svoje programe po muftijstvima. Svima je omogućeno jednako vrijeme i mogućnost pristupa onima koji glasaju. Vjerujem da će sutrašnji događaj proteći u jednoj normalnoj atmosferi i da će se ljudi opredjeljivati prema tome kakav su utisak stekli", kazao je za Radiosarajevo.ba potpredsjednik Sabora IZBiH Edhem Bičakčić. 

Nadalje, Bičakčić naglašava da su očuvani svi demokratski principi u izboru reisul-uleme koji su tradicionalno bili imanentni ovom bosanskom  društvu. 

"To je nešto što Evropa prepoznaje, razumije i nas približava u evropskim relacijama, gdje je ugled islamske zajednice u BiH vrlo visok, i on se i dalje mora unaprjeđivati", smatra Bičakčić. 

Upitan kojim putem će krenuti zajednica nakon ovog izbora, da li je mudrost u očuvanja kontinuiteta u Zajednici, te gdje su u svemu tome reforme, Bičakčić kaže: "Mislim da će u svakom slučaju biti očuvano jedinstvo IZBiH i da će ona snažno krenuti naprijed i poslije ovih izbora". 

No, saglasan je da članovi izbornog tijela trebaju voditi računa o posljedicama svojeg izbora. 

Podsjetimo, nakon što su u augustu ove godine raspisani izbori za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Komisija za provođenje izbora pod predsjedavanjem predsjednika Sabora Islamske zajednice u BiH Safeta Softića utvrdila je prema prijedlozima iz osamnaest izbornih okruga, da četiri kandidature formalnopravno ispunjavaju uslove za reisul-ulemu propisane Ustavom i normativnim aktima Islamske zajednice. 

Akademik Enes Karić: Šta želim preporučiti reisu-l-ulemi Kavazoviću

Među kandidatima su bili, pored Kavazovića i Zukorlića, i mostarski muftija Salem ef. Dedović i zamjenik reisul-uleme Husein ef. Smajić. 

Komisija je u daljnjem procesu kandidature proslijedila Saboru IZ, najvišem zakonodavnom tijelu Islamske zajednice koje, kako je i predviđeno normativnim aktima IZ u BiH, potvrđuje kandidature i utvrđuje konačnu kandidacionu listu. Na kraju su utvrđena tri kandidata, odnosno Kavazović, Zukorlić i Dedović, da bi se mostarski muftija nedavno povukao, te je izbor sveden na dva imena o kojima će se sutra glasati. 

Ko su Kavazović i Zukorlić

Aktuelni reisul-ulema Husein ef. Kavazović rođen je 3. jula 1964. godine u Gradačcu. Potiče iz porodice koja je tradicionalno ulemanska sa velikim brojem imama i hafiza. 

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, studije islamskih tradicionalnih znanosti učio pred amidžom Husejn ef. Kavazovićem. Školovanje je nastavio u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu gdje je stekao zvanje imama, hatiba i muallima. Od 1985-1990. godine studira šerijatsko pravo na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu, Egipat. Nakon okončanih studija radi kao imam, hatib i muallim u Gradačcu. 

Na položaj muftije tuzlanskog izabran je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 1993. godine. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu radio na obrani zemlje i rodnog grada, a 1993. godine, kao muftija tuzlanski, biva zarobljen i odveden u logor HVO-a Konjic, gdje je mjesecima bio zatočen. 

Bio je predavač islamskog prava u Behram-begovoj medresi u Tuzli. Aktivno govori arapski i služi se engleskim jezikom.

Muamer ef. Zukorlić rođen je 15. februara 1970. u selu Orlje kod Tutina, gdje je i odrastao s roditeljima i dva mlađa brata. 

Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Srednju medresu Gazi Husrev-beg u Sarajevu. Jednogodišnji vojni rok odslužio je u Gospiću i na Svetom roku u Hrvatskoj. Studije filozofije šerijatskog prava (Usuli fikh) okončao je na islamskom univerzitetu „El-Emir Abdel-Kadir“ u Konstantini, Alžir. Postdiplomske studije iz oblasti egzegeze Kur'ana (Tefsir) okončao na univerzitetu „El-Džinan“ u Tripoliju, Libanon.

Tečno govori, piše i čita na arapskom jeziku. Govori turski jezik. Služi se engleskim jezikom. U osnovnoj školi učio ruski jezik. 

Višegodišnji predavač u medresi Gazi Isa-beg u Novom Pazaru. Višegodišnji predavač na grupi vjerskih predmeta i arapskog jezika na Islamskoj pedagoškoj akademiji (Fakultet za islamske studije). Predsjednik Mešihata Islamske zajednice Sandžaka od njegovog osnivanja 1993. do 2007. Muftija sandžački od 1993. Glavni muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji od njenog objedinjenja 2007. Prvi dekan Islamske pedagoške akademije, koja prerasta u Fakultet za islamske studije 2001. Prvi rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru od njegovog osnivanja 2002. 

Šta je važno za IZBiH?

Prema pisanju Senade Tahirović, glavne urednice zvaničnog glasila Islamske zajednice, lista "Preporod", raspisivanje izbora za reisul-ulemu je iznimno značajan događaj za Islamsku zajednicu, koja već više od jednog stoljeća, od prvog reisul-uleme do danas ima instituciju reisul-uleme koja je muslimanima s ovih područja bila i ostala veoma značajna, s jedne strane na nivou njihova organiziranja vjerskog života i s druge strane na nivou konstantne borbe za poštivanje njihovih vjerskih prava u javnom i društvenom prostoru u kojem oni, od formiranja ove institucije do danas, žive. 

Za muslimane obje ove dimenzije institucije reisul-uleme, imale su i danas imaju veliki značaj. U tom smislu, kao ilustracija može poslužiti, na primjer, uloga institucije reisul-uleme u sadržaju Senžermenskog ugovora iz 1919. godine, gdje se ona u članu 10. ovog ugovora potencira. 

Najviše kandidatura za Kavazovića, među kandidatima Smajić, Dedović i Zukorlić

Ovim Ugovorom Kraljevina SHS u čiji je sastav nakon Prvog svjetskog rata uključena i Bosna i Hercegovina obavezala se da: muslimanima osigura primjenu šerijata u porodičnom i ličnom statusu, poduzme korake za imenovanje reisul-uleme, pruži zaštitu džamijama, grobljima i drugim vjerskim institucijama, osigura potrebne olakšice i dozvole za postojeće vakufe i dobrotvorne institucije, te da neće uskratiti bilo kakvu olakšicu neophodnu za stvaranje novih vjerskih i dobrotvornih ustanova. 

Pored toga, piše "Preporod" muslimanima je, kada je riječ o instituciji reisul-uleme, iznimno važno da ona od njenog ustanovljenja, uz pokušaje različitih ograničenja uslovljenih političko-društvenim okolnostima, ustrajava na demokratskom principu, te autonomnosti Islamske zajednice pri procesu izbora reisul-uleme. 

Čuvanje demokratskog principa i čuvanje autonomnosti ogleda se u samom načinu izbora, jednako kao i na poštivanju odluka izbornih jedinica da kao legitimna tijela, poštujući taj demokratski princip samostalno delegiraju kandidate za reisul-ulemu. 

"Muslimanima i Islamskoj zajednici je važno očuvanje autonomnosti i demokratskog principa, te poštivanje institucionalnih tijela odgovornih za izbor reisul-uleme, jer se time potvrđuje krunski islamski princip dogovaranja (šura) važan za institucionalan rad i organiziranje jedne muslimanske zajednice", konstatira Tahirović.

KOMENTARI (4)