CNN / Kako se Finci bore protiv lažnih informacija i vijesti?

21. 05. 2019. u 12:41:00 Radiosarajevo.ba

Shares:12

Lažne informacije i vijesti na internetu su postale sve učestalije. Ovaj problem su među prvima prepoznali u Finskoj. Osmislili su sistemsku borbu protiv ovog problema. Na koji način, objasnio je CNN.

U poslijepodnevnim satima u Helsinkiju, grupa đaka se okupila kako bi poslušala predavanje na temu koja nije sastavni dio školskog programa.

Stajući u učionici u edukacijskom centru za odrasle Espoo, Jussi Toivanen je držao predavanje uz pomoć Power Point prezentacije. Listajući slajdove, pitao je da li su ikada bili žrtva ruske troll armije navodeći metode kojima se koriste: manipulacija fotografijama i video snimcima, poluistinama, zastrašivanjima i lažnim profilima.

Preko jednog slajda, na kojem je bio prikazan dijagram Twitter profila, objasnio je je kako identificirati botove: dobro pogledajte fotografije, obratite pažnju na broj objavljenih postova tokom dana, provjerite prijevod teksta i da li eventualno nedostaju podaci koji se tiču neke osobe.

Kao primjer izrazito lažne vijesti je naveo video i audio manipulacije koje su se odnosile na bivšeg američkog predsjednika Baracka Obamu u cilju da se izazove informacijski rat.

Ovaj kurs je dio inicijative usmjerene protiv lažnih vijesti. Inicijator je finska Vlada. Njena primjena je počela 2014. godine. Dvije godine prije predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama kada su se i pojavili navodi o ruskoj umiješanosti u izbore. Među učenicima su i studenti, novinari i političari koji žele naučiti kako primjetiti lažnu vijest ili informaciju.

Inicijativa je dio sveobuhvatnog projekta koji se odnosi na građane različitih starosnih dobi. Kako je naveo CNN, ova nordijska zemlja koja graniči s Rusijom je svjesna rizika odnosno posljedica lažnih vijesti.

Finska se suočava sa propagandom Kremlja još od kada je proglasila nezavisnost od Rusije. Ali, od 2014. kada je Moskva anektirala Krim i doprinijela sukobima u istočnoj Ukrajini, postalo je jasno da se mjesto sukoba izmjestilo: na djelu je online informacijski rat.

Stručnjak za komunikacije u kabinetu finskog premijera Jussi Toivanen je ukazao da je vrlo teško govoriti o broju netačnih informacija kojima je meta bila ova europska zemlja u posljednjih nekoliko godina.

Uglavnom su se informacije odnosile na pitanja migracija, Europske unije i da li Finska treba biti u punopravna članica NATO saveza, što Rusija ne podržava.

Kako je trolling u 2015. godini počeo uzimati sve više maha, predsjednik Finske Sauli Niinisto je pozvao građane da preuzmu odgovornost u borbi protiv lažnih informacija. Godinu poslije, Finska je pozvala američke eksperte da pomognu u prepoznavanju lažnih vijesti, zašto nešto vrlo brzo postaje viralno i kako se boriti protiv toga. Reforma obrazovanja je bila usmjerena u znatnijem podsticanju kritičkog razmišljanja.

Trenutno je teško izmjeriti učinak ove edukacije. Druge zemlje nastoje uraditi ono što i Finci.

"Ovo nije samo problem vlasti. Ovo je poblem cijelog društva. Mi činimo ono što možemo, ali svi zajedno moramo odbraniti finsku demokratiju. Prva linija odbrane su odgajatelji u vrtićima", poručio je Toivanen.

Ovu preporuku su ozbiljno shvatili u Francusko-finskoj školi smještenoj u glavnom gradu.

U odjelu za društvene nauke, Valentina Uitto podučava desetu generaciju o ovom pitanju. Razgovarali su o ključnim temama za ovosedmične izbore za Parlament Europske unije. Neke od tema su bile Brexit, migracije, sigurnost i ekonomija.

"Okupili su se ovdje kako bi razmijenili mišljenja i znanja o europskim izborima. Sada mogu razlikovati činjenice od fikcija", kazala je Uitto.

Učenici u grupama, koristeći laptope i mobilne telefone istražuju pomenute teme. Oni su poput digitalnih detektiva - savremeni Sherlock Holmes za postmilenijsku generaciju.

Učenici su odraz školskog programa koji podstiče na kritičko razmišljanje, a koji je osmišljen prije tri godine. Kritičkim razmišljanjem uočavaju dezinformacije koje su bile pristune tokom izborne kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama i zemljama širom Europe.

Škola je u partnerstvu s agencijom Faktabaari osmislila digitalni priručnik za učenike osnovne i srednje škole o europskim izborima. Priručnik je predstavljen grupi eksperata koji se bave medijskom pismenošću. Podijeljen je i drrgim državama.

Priručnik sadrži brojne vježbe koje pomažu učenicima po ovom pitanju.

"Ono što želimo je da učenici prije nego što lajkaju ili podijele neku informaciju, dva puta dobro razmisle - ko je ovo napisao, gdje je ovo objavljeno, mogu li istu informaciju pronaći na nekom drugom mjestu?, objasnio je direktor Francusko-finske škole Kari Kivinen.

Pri tome je istakao da ne žele da se skepticizam đaka pretvori u cinizam.

"Veoma je neugodno znati da morate provjeravati svaku informaciju i da ne možete vjerovati bilo čemu ili bilo kome na internetu", mišljenja je 15-godišnji Tatu Tukiainen.

U školskoj biblioteci 17-godišnji Alexander Shemeikka i 18-godišnja Gabrielle Bagula zajedno preko iPhonea gledaju videozapise na You Tubeu o društvenim mrežama odakle se primarno informišu: Instagram, Snapchat, Reddit, Twitter i sve manje Facebook za koji kažu da je za "stare ljude".

Oboje su saglasni da se vijestima ili informacijama objavljenim na internetu može sve manje vjerovati.

Borbi protiv lažnih vijesti u Finskoj doprinosi i izrazito razvijena kultura čitanja. U ovoj državi 5,5 miliona ljudi godišnje posudi 68 miliona knjiga i potroši 110 miliona dolara za članstvo u državnoj biblioteci. Finska ima najviši indeks čitanja u Europi, navodi CNN

NEMA KOMENTARA