Sarajevo / Kino Imperijal: Ima najbolju lokaciju u gradu, a propada

21. 09. 2016. u 10:45:00 Semra Džaferović

Shares:0

Među brojnim zatvorenim kulturnim institucijama u Sarajevu našlo se i kino „Imperijal“.

S najboljom lokacijom u gradu, ovo kino imalo je veliki potencijal. Ali kako je padao interes za kulturu, a nebriga vlasti prema istoj rasla – kino više nije moglo opstati.

Smješteno u samom centru grada, u prelijepoj zgradi Napretka, nekadašnje kino Romanija otvoreno je 1913. godine kao drugo namjenski građeno kino i, samim tim kao drugo najstarije u gradu, predstavom-filmom Stradanje Pompeja uz muziku orkestra.

Zgrada u kojoj se nalazi najčešće se zove Napretkova palača, no riječ je o Zakladnom domu Hrvatskog kulturnog društva Napredak koja je sagrađena 1913. godine i od tada je dugo godina bila jednim od središta kulturnog i javnog života u Sarajevu.

Osim kina u zgradi se nalazilo i nekoliko slastičarni. Najprije "Sabo", "Palma", a od 1992. godine sa radom je počela kafana i slastičarna „Imperijal“. U zgradi je smješten i Kamerni teatar 55, te galerija Gabrijel.

Jedna od najimpresivnijih zgrada austrougarskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini poznata je po tome i što je u njoj postavljen prvi lift u Sarajevu.

Ova historijska građevina u Titovoj 56 proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 2015. godine, potvrđeno je za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

„Projektujući tropartitno komponiran objekat Napretkovog zakladnog doma u Sarajevu, kombinirajući vokabular secesijskog i neoklasisističkog izraza u maniru 'total-dizajna', poznati i priznati zagrebački arhitekt Dionis Sunko demonstrira raskošni umjetnički habitus koji u jednom umjetniku spaja inžinjera i arhitektu, ali i skulptora, dizajnera i minucioznog art-zanatliju. Realizacija Napretkove palače (1911–1913) je okupila tadašnje vrhunske umjetnike i majstore svoga zanata, a sama palača spada u vrhunska rješenja stambeno-poslovnih palača toga vremena“, naveli su iz Komisije.

Nakon što je kupljeno zemljište za izgradnju Doma u centralnoj gradskoj zoni, pozvan je čuveni arhitekta Josip Vancaš kojeg su u Napretku smatrali i kućnim arhitektom. No Vancaš je preporučio Sunka u želji da afirmira mladog i perspektivnog zagrebačkog arhitektu.

Impozantna građevina jedinstven je primjer i umjetnosti. Na pročelju zgrade ističe se hrvatski grb i natpis Napredak, ali na zgradi se nalaze i drugi detalji. Posebno su interesantni kipovi pri samom vrhu zgrade.

"HKD Napredak se za izradu kipova na objektu obratilo Društvu hrvatskih umjetnika iz Zagreba za raspisivanje konkursa. Na konkurs se javio samo Robert Frangeš Mihanović s ponudom da izradi dva kipa za 5.000 kruna. S obzirom na to da je od raspisivanja konkursa bilo prošlo pet mjeseci i da je bilo krajnje vrijeme da se otpočne taj posao, s njim je sklopljen posao", naveli su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika.

Iako je izgradnja rađena prema proračunima koji su morali biti u skladu s finansijskim mogućnostima zaklade, radovi su završeni uspješno i Napretkova palača je svečano otvorena 27. septembra 1913. godine. Na slavlju je učestvovalo preko 12.000 učesnika i zvanica iz BiH i Hrvatske, 22 Napretkove podružnice, deset pjevačkih društava iz BiH, Sloga iz Zagreba, vojni puhački orkestar. 

"Ono što je manje poznato i svojevrstan je kuriozitet, jeste svestranost i talentiranost arhitekta Josipa  Vancaša, koji ovoga puta učestvuje u nekoliko numera  muzičkog dijela programa izvodeći klavirsku pratnju uz operske pjevače", rekli su iz Komisije.

U zgradi Napretka sedamdesetih godina XX stoljeća u podrumskim prostorima, ispod kinodvorane, djelovalo je Lutkarsko pozorište, a kasnije je u tom prostoru djelovao i prvi sarajevski Kabare. 

Kamerni teatar 55 i galerija Gabrijel još uvijek se nalaze u Napretkovoj palači, ali za kino Imperijal ne postoje nikakve naznake da bi moglo biti otvoreno ili obnovljeno. Kino je danas u vlasništvu HNK Napredak, nakon što je vlasništvo prebačeno s Općine Centar 2009. godine. 

"U podrumskim prostorima 'prednje zgrade' i 'stražnje zgrade' pojavljuje se vlaga, a prisutno je i djelovanje podzemnih voda. Kanalizacione instalacije su stare preko 100 godina i sasvim je moguće da i na njima ima kvarova. Naročito je ugrožen podrumski dio ispod sjevernog dijela 'stražnje zgrade'. Isto tako, evidentan je problem korozije željeznih nosača u tavanicama iznad podrumskih prostorija stražnje zgrade.

Krajnje je neuvjetna za korištenje improvizirana liftovska platforma (bez kabine)  koja je postavljena u svjetlarniku pozicioniranom zapadno od stepeništa, a koja služi za potrebe vertikalnog transporta scenskog mobilijara iz stolarske radionice Kamernog teatra, koja se nalazi u prizemnom dijelu 'društvene zgrade' do scene Kamernog teatra koja se nalazi iznad kinosale. Kamerni teatar nema lifta za pristup osobama s invaliditetom, čime je sam Kamerni teatar 55 uskraćen za jedan kvalitetan dio svoje potencijalne publike, a što je i u suprotnosti s Akcionim planom osoba s invaliditetom Kantona Sarajevo i inicijativom Plana: Živjeti bez prepreka", naveli su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u Odluci dostavljenoj portalu Radiosarajevo.ba.

Fasade "stražnje zgrade" unutar unutrašnjeg dvorišta su vidno oštećene usljed zamora materijala i oštećenja izazvanih ratnim dejstvima, dok je istočna fasada palače, prema prolazu, ispisana grafitima i neprimjerenim natpisima pasažu, a vidljive su i brojne instalacije i ventilacije na ovoj fasadi.

Da bi se kino renoviralo potrebno je oko 500.000 KM, rekao je za Radiosarajevo.ba Vlasko Komljenović iz HNK Napredak, jer je građevinski dio izuzetno zapušten. Društvo za obnovu nema novca, a država nema sluha. 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dužna je, prema odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju nacionalnog spomenika. No, i ova zgrada samo je još jedan u nizu primjera dopuštanja da propadaju nacionalni spomenici kulture. 

Iako je to postala naša svakodnevnica, i dalje ostaje nejasno zbog čega se dopušta da propada nacionalno bogatstvo.

KOMENTARI (5)