IZBiH / Hutba reisa Kavazovića u Sarajevu: "Komšija bliži je preči od komšije daljeg"

22. 11. 2019. u 13:08:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Svečanost obznanjivanja novog mandata reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića upriličena je danas u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu.

Reis Kavazović je predvodio džumu namaz i održao hutbu, nakon čega će mu biti uručena Odluka o izboru reisu-l-uleme IZ u BiH.

Agencija Mina objavila je reisovu hutbu. Reisul-ulema kazao je na početku sljedeće:

"Vjera je naš oslonac i snaga s kojom uspijevamo prevladati sva naša životna iskušenja, sve poteškoće i udese naše sudbine. Ona nas inspirira i hrabri da se suočimo i s onim što je ispred nas, što nam je nepoznato, ali i s onim što je iza nas, a što nosimo sa sobom, kao iskustvo i pouku. Vjera nam osvjetljava ono mračno i nepoznato u nama, ona je snaga kojom uspijevamo savladati i ukrotiti životinju u sebi, ispružena Božija ruka koja nas podiže nakon pada i grijeha.

Vjera nas uči da štujemo Allaha i da Mu zahvaljujemo, da se držimo Njegove riječi, koja nas uvijek blago savjetuje i doziva, koja nas poziva u kuću mira i upućuje na pravi put. Ona nije nametanje, niti u njoj ima prisile; vjera ne raspolaže monopolom zemaljske prinude, ona je, kao što nam je to pojasnio Muhammed, a.s., savjet. U njoj se poštuje ljudska ličnost i njegov slobodan put. Ona jasno govori što je dobro i moralno, a što štetno i nemoralno; više upozorava nego što zahtijeva. U tome je njena snaga."

Musliman je onaj koji vjeruje u Allaha i koji svojim postupanjem svjedoči o putu kojim je išao Muhammed, a.s, dodao je reis, navodeći kako su "Pejgamberov miraz prenosili muslimani s generacije na generaciju dok ga nisu prihvatili i naslijedili i naši djedovi i očevi, i ostavili ga i nama u nasljeđe".

"Ovdje, na ovom mjestu, u haremu Gazi Husrev-begove džamije, podignute su najznačajnije ustanove muslimana na Balkanu: medresa, hanikah, biblioteka i tekija. Podignute su da bi djeca u ono vrijeme iz ove naše lijepe zemlje sticala znanje rame uz rame s onima iz prostranog muslimanskog svijeta: Istanbula, Kaira, Bagdada, Delhija, Damaska, Aleksandrije, Fesa, Marakeša, Meke i Medine.

U dolinama lijepih bosanskih rijeka nastali su gradovi u kojima je bosanska omladina sticala znanje, u kojima su pisani kitabi, knjige koje su čitali i sami sultani. Ovo je zemlja Hasana Kafije Pruščaka, čija su djela još u XVIII stoljeću prevođena na evropske jezike. Na njegovim djelima obrazovala se naša ulema, izučavajući: pravne, teološke i političke nauke. Ovo je zemlja jednog od najpoznatijih komentatora svjetskog djela Fusus-l-Hikam velikog Ibn Arebija, poznatog Livnjaka Abdullaha Bošnjaka. Zemlja brojnih teologa, pravnika, filozofa, pjesnika, vojskovođa, nobelovaca, oskarovaca, zemlja vrijednih ljudi i žena. Svaka mahala u našim gradovima imala je osnovnu školu (mekteb), a svaki grad višu školu (medresu) i biblioteku. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci, jednoj od najznačajnijih biblioteka u Evropi, u čijim odajama se čuva evropsko blago na orijentalnim jezicima, čuva se jedan od najstarijih rukopisa velikog imama Gazalije, neprocjenjive vrijednosti.

Govorim to danas ovdje, s mimbera Gazi Husrev-begove džamije, ne da bismo se time ponosili, već kako bismo se podsjetili kakvu i koliku odgovornost nosimo i kao narod i kao ulema naroda kome pripadamo. Naše lice, srce i naš um moraju biti okrenuti ovom blagu koje čuva Gazi Husrev-begova biblioteka, i to treba biti zadaća svih naših medresa, fakulteta i instituta. To blago treba uvećavati, ostavljajući u miraz vrijedna djela napisana pameću i rukama naših ljudi, koja će svjedočiti o našem vremenu kao što i ova koja danas čuvamo i na koja smo ponosni svjedoče o vremenu naših predaka, kako su živjeli i u što su vjerovali, ko su im bili prijatelji, a ko dušmani."

I danas su pred našim narodom i našom zajednicom veliki izazovi, nastavio je Husein Kavazović.

"U svijetu kakav jeste, bez čvrstih moralnih temelja i vrijednosti, moramo misliti o sebi i svojim interesima. Ne trebamo biti iznenađeni prevrtljivošću i neiskrenošću svijeta oko nas, jer on nikada nije ni bio drugačiji. Trebamo raditi i razmišljati o vlastitoj budućnosti, osloniti se na sebe i prijatelje koje smo stekli u prošlosti. Najveći dio naše zajednice živi na Balkanu, koji je sam po sebi jedan mikrosvijet, koji u sebi nosi mnoge kontroverze. Kao bosanskohercegovački muslimani treba da budemo svjesni svog položaja i uloge koju imamo. Ne smijemo razmišljati i ponašati se onako kako bi drugi željeli da razmišljamo i da se ponašamo, već stvari moramo primati i posmatrati onakvim kakve one jesu. Sa svim narodima i sljedbenicima Ibrahimove, a.s., tradicije, treba da živimo u miru i s puno razumijevanja. Komšija bliži je preči od komšije daljeg, to bi trebala biti naša i vjerska i politička doktrina", poručio je reis.

"Mi smo zajednica muslimana s evropskim identitetom, iako bi neki u Evropi željeli da to nismo. Slušamo i neke od njihovih neodmjerenih i nedobronamjernih izjava i dobro ih i na pravi način razumijemo. Mi nikome ništa ne dugujemo, drugi su se o nas ogriješili, više puta u evropskoj povijesti. No, svjesni smo da je svijet pun grješnika i da s tim moramo živjeti. Historija ima svoj sud, ljudsko trajanje je kratko, a sila i moć su varljivi i prolazni. Mi ćemo ostati i kao narod i kao zajednica posvećeni dobru, miru i saradnji među ljudima, jer je to naše poslanje i naša misija. Oslanjat ćemo se na prijatelje, a čuvati dušmana."

"S muslimanskim svijetom treba da imamo odnose koje će krasiti uzajamno razumijevanje i poštovanje. Svaka zemlja je za nas posebno važna. Nećemo praviti razlika među njima. To je svijet koji ima svoje probleme i puno izazova. Njihova pomoć nam je u prošlosti bila važna, ali danas treba sve više da se oslanjamo na vlastite mogućnosti", kazao je između ostalog reisul-ulema.

 

 

KOMENTARI (2)