! / Hadžikadić koristi vještačku inteligenciju u rješavanju političkih problema u BiH

01. 07. 2019. u 15:32:00 K. S.

Shares:1269

Mladi politički pokret u Bosni i Hercegovini, nazvan “Platforma za progres” pokušava odblokirati političke procese koristeći kompjutersko modeliranje i analitiku podataka, odnosno alate sa kojima donosioci odluka širom svijeta sve eksperimentišu.

Kako piše novinarka Alicia Prager za portal Quartz, politika u BiH okarakterisana je kao politika sa visokim nivoom korupcije i međusobnog nepovjerenja.

Nakon što je Daytonskim mirovnim sporazumom zaustavljen rat u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, nastao je novi politički sistem koji je institucionizirao podjele. Od tada državu vode tri predsjednika iz tri najbrojnija naroda.

Mnoge političke partije nastojale su ukinuti ovakav sistem ali nisu uspjele. Platforma za progres, koju vodi Mirsad Hadžikadić, sada bi koristila napredne računarske tehnologije kako bi razumjeli kako politički sistem u BiH utječe na društvene procese i kreira daljnju politiku.

Bosna i Hercegovima ima velike probleme, od stalnog straha od etničkih podjela, visoke stope nezaposlenosti i činjenice da je oko pet posto stanovništva napustilo zemlju od 2013. godine.

Ideja Plarforme za progres je da koristi kompjutersko modeliranje kako bi dizajnirala inicijative, kao što je podizanje mininalne plaće ili za reformu obrazovnog sistema, koji bi ohrabrio stanovnike, naročito one mlađe da ostanu u zemlji.

Pogledajte pilote. Oni prolaze kroz toliko mnogo sati letačkih simulacija. Politika bi trebala isto tako prolaziti kroz slične procese”, navodi lider pokreta Mirsad Hadžikadić, koji obavlja i funkciju profesora i direktora Instituta kompleksnih sistema na Univerzitetu Karolina u gradu Charlotte u SAD-u.

Primjenjena kompjuterska nauka mogla bi riješiti neke od najčešćih problema koji opterećuju društvo i to će zahtjevati etičke i praktične odgovore na pitanja.

Programiranje politike

Nakon što je proveo više od 30 godina u SAD-u, Hadžikadić se vratio u Bosnu i Hercegovinu, svoju matičnu domovinu, i kandidirao se na Općim izborima 2018. godine za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda. Osvojio je oko 60.000 glasova ili 10 posto od ukupnog broja građana koji su izašli na izbore.

Primarni cilj Platforme za pgores je da se eliminiraju institucionalizirane podjele u zemlji uoči priprema za lokalne izbore 2020. godine.

Snaga svakog političkog sistema u zemlji je interakcija sa ljudima. Ako želite ih kontrolirati, morate ljude prvo podijeliti. To je ono što nacionalisti u Bosni savršeno razumiju”, napominje Hadžikadić.

Politički sistem Bosne i Hercegovine uspostavljen je na ovaj način kako bi zaustavio rat i kako jedna etnička grupa ne bi mogla vladati nad drugom. Rečeno je da je politički sistem samo privremen dok se ne napravi drugačiji i efikasniji.

Vlasti se nikada do sada nisu uspjele dogovoriti o promjeni političkog sistema.

Kompjuterske simulacije

Jedna od glavnih metoda Hadžikadića je rad sa “agentima” što podrazumjeva upotrebu kompjuterskih simulacija u interakciji između “agenata”, odnosno jedinica koje su opremljene sa različitim karakteristikama i dizajnirane da se ponašaju kao ljudi. Njihovo virtuelno okruženje pažljivo je planirano i razvijano od naučnika iz oblasti društvenih nauka, psihologa i istraživača kako bi testirali potencijalne reakcije na promjene.

Modeliranje “agenta” je poput posmatranja ribe u jezeru. Vi možete vidjeti kako se riba ponaša i kako bi se ponašala u različitim situacijama. Analitičari mogu koristiti ove rezultate da se zapitaju: Koje poluge stvarnog svijeta mogu biti korištene da utječu na politiku prema miru? Kako sastavni dijelovi, recimo, grada - od infrastrukture, do institucija, do ljudi - međusobno utječu i utječu jedni na druge?

Primjerice, Institu za nova ekonomska shvatanja pri Univerzitetu u Oxfordu i Banka Engleske koristili su modeliranje uz pomoć “agenata” kako bi istražili tržište nekretnina u Velikoj Britaniji. Koristeći “šta ako” scenarije predviđali su najvjerovatnije moguće posljednice i postupke na polju tržišta nekretnina.


Elizabeth von Briesen, jedna od Hadžikadićevih studentkinja na Univerzitetu Sjeverna Karolina u Charlotteu, posmatra dinamiku genocida u pokušaju da procijeni sve društvene pritiske koji dovode do takvih užasavajućih ishoda.

“Sa modeliranjem baziranim na ‘agentima’ možemo preokrenuti drugačije karakteristike, mapu emocija i podignutih tenzija, te možemo pratiti promjenu broja stanovnika. Pokušavamo pronaći rješenja koja vode miru”, rekla je von Briesen.

Stefan Thurner predsjednik je Complexity Science Hub-a iz Beča, pionirskog instituta koji u svojim istraživanjima koristi kompleksne nauke kako bi se borili sa problemima kao što su klimatske promjene, do urbanizacije, energetske efikasnosti itd.

“Vrlo je izvjesno da će u ne tako dalekoj budućnosti modeliranje bazirano na ‘agentima’ učestvovati u svim političkim odlukama, bar u nekom pogledu”, rekao je Thurner.

Obrasci u podacima

Platforma za progres vjeruje da može koristiti kompjutersku nauku kako bi ljude animirala da učestvuju u političkom diskursu, umjesto da samo prihvataju politiku kao takvu.

Kako onda stvarne probleme u Bosni i Hercegovini može riješiti vještačka inteligencija?

Jedan od fokusa Platforme za progres je reforma obrazovanja. Oni dizajniraju kompjuterski model obrazovnog sistema vođeni pitanjima poput: Kako tehnologija može pomoći u promjeni obrazovanja? Koliko bi obrazovanje trebalo koštati građane i kako da mjerimo njegov uspjeh? Kako da ohrabrimo i omogućimo kreativnost?

Pokret također gleda da izračuna koja bi bila najbolja i najprihvatljivija mininalna plaća u Bosni i Hercegovini, ali i da predloži nivoe plaća za tržište rada. Oko 80 posto od 4.000 članova Platforme za progres su rođeni poslije 1985. godine. Oko 17 posto članova su 23 godine ili mlađi.

Uspješna reforma obrazovanja i povećanje plaća moglo bi promijeniti razmišljanja više od polovine mladih ljudi u BiH koji su proteklih godina izrazili želju da napuste BiH.

Hadžikadić je zbog toga odlučio sastaviti tim analitičara koji će raditi sa lokalnim univerzitetima kako bi producirali, prikupili i kupili podatke slične onima koje koriste institucije prilikom anketiranja građana, da bi na kraju analizirali društvene procese u zemlji i na osnovu toga kreirali politički program.

Hadžikadić želi koristiti vještačku inteligenciju kako bi bolje razumio obrasce ponašanja, i detektirao podudarnosti između podataka, oslanjajući se na statistiku i na mašinsko učenje.

Njegov analitički tim nada se da će dostaviti detaljan uvid u brojne probleme u bosanskom društvu, kao što su nestabilna ekonomija, nacionalistička ispadi i incidenti, pad populacije BiH i visok nivo korupcije.

KOMENTARI (2)