Fondacija za kinematografiju BiH odlučila: Najviše novca Kristijanu Miliću

Čak 58 filmskih projekata konkurisalo je za ovogodišnju raspodjelu sredstava Fondacije za kinematografiju Bosne i Hercegovine, u ukupnoj, prema evropskim mjerilima skromnoj, sumi od 1,5 miliona KM. 

Žiri u sastavu Miroslav Mandić, režiser (predsjednik), Adis Bakrač, režiser, Sead Kreševljaković, filmski producent, Nebojša Jovanović, filmski teoretičar i Josip Blažević, producent odlučio je da ove godine podrži šest novih bh. dugometražnih filmova, sedam kratkometražnih, te tri manjinske bh. koprodukcije.

Najviše sredstava, čak 392.000 KM dodijeljeno je hrvatskom redatelju Kristijanu i bh. scenaristi Josipu Mlakiću.  

Kada se pogledaju sredstava koja su odobrena pojedinim filmovima, jasno je da ona ni izbliza neće zadovoljiti potrebe snimanja i produkcije i da bh. autore očekuje potraga za drugim izvorima finansiranja: 

"Među podržanima su novi projekti nekih od najznačajnijih domaćih autora kao što su Aida Begić, Jasmila Žbanić i Nedžad Begović, ali i velikog broja debitanata na filmu pogotovo u kategoriji kratkometražnog filma. Odabrani projekti donose širok dijapazon tema, žanrova, tehnika i autorskih i producentskih pristupa: od Sarajevskog atentata do Srebrenice, od hercegovačke gange do koncerta Bruca Dickinsona u opkoljenom Sarajevu, u igranoj, dokumentarnoj i animiranoj formi, od mikro budžetskih do, za naše prilike, visoko budžetskih projekata", saopćeno je iz Fondacije za kinematografiju.

Hrvatski redatelj Kristijan Milić poznat je po svojim filmovima s tematikom domovinskog rata: Živi i mrtvi i Broj 55. Dobitnik je brojnih međunarodnih nagrada, među kojima je osam Zlatnih arena festivala u Puli. Novi projekat, rađen prema pripovijetkama Josipa Mlatića iz Uskoplja, govori o ljudima u Hercegovini i njihovim sudbinama. 

Kristijan Milić; Foto: Večernji.hr
Jovan Marjanovic v.d. predsjednika Fondacije izjavio je za medije: "Raduje nas veliki broj izuzetno kvalitetnih prijedloga jer ukazuju na vitalnost bh. kinematografije, međutim finansijski, pravni i ljudski kapaciteti Fondacije moraju se značajno poboljšati kako bi mogli pratiti i dalje razvijati bh. kinematografiju koja iako s drastično smanjenom javnom podrškom i pod ogromnim pritiskom tržišta i dalje predstavlja jedan od vodećih bh. izvoznih proizvoda".

Inicijalni budžet Fondacije za kinematografiju za 2014. bio je 2.000.000,00 KM, prvobitno je smanjen za 430.000,00 KM nakon majskih poplava, ali je Ministarstvo za kulturu i sport FBiH na kraju godine uspjelo osigurati još 60.000,00 KM, tako da je konačni budžet Fondacije za kinematografiju za 2014. prema posljednjoj odluci Vlade FBiH iznosio 1.630.000,00 KM. Ukupno 1.525.000,00 KM investirano je u bh. kinematografiju kroz konkurs za podršku proizvodnji i razvoju i javni poziv za podršku komplementarnim djelatnostima. Od toga je 1.237.425,37 KM namijenjeno produkciji, a 287.574,63 KM komplementarnim djelatnostima, kao sto su festivali, promocija bh. filma u inostranstvu, studentski filmovi, stručno usavršavanje i slično. Ostatak sredstava otpada na servisne troškove Fondacije.