Sedmica / Savjetnica Lejla Kapidžić: Sve prednosti i zablude o dojenju

04. 08. 2019. u 11:10:00 S. H.

Shares:171

Dojenje je najbolja i jedina ishrana koja je potrebna bebama u prvih šest mjeseci života, jer majčino mlijeko pomaže u sprečavanju bolesti i jačanju razvoja mozga, poručili su iz UNICEF-a BiH povodom Sedmice dojenja, koja se širom svijeta obilježava od 1. do 7. augusta.

Temelj života: U BiH samo 25 posto majki doje

"Dojenje kao proces je jedan od esencijalnih koraka u razvoju ljudskog bića koji započinje začećem. Nakon trudnoće tokom koje je dijete vezano za majčin organizam putem posteljice i pupčanika, dojenje nastavlja tu vezu i uz to stimulira uspostavu novih oblika povezanosti djeteta i majke. Dojenje stimulira daljnji razvoj praktično svih sistema organa novorođenčeta, kasnije dojenčeta i cjelokupan psihofizički razvoj", pojasnila je za Radiosarajevo.ba savjetnica za dojenje Lejla Kapidžić koja je mama širom BiH i regije poznata kao jedna od administratorica Facebook grupe "Dojenje je in".

Kapidžić je pojasnila da jednako kako dojenje djetetu znači nastavak povezanosti sa majkom nakon poroda, ono i za majčin organizam znači prirodan slijed procesa koji počinje začeće, traje kroz trudnoću, porod i nastavlja se dojenjem.

"Veliki broj psihofizičkih procesa i fukcija ženskog organizma očekuje period dojenja nakon trudnoće i poroda da bi se uspješno kompletiralo zdravo donošenje djeteta na svijet", rekla je, te je navela da se dojenje najčešće prezentira i posmatra kao način ishrane dojenčeta te mu se kao takvom daju epiteti najboljeg, najekonomičnijeg...

Dojenje ima prednosti za bebe, ali i za mame - i to one iz snove svake žene

Sedmica dojenja - undefined

Poruke UNICEF-a BiH

"Međutim to je potpuno pogrešno shvatanje jer dojenje samo jednim dijelom način ishrane djeteta, dok kao kompleksan proces podržava i omogućuje jako puno drugih aspekata razvoja djeteta i majke koji nemaju alternative", prokomentirala je.

Lejla vodi online savjetovalište "za dojenje sa osmijehom", stoga smo pitali savjetnicu sa kojim se problemima majke najčešće suočavaju prilikom uspostave dojenja. 

"Mislim da je jedan od prvih problema na koji žena naiđe neadekvatna priprema za dojenje još u trudnoći, čemu je razlog veoma ograničen pristup kvalitetnim programima i radionicama pripreme trudnica za dojenje. U našoj zemlji su veće sredine u nešto povoljnijoj poziciji, no manja mjesta i ruralna područja nemaju nikakvih mogućnosti.

Slijedeći problem je nepostojanje stručne podrške i pomoći nakon poroda u zdravstvenom sistemu brige za porodilje i novorođenčad. Pozitivni primjerni postoje, ali su svedeni na pojedince i njihovu dobru volju da pomognu i da se samostalno informišu i edukuju.

I nakon toga dolazi nedostatak podrške u najužoj porodici i okruženju porodilje i djeteta koja se širi na cjelokupno okruženje u kojem žena živi", rekla je Kapidžić navodeći kako smatra da su ova osnovna tri problema zapravo dijelovi istog problema: nedostatka znanja o dojenju kao procesu i nedostatka svijesti o istinskom značaju dojenja kao procesa na cjelokupni život ljudskog bića kao njegovog temelja.

"Oni fizički problemi na koje velika većina žena naiđe na počecima dojenja bi se rješavali brzo, efikasno i uspješno kad bi žena na njih bila pripremljena, kad bi imala stručnu pomoć da ih riješi i podršku u okruženju da ostvari svoje ciljeve u dojenju", poručila je.

Kapidžić je napomenula kako žene u BiH nikako nisu usamljene u ovim problemima, da su istaknuti problemi prepoznati kao globalni, stoga se svake godine obilježava Sedmica dojenja kako bi skrenula pažnju na prednosti dojenja i probleme sa kojima se suočavaju majke.

Ovogodišnja Međunarodna sedmica dojenja svojim sloganom „Osnažite roditelja – Omogućite dojenje“ stavlja fokus na okruženje porodice, na osnaživanje oba roditelja da bi se dojenje uspješno ostvarilo. Dojenje se najčešće posmatra kao majčin domen jer fizički zavisi od žene, međutim praksa pokazuje da kad su oboje roditelja podržani od strane porodica, na radnom mjestu, u sistemu zdravstvene zaštite i cjelokupnoj društvenoj zajednici uspjeh dojenja se značajno poboljšava.

Pitali smo savjetnicu za dojenje koje su najčešće zablude u koje mame vjeruju, i koje greške najčešće prave. 

Dojena djeca su manje asocijalna i agresivna

"Prvo bih opet istakla pogrešno shvaćanje dojenja samo kao načina ishrane i hranjenja djeteta. Dosta problema se pojavi kad dijete na samom početku ima instinktivnu potrebu da jako dugo i jako često doji. To se redovno tumači kao glad, a pošto dijete stalno traži da 'jede' to znači da je gladno i da majka ne proizvodi mlijeko. Često dojenje u prvim sedmicama je potrebno i poželjno, uz udoban položaj majke za dojenje i pravilan položaj bebe na dojci to je upravo znak da se prave koraci u dobrom smjeru", rekla je Kapidžić dodajući kako je dojenje odgovor na sve bebine potrebe, glad, bol, nervozu, pospanost, potrebu za fizikim kontaktom, dosadu... i bebe će ga tražiti.

"U početku će ga tražiti jako mnogo, kasnije manje, ali ga majka nikad ne može dati previše. Dojenje je korist i za dijete i za ženu dok god se doji!", rekla je Kapidžić.

Kapidžić je navela kako je još jedna veoma česta i raširena zabluda pojam „nadolaženja“ mlijeka.

"Taj period kad žene subjektivno i često dosta dramatično osjete proizvodnju mlijeka pogrešno se smatra početkom proizvodnje. No hrana za novorođenče, kolostrum, se počinje proizvoditi kod zdrave žene već u 16-17. sedmici trudnoće i on bebu dočekuje nakon poroda. Bebi je prva tri do četiri dana neophodan upravo kolostrum, i upravo u malim količinama koliko ga ima. Bitno je da dijete dojku ne dobija ni po kakvom rasporedu, da mu se dojka nudi i daje stalno, da dijete živahno sisa i da mu se omogući da dođe do kolostruma. Takav će postupak također stimulisati nastavak procesa uspostave proizvodnje mlijeka, prelazak kolostruma u prelazno mlijeko i nakon toga u zrelo mlijeko. Ono famozno 'nadolaženje' mlijeka je zapravo tek treća faza kad prelazno mlijeko počne da se transformiše u zrelo mlijeko koje će hraniti bebu dok traje dojenje", rekla je Kapidžić.

Još jedna česta zabluda vezana za dojenje, koja također može izazvati ozbiljne probleme u dojenju, je ta da se dojke shvataju kao posude koje se pune i iz toga dolazi nekoliko vrlo pogrešnih postupaka.

"Dojilje često kažu: 'Rečeno mi je da ne smijem tako često dojiti jer se dojke ne stižu napuniti', ili 'Dojke mi se sad tek napune za četiri sata, a prije su mi se punile za tri'.

Da bi dojka proizvodila mlijeko neophodno ju je redovno i temeljito prazniti. Subjektivni osjećaj napunjene dojke nije pouzdana procjena koju dojilja treba uzeti u obzir. Dojilja najčešće punom smatra prepunjenu dojku, a čekanje da se dojka 'napuni' može imati za posljedicu stvaranje zastoja ili u dužem razdoblju smanjivanje proizvodnje mlijeka", navela je Kapidžić dodajući kako se dešava i da je majka zabrinuta da nakon višesatne pauze u dojenju mlijeko više nije ispravno za dojenje.

"Mlijeko u dojkama je uvijek ispravno za dojenje, tu se ne dešavaju procesi kvarenja kao kad mlijeko napusti dojke i nađe se u vanjskoj sredini. Dijete se može bez bojazni podojiti i nakon višednevne pauze", poručila je.

Kapidžić je navela i kako je jako bitno istaknuti da je dodavanje formule ili kako se kod nas najčešće zove „dohranjivanje“ bebe isključivi domen medicine, odnosno djetetovog pedijatra.

"Formula nije nešto što bi trebalo dati bez stručnog pregleda ljekara, bez njegove precizne upute i kasnije redovnog nadzora djeteta", poručila je savjetnica za dojenje za Radiosarajevo.ba.

S obzirom da je veliki broj porodilja dobio veoma korisne savjete u Facebook grupi koju vodi, pitali smo savjetnicu kako funkcionira grupa i kojih se preporuka stručnjaka drži.

"Facebook grupa Dojenje je In je dio aktivnosti neformalne inicijative Dojenje je IN koja okuplja žene zainteresovane za stručno proširivanje svog znanja o dojenju i pomoći majkama u dojenju i volontersko djelovanje na edukaciji i pomoći drugim ženama da ostvare svoje ciljeve u dojenju, te zaštiti i promociji dojenja.

Grupu funkcioniše po principu pomoći majka majci, što u biti znači da žene jedna drugoj pomažu svojim iskustvima, a stručno moderiranje i administriranje obavljaju naše mame savjetnice za dojenje.

Naše mame savjetnice su prošle stručnu obuku o laktaciji, dojenju i savjetovanju u organizaciji Centra za majku i dijete Fenix iz Sanskog mosta zajedno sa još 18 žena širom Bosne i Hercegovine tokom prošle godine te stekle certifikate nakon položenog ispita na kraju obuke", pojasnila je Kapidžić.

Status mame savjetnice za dojenje podrazumjeva pridržavanje svojevrsnog etičkog kodeksa, kontinuirano proširivanje i obnavljanje znanja, kao i korištenje isključivo stručnih, priznatih, relevantnih izvora informacija.

Mame savjetnice se vode preporukama Svjetske zdravstvene organizacije kao okvirom, slijede IBFAN-ove principe djelovanja, konsultuju najpriznatije institucije na polju laktacije, dojenja i savjetovanja kao što su La Leche League International, International Board Certified Lactation savjetnice, sarađuju sa udruženjima i inicijativama sličnih ciljeva i aktivnosti iz naše zemlje i cijele regije.

Sedmica dojenja - undefined

Foto: UNICEF

Pitali smo savjetnicu i česta pitanja mama u BiH poput do kada dojiti bebu, kada uvesti dohranu i kako prekinuti dojenje. 

"Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, koja se smatra zlatnim standardom u ljudskoj ishrani i ishrani djeteta u prve tri godine života glasi:

Isključivo dojenje (bez dodavanja bilo čega drugog osim lijekova po preporuci ljekara) do punih 6 mjeseci, nastavak dojenja uz dodavanje krute hrane do druge godine života, a nakon toga po želji majke i djeteta.

Praktično, ne postoji gornja granica do koje treba dojiti i kad bi trebalo prestati jer nakon toga dojenje nema korist ili postaje štetno. Dojenje uvijek ima neku korist, i za ženu i za dijete, s tim da se sa djetetovim uzrastom fokus korisnog djelovanja mijenja", istakla je Kapidžić.

Kako je navela, kruta hrana se počinje nuditi sa punih 6 mjeseci dojenčetovog života. To je period kad je, kod najvećeg broja dojenčadi, organizam spreman da počne učiti prihvatati hranu koja nije tekuća i koja se ne uzima sisanjem. 

"Naravno da će neka djeca biti spremna nešto ranije, neka kasnije, no preporuka da se počne sa punih 6 mjeseci je temeljena na dosadašnjem iskustvu sa efektima i reakcijama dojenčadi", rekla je savjetnica.

"I kod uvođenja krute hrane dojenoj djeci postoji par značajnih zabluda koje bih voljela istaći u cilju zaštite i promocije dojenja, a prvenstveno olakšavanja dojiljama, naročito onima kojima je to prvo iskustvo. Kruta hrana se ne uvodi zato što je dojenje od jednom postalo nedovoljno ili manjkavo po količini i sastavu. Dojenje i dalje daje potpunu ishranu i sve ono što je i do tada davalo.

Kruta hrana se počinje davati kao proces učenja, kao stimulacija za dalji razvoj djetetovog organizma od usta (procesi žvakanja, premetanja hrane jezikom, gutanja), želuca, crijeva ..., stimulacije ruku, šake, koordinacije vida i pokreta...", pojasnila je.

Kako je dojenje kompleksan proces puno širi od ishrane, tako je i uvođenje krute hrane u prve dvije godine također kompleksan proces širi od same ishrane.

"Bitno je ne opteretiti se količinama, jer ne postoje one koje se 'moraju' pojesti. Jako je bitno paziti na sastav, tj. sadržaj onog što djetetu nudite. Nije bitno da li i koliko će krute hrane dojenče koje doji pojesti, ali je jako bitno kakve će hrane pojesti. Ovo je nešto što je u našem okruženju potpuno suprotno postavljeno, i jako često se djeci daje potpuno neadekvatna hrana samo da bi nešto pojela", navela je. 

Uspostava dojenja, koja traje i do 4 mjeseca od poroda je i proces uspostave odnosa, fizičkog i psihičkog, između majke i djeteta.

"Prestanak dojenja naravno nije prestanak odnosa, već učenje drugačijih načina realizacije tog uspostavljenog odnosa. Ja ne volim davati konkretne upute kako prestati dojiti jer je to jako individualno za svaki dojenački par. Radije dam neke principe i perspektive da majka sagleda taj proces drugačije nego je to u našoj sredini uobičajeno.

Dojenče jako osjeća emocionalno stanje majke i svako kolebanje, žaljenje, nesigurnost će se prenijeti na dijete pa će pokušaj da se podoj odgodi ili preskoči biti težak i najčešće neuspješan", rekla je Kapidžić navodeći kako dijete ne zna da se život i nakon prestanka dojenja nastavlja, da se ljubav nastavlja, tjelesni kontakt, psihička prisutnost i povezanost, odgovaranje na njegove psihofizičke potrebe. Dijete za sve to ima dojenje i ono će ga braniti ako nije spremno da pređe na drugačiji oblik veze sa majkom. Na roditeljima je da maksimalno pokažu da se sve gore navedeno nastavlja, da će biti prisutno obilno, koliko god je djetetu potrebno.

Pitali smo savjetnicu da li u BiH postoje obuke za dojenje i njegova promocija i šta raditi da majke budu slobodnije za dojenje u javnosti.

"Sistematska priprema za dojenje u trudnoći, a u okviru sistema zdravstvene brige za žene i djecu ne postoji i svedena je na kratak, neadekvatan dio u sklopu vježbi za trudnice pri Domovima zdravlja, gdje se realizuju takve vježbe. Imamo informacije od članica grupe da pojedine patronažne sestre koje vode vježbe za trudnice rade dosta kvalitetnu i stručnu pripremu za dojenje, no to ne bi smjelo biti ograničeno na pojedince i njihovo časno bavljenje svojim pozivom.

U posljednje vrijeme se organizuju radionice i predavanja van sistema zdravstvene brige za žene i djecu, na različitim principima (komercijalno i volonterski) koje u svom sklopu nude i edukacije o dojenju. I tu su opet u povlaštenijem položaju veće sredine, Sarajevo pogotovo, što je veoma nepravedno.

Moram ovdje upozoriti žene trudnice da obrate pažnju na kvalitetu edukacije i informacija koje će dobiti na odabranim događajima. Kvalitetne, ispravne i relevantne informacije, podršku da dojite ćete teško dobiti na događajima sponzoriranim od strane bilo kakve firme koja proizvodi, prodaje ili promovira bilo kakvu vrstu proizvoda koji nose jasna obilježja i nazive formule ili flašica. Ne dajte se zavarati kozmetikom, prenatalnim vitaminima, peškirićima i siperčićima", rekla je Kapidžić.

Stranac u restoranu rekao dojilji da se pokrije, ona napravila genijalan potez

U susjednoj Srbiji pokrenuta je kampanja za promociju dojenja u javnosti #BebaBiraGde, u kojoj je napravljena mapa lokacija koje podržavaju dojenje na javnom mjestu. U BiH takva kampanja još uvijek ne postoji.

Larisa_politika_beba_dojenje_prt.jpg - undefined

Političarka dojila bebu na radnom mjestu

"Dojenje u javnosti je koliko društveno toliko i individualno pitanje žene. Najprije, naravno, društvo mora na dojenje gledati kao na jako značajno pitanje, prihvatiti ga, normalizovati, podržavati.

Sa druge strane, ženi dojilji treba dozvoliti da se u javnosti ponaša onako kako je njoj ugodno. Da li to znači da se žena lično ne osjeća spremnom dojiti u javnosti, da li se želi pokriti nečim ili ne želi koristiti nikakvo pokrivalo i osjeća se potpuno ugodno dojiti gdje god je to potrebno, ženi to treba dozvoliti.

Najmanje što mi možemo uraditi je da 'ne primjećujemo' da se dešava išta drugačije od uobičajenog. A možemo se ohrabrujuće nasmješiti, donijeti flašu vode majci na klupi u parku, diskreno se namjestiti tako da leđima zaklonimo majku za koju vidimo da joj je neprijatno... Mnogo je malih znakova pažnje kojima se mogu podržati majke da dojenje u javnosti bude ugodnije i da se osjete podržanima", rekla je savjetnica za dojenje Lejla Kapidžić za Radiosarajevo.ba.

Ona također smatra da i uređeni kutci za dojenje nisu loša ideja, ali samo u koliko se od žene ne očekuje da ide u njih dojiti kad za tim ne osjeća potrebu i ako ih ne sponzoriraju i za svoju promociju ne koriste proizvođači i distributeri formule i flašica.

U Sarajevu postoji nekoliko takvih kutaka, najčešće u tržnim centrima - poput BBI, SCC-a, Alte, Mercatora u Ložioničkoj, Binga i drugih. 

NEMA KOMENTARA