BL / Bosanski ekskalibur: U dubinama Vrbasa pronađen srednjovjekovni mač u kamenu

09. 09. 2019. u 07:35:00 S. H.

Shares:213

U dubinama jedne od najljepših bosanskohercegovačkih rijeka godinama se skrivao "bosanski ekskalibur".

Prilikom redovnih aktivnosti ronjenja u rijeci Vrbas član Ronilačkog kluba Buk uočio je u vrbaskim vodama stari mač, međutim uopće nije bio siguran da se radilo o pravom maču.

"On je u međuvremenu prestao roniti i kroz priču je prenio tu informaciju kolegi iz kluba koji je našao tu lokaciju, napravio video i fotodokumentaciju i onda smo tek uz pomoć stručnih ljudi iz muzeja uspjeli da tačno ustanovimo o čemu se radi. Kada su nam rekli da se radi o starom maču iz 13-14. vijeka bili smo stvarno fascinirani tim pronalaskom", rekao je za Radiosarajevo.ba predsjednik RK Buk Borislav Trninić.

"Malo bolje smo precizirali lokaciju u širem aspektu a koji ima i smisao da se taj mač nađe na tom prostoru. Naredni koraci će biti vađenje i restauracija u saradnji sa Muzejom RS, Agencijom za zaštitu prirodnog i kulturnog nasljeđa RS i Gradom Banja Luka s obzirom da je mač pronađen na teritoriji grada. Ronilački klub Buk će pružiti kompletnu logistiku što se tiče podvodnih radova a daljnje korake prepuštamo stručnim licima", rekao nam je Trninić.

Pronalazak, po svemu sudeći, jednoiporučnog ili bastardnog mača u koritu rijeke Vrbas, predstavlja značajno arheološko otkriće jer je na teritoriji Grada Banja Luka u proteklih skoro devedeset godina koliko postoji Muzej RS pronađen samo jedan srednjovjekovni mač i to dosta oštećen, a koji se danas čuva u Zbirci srednjovjekovnog oružja i oklopa, rekla je za Radiosarajevo.ba arheologinja Muzeja RS Ivana Pandžić.

"Ovakav tip bastardnog mača, koliko se može procijenti na podvodnom snimku, a na osnovu tipološke analize sječiva, nakrsnice i jabučice mača, korišten je u razdoblju od zadnje četvrtine 13. do prve polovine 15. vijeka. Ovakvi mačevi na našim prostorima su relativno rijetki, zbog čega je njegovo spašavanje i konzervacija od prioritetnog značaja, kako za Muzej, tako i za Grad", rekla nam je Pandžić navodeći kako vađenje mača iz rijeke, njegovo čišćenje i konzervacija mogli bi poslužiti i kao odličan povod za snimanje dokumentarnog filma kojim bi se popularizirala podvodna arheologija i arheologija uopće, zatim značaj očuvanja kulturnog nasljeđa na teritoriji Grada Banja Luka, kao i promoviranje prirodnih i historijskih znamenitosti ovog grada.

"Mač bi se, nakon temeljitog čišćenja i konzervacije, čuvao u fundusu Muzeja RS, gdje bi bio dostupan posjetiocima i istraživačima, koji su zainteresovani za srednjovjekovnu prošlost našeg grada i njegove okoline", rekla je Pandžić.

Pandžić je istakla kako su ovo prvi koraci adekvatnog i profesionalnog pristupa podvodnoj arheologiji u BiH.

"Podvodna arheologija, iako je prvenstveno vezana za marinska područja, na prostorima RS-a predstavlja novi vid arheoloških istraživanja fokusiran na rijeke i jezera, koji nam otvaraju vrata u nove i značajne istorijske činjenice koje su se dešavale na našim prostorima. Stečena iskustva obuke moći će se primijeniti u navedenom ali i svim budućim projektima i podvodnom terenskom radu, a koje već uveliko pripremamo sa navedenom ekipom", rekla je arheologinja Muzeja RS za Radiosarajevo.ba.

Ovaj tip mača predstavlja prelaz od jednoručnih ka dvoručnim ili velikim viteškim mačevima kakvi su korišteni u poznom srednjem vijeku, a na teritoriji BiH pronađeno je nekoliko primjeraka takvih mačeva, koji se danas čuvaju u muzejskim zbirkama kako u BiH, tako i u okolnim zemljama, rekao je za Radiosarajevo.ba muzejski savjetnik Odsjeka za historiju Muzeja RS Janko Vračar. 

U dubinama Vrbasa pronađen srednjevjekovni mač u kamenu - undefined

U dubinama Vrbasa pronađen srednjevjekovni mač u kamenu

"Pošto je pomenuti mač iz Vrbasa prekriven naslagama sedre, nakon njegovog vađenja iz rijeke, bit će neophodno izvršiti čišćenje i konzervaciju, a kada to bude obavljeno, onda ćemo na osnovu tipološke analize njegovog sječiva, nakrsnice i jabuke moći ustanoviti približno vrijeme i mjesto njegovog kovanja (ukoliko na sječivu postoje ugravirane oznake poput vuka ili rašljastog krsta upisanog u krug, što nam može biti putokaz ka mjestu gdje je mač iskovan). Kada proces konzervacije bude okončan, mač će postati dio fundusa Muzeja RS, tačnije Zbirke srednjovjekovnog oružja i oklopa, koju vodim", rekao je Vračar ističući kako će  tada biti stvoreni i uslovi da mač bude izložen u Stalnoj postavci Muzeja RS, a kasnije možda prikazan i na nekoj budućoj tematskoj muzejskoj izložbi.
 
Vračar je podsjetio kako je u Muzeju je prije tri godine bila otvorena izložba "Doba viteštva - oružje i oklopi srednjovjekovnih ratnika", čiji je autor, a na kojoj je bilo prikazano hladno i vatreno srednjovjekovno oružje iz zbirki Muzeja.
 
Pored Banje Luke, izložba je gostovala i u Gradišci, Prijedoru i Trebinju.
 
"Inače u pomenutoj Zbirci, nalazi se još jedan bastardni mač pronađen u Bihaću, sličan ovom iz rijeke Vrbas, a zanimljivost predstavlja i tzv. templarski mač iz Kozarske Dubice, koji je isto tako pronađen na obali rijeke Une", rekao je Vračar za Radiosarajevo.ba otkrivajući kako je u planu i snimanje dokumentarnog filma o ovom maču i srednjovjekovnim tvrđavama koje se nalaze u kanjonu Vrbasa.

Da rijeka Vrbas i bh. vode sigurno kriju još ovakvog blaga potvrdila je za Radiosarajevo.ba viša stručna saradnica za biološko-tehničke poslove – zoologinja u Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS-a, ronilac i član RK BUK Ana Ćurić.

"Jedno od značajnijih lokaliteta na rijeci Vrbas, na kojem su vršena mnoga istraživanja, jeste banjalučka tvrđava Kastel. Istraživanja unutar njegovih zidina i samoj okolini rezultovala su pronalascima arheoloških nalaza iz rimskog i turskog perioda, poput keramike, novca, oružja i oruđa, čiji su pojedini komadi pronađeni i u rijeci Vrbas. A što i ne bi. A Vrbas sam po sebi je snažna rijeka koja zasigurno krije mnoštvo historijskih djelića slagalice ali zbog svoje hidologije i geologije ni sami ne možemo očekivati koja sve skrivena blaga se nalaze među kamenjem i zakopana u pijesak ili čak okamenjena u sedri", rekla nam je Ćurić.

"S obzirom na značajnu istoriju našeg područja, ljudski rod koji je od pamtivijeka migrirao uz rijeke i nastanjivao iste, iza sebe je ostavljao mnogobrojne, za nas danas, značajne tragove. Ti tragovi, poput paleontoloških (ostaci fosila) i arheoloških nalaza (građevine, artefakti, kosti itd) često bivaju pronađeni u rijekama, ili na samim obalama. Zašto? Različiti medijumi, poput zemlje, blata, kamena, pijeska, vode u ovom slučaju, predstavljaju dobru zaštitu od vanjskih negativnih faktora, te su zbog toga očuvani do danas", navela je Ćurić.

Ćurić je u maju ove godine završila obuku Podvodne i priobalne arheologije i NAS 1 kurs kroz koji je stekla znanje o metodama datiranja, podvodnim nalazima, 2D i 3D dokumentovanjem, lociranjem i upoznavanjem nalazišta kao i sprovođenje sigurnosti u izvođenju radova na nalazištu i same tehnike vađenja i zbrinjavanja artefakta u toku same procedure i nakon do procesa restaruracije – što je najznačajnije da ne bi došlo do oštećivanja arheološkog nalaza. Obuku je organizirao Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru i Nautičko arheološko društvo iz Velike Britanije.

"Naredne godine svakako nastavljamo sa daljom edukacijom, jer dugoročna ideja ovog projekta je ne samo analizirati i restaurirati pronađeni artefakt, već osposobiti i edukovati tim ronilaca i arheologa za sve buduće poduhvate u podvodnoj arheologiji u vodama naše države", rekla nam je Ćurić navodeći kako su za sada završili planirane obuke i dogovorili svu potrebnu logistiku kao i saradnju za potrebe restaruacije i planiranog snimanja.

"Na terenu smo uzeli potrebne podatke i snimke, kako samog artefakta tako i lokaliteta što nam omogućava planiranje detaljne procedure vađenja i zbrinjavanja mača", rekla je Ćurić za Radiosarajevo.ba.

NEMA KOMENTARA