BiH među šest vodećih zemalja po smrtnosti zbog zagađenog zraka

Generalno, kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini je među najlošijom u Evropi. Tako je zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica, ne tako davno, Sarajevo proglašeno gradom najzagađenijeg zraka na području Evrope.

Operativni štab Vlade Kantona Sarajevo (KS) za primjenu Plana interventih mjera u slučajevima prekomjerne zagađenosti zraka u KS-u donio je 24. decembra Odluku o proglašenju treće epizode - uzbuna, nakon što su pokazatelji mjerenja zagađujućih tvari u zraku pokazali alarmantno prekoračenje dozvoljenih vrijednosti čvrstih čestica PM10.

„Prema objavljenom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina se nalazi na 5. odnosno 6. mjestu koje dijeli s Jermenijom,  prema broju umrlih na 100.000 stanovnika, od posljedica izazvanih zagađenim zrakom“, govori za Radiosarajevo.ba  Anes Podić iz Udruženja Eko akcija.

Kako nam je rekao, ostale zemlje koje se nalaze na vrhu liste imaju veoma razvijenu tešku industriju, dok nama osim slabašnih ostataka industrije, nekoliko termoelektrana i željezare u Zenici, glavni problem predstavlja potpuna neuređenost i nebriga institucija o okolišu.

„U većini naših gradova glavni izvor zagađenja zraka je zagrijavanje domova prljavim gorivima - ugljem slabog kvaliteta i nedovoljno osušenim drvetom, što je problem koji su brojne zemlje relativno lako riješile kombinacijom poticajnih i kaznenih mjera“, dodaje Podić.

Prema njegovim riječima, nakon katastrofalnog zagađenja prošle zime koje je zabilježeno u Tuzli, Lukavcu, Zenici, Sarajevu, Prijedoru, Banjoj Luci, Jajcu itd.  brojna ministarstva na raznim nivoima vlasti, kojima je dužnost da se brinu o okolišu i zdravlju građana, nisu učinila praktično ništa da se stanje popravi.

„Štaviše, nisu više u stanju čak ni da mjerenja zagađenja zraka, koja su od izuzetne važnosti, rade na način kako je to predviđeno zakonom. Tako, na primjer, u Tuzlanskom kantonu, od pet stacionarnih mjernih stanica, u posljednja dva mjeseca radi samo jedan monitor zagađenja lebdećim česticama“, ističe nam naš sagovornik iz Eko akcije.

Ko je odgovoran za ovakvo stanje?

Naši zakoni su uglavnom usklađeni sa zakonima EU, međutim njihova loša primjena i pogotovo, nepostojeća kaznena politika za zagađivače, predstavlja veliki problem. Mehanizam okolinskih dozvola uopće nije doveo do poboljšanja stanja u ovoj oblasti. 

U subotu, 24. decembra, zbog alarmantnog zagađenja zraka štetnim česticama prašine PM10 u Kantonu Sarajevo (KS), Operativni štab Vlade KS-a proglasio je epizodu uzbune. 

Ove epizoda podrazumijeva da je, na području Kantona Sarajevo od 25. decembra 2016. godine, na snazi privremeno ograničavanje upotrebe motornih vozila, odnosno uvođenje sistema vožnje po principu par-nepar tablica.

U zemljama EU zagađenje lebdećim česticama je uglavnom svedeno unutar graničnih vrijednosti, a u slučajevima prekoračenja, propisane su drastične kazne. Stoga su zemlje EU, koje imaju problema sa zagađenjem zraka redovno uvodile i dodatne zakone i mjere u odnosu na zakonodavstvo EU, kako bi ispunile zadate standarde čistoće zraka.

Šta je rješenje?

Prije godinu dana, studenti Master studija Fakulteta sa saobraćaj i komunikacije u saradnji s profesorom Osmanom Lindovom, inženjerom saobraćaja pronašli su način kako se riješiti smoga u Sarajevu.

Oni su se tada javno oglasili s idejom da prije bilo kojeg saobraćajnog rješenja u cilju smanjenje zagađenja zraka na području grada Sarajeva, treba donijeti osnovnu mjeru: zabraniti u cjelosti ložišta na ugalj i druge ekološki nečiste materije.

Nakon toga, u segmentu saobraćaja uraditi dodatne sljedeće mjere:

1. Uvesti eliminatoran EKO TEST, za motorna vozila, barem u zimskom periodu.
2. Podići „prag“ za uvoz polovnih motornih vozila postaviti limit uvoza EURO 4/5 normu.
3. Zabraniti ulazak teretnih vozila u gradsku zonu.
4. Osigurati da motorna vozila javnog gradskog prijevoza budu isključivo s motorima progonjenih ekološki čistim gorivom (LPG, CNG).
5. Povećati cijene registracije i osiguranja motornih vozila linearno prema starosti vozila, odnosno EURO normama.
6. Ubrzati realizaciju planiranih longitudinalnih cestovnih pravaca na području grada.
7. Pretvorba i izgradnja kružnih raskrsnica na svim područjima grada.
8. Uspostaviti adaptivni sistem regulacije saobraćaja na svim raskrsnicama u gradu.
9. Uspostaviti i promovirati alternativne vidove prijevoza/kretanja (pješačke i biciklističke staze), i osigurati iste površine za njihova kretanja, na cijelom području grada.

Hoćemo li uskoro napredovati ili nazadovati na listi Svjetske zdravstvene organizacije prema broju umrlih na 100.000 stanovnika, pokazat će budućnost, ali jako je bitno da se problem zagađenosti zraka kako u Sarajevu, tako i u cijeloj BiH mora pod hitno početi rješavati.