... / BiH ima uslove, sredstva i zakone, ali transplantacije se rade slabo ili nikako

05. 11. 2019. u 14:16:00 Radiosarajevo.ba

Shares:57

Udruženje BH novinari u saradnji sa Donorskom mrežom i udruženjima pacijenata održali su sastanak sa predstavnicima medija, na kojem su poručili da bi novinari trebali više istraživati s fokusom na primjenu zakona, ljudska prava pacijenata, koji trebaju organe da bi preživjeli, te o humanom aspektu doniranja organa.

Rečeno je da će BiH ove godine zabilježiti neslavni rekord po minimalnom broju obavljenih transplantacija.

"Postoje stručnjaci, sredstva i zakon. Tu se treba istraživati zašto nema više transplantacija", kazala je generalna sekretarica Udruženja BH novinari Borka Rudić.

Predsjednica Donorske mreže BiH Halima Resić smatra da se o toj temi samo piše i izvještava povodom Svjetskog dana bubrega i Svjetskog dana doniranja organa.

"Ne možemo iz entuzijazma živjeti i imati rezultate. Mnogi neće na televiziji da pričaju o transplantacijama", kazala je Resić smatrajući da su mediji ključni u pravilnom izvještavanju o doniranju organa.

Predložila je da bi se u medijima trebalo više emitovati o tome šta je ljude inspirisalo da doniraju organe.

"Donorska mreža ne bi imala nikakvih rezultata da nas svih ovih godina mediji nisu pratili. Vijeće Evrope je 2018. godine svojim preporukama reklo da je medijska kampanja izuzetno značajna u podizanju svijesti građana o potrebi doniranja organa. Problem je što ta kampanja u BiH nije kontinuirana", konstatovala je Resić.

Iako u BiH ne postoji registar onih koji su potpisali donorske kartice računa se da ima više od 50.000 donorskih kartica.

Na susretu s medijima predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih FBiH Tomislav Žuljević podsjetio je da je Vlada Federacije BiH donijela određene zaključke, koji "obavezuju kliničke centre da moraju da rade transplantacije i obavezuju osnivače dijaliznih centara da obnove aparate koji su u veoma lošem stanju“.

"U 2015. godini imali smo 28, a ove godine sedam transplantacija s tim da u Kliničkom centru u Sarajevu nismo imali ni jednu", naveo je Žuljević.

Zaključeno je da se "građani BiH kojima je neophodna transplantacija organa posljednjih godina suočavaju sa sve težim preprekama zbog pasivnosti nadležnih institucija da pokrenu programe transplantacije u državi te stvore bolje uslove u hemodijaliznim centrima".

Predstavnici udruženja istaknuli su da u našoj zemlji postoje svi uslovi za uspješne transplantacije. Samo za ovu godinu izdvojena su 2,5 miliona maraka, a iskorišteno je svega 250 hiljada KM, kazao je Žuljević i dodao da je potrebno utrditi utvrditi razloge zbog kojih građani iz naše zemlje idu vani, jer se u zemlji ne radi.

Potrebno je usaglasiti sve segmente da bi se ljudima iz naše zemlje mogao spasiti život.

"Hrvatska je zemlja koja je veličinom i brojem stanovnika slična BiH, a u Hrvatskoj se izvede 350 transplantacija godišnje, potrebno je da se sve poboljša, jer transplantacijom osim spašavanja života, država i štedi novac, jer jedna godina dijalize košta koliko i transplantacija", kazao je Žuljević.

,

NEMA KOMENTARA