Bh. filmovi: Najkvalitetniji domaći proizvod u svijetu

24. 03. 2013. u 13:12:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0


Glumci i reditelji iz Bosne i Hercegovine do sada su osvajanjem brojnih nagrada na filmskim festivalima diljem svijeta i kreativnim filmskim ostvarenjima pokazali da je bh. kinematografija jedan od najboljih domaćih izvoznih brandova.

Prije samo nekoliko sedmica, BiH je bila u centru svjetske pažnje kada je na Berlinskom filmskom festivalu film reditelja Danisa Tanovića Epizoda u životu berača željeza dobio dvije velike nagrade. Naime, film Epizoda u životu berača željeza osvojio je nagradu Srebrni medvjed - Grad prix žirija na Berlinskom filmskom festivalu, dok je glumac iz filma Nazif Mujić proglašen za najboljeg glumca.

Poznati bh. reditelj Haris Pašović za agenciju Anadolija je izjavio da u BiH postoji veliki broj uspješnih reditelja i filmskih radnika, koji diljem svijeta na najbolji način predstavljaju svoju domovinu.

''U BiH su se posljednjih godina pojavili mnogi reditelji putem školovanja koje smo pokrenuli u sarajevskoj Akademiji. To je zaista jedna ozbiljna škola koju smo ustanovili, a koja je radila čak i tokom opsade Sarajeva, i tako danas imamo oko 30 reditelja, filmskih i teatarskih, koji su završili tu školu i koji su već ostvarili izuzetne uspjehe'', kazao je Pašović.

Istakao je da su djela bh. reditelja i svojim sadržajem i originalnošću privukla pažnju svijeta.

''Osim nagrada koje su bh. reditelji osvajali, a koje su fascinante za jednu malu kinematografiju kao što je naša, mislim da su djela koja naši reditelji proizvode vrlo važna za domaću, ali i za regionalnu i međunarodnu publiku'', smatra Pašović.

Štaviše, BiH je jedina zemlja na Balkanu čiji film je osvojio Oskara, prestižnu nagradu Američke filmske akademije.

Tako je na 74. dodjeli Oskara za najbolji film u 2001. godini u Hollywoodu bh. film Ničija zemlja režisera Danisa Tanovića osvojio Oskara za najbolji strani film. Osim Oscara, film Ničija zemlja je osvojio Zlatni globus, nagradu za scenario u Cannesu, Cesara (u Parizu), nagradu Evropske filmske akademije, nagrade na festivalima u Makedoniji, Motovunu (Hrvatska), Francuskoj, Italiji, Belgiji, Las Vegasu, Los Angelesu, Rotterdamu, San Sebastianu, Sao Paolu, Urugvaju, Cottbusu, Poljskoj, Velikoj Britaniji, te na još nekoliko festivala u Americi.

Nakon Tanovićevog Oskara, bh. režiseri i producenti su nastavili sa osvajanjem prestižnih nagrada diljem svijeta.

Tako je Denijal Hasanović za film Pismo na Filmskoj akademiji u Poljskoj, dobio evropsku nagradu Prvog programa njemačke televizije (ARD), a nekoliko dana kasnije Ahmed Imamović za svoj kratkometražni film 10 minuta dobio je nagradu FELIX Evropske akademije za film, koja je poznata i kao 'evropski Oskar'.

Poznata bh. scenaristica i rediteljica Aida Begić sa svojim prvim filmom Snijeg dobitnica je Grand Prix nagrade u selekciji Semaine de la Critique na Filmskom festivalu u Cannesu 2008. godine. Nakon toga, Begić je sa filmom Djeca 2012. godine osvojila specijalnu nagradu žirija 65. festivala filma u Cannesu. Film Djeca je, također, osvojio specijalnu nagradu žirija i nagradu za najbolju glumicu na Festivalu mediteranskog filma u Bruxellesu i specijalnu nagradu žirija Joao Benard da Costa na Lisbon & Estoril Film festivalu. Također, film Djeca je na 26. Filmskom festivalu u Herceg Novom – Montenegro dobio nagrade za režiju i glumu.

Isto tako, BiH je u svijetu filma proslavila i Jasmila Žbanić, kada je sa svojim filmom Grbavica na Berlinskom Filmskom Festivalu 2006. godine osvojila glavnu nagradu Zlatni medvjed kao najbolji film. Pored glavne nagrade, film Grbavica je još osvojio dvije nagrade na Berlinaleu 2006. godine, Nagradu ekumenskog žirija i Nagradu za mir.

Bh. reditelj Pašović ističe da je bh. film već po svojoj originalnosti i specifičnosti prepoznat u svijetu.

''Mi smo po filmovima koje pravimo vrlo uvaženi i cijenjeni u svijetu, iako smo mala zemlja. U istočnoj Evropi naš film se slobodno može porediti sa rumunjskom i ruskom kinematografijom, i još nekim zemljama koje zaista imaju mnogo veće budžete za film nego što mi imamo'', kazao je Pašović.

Također, veliku popularnost su zabilježili i fimovi Gori vatra i Kod amidže Idriza Pjera Žalice. Film Gori vatra je osvojio više od pet nagrada, odnosno Srebrnog leoparda i još dvije nagrade u Locarnu, Zlatnu zvijezdu i još jednu nagradu na festivalu u Marakesu, nagradu u Amiensu, a bio je nominovan nekoliko puta. Filmsko ostvarenje Kod amidže Idriza do sada je imao dvije nominacije, za Zlatnog Irisa u Bruxellesu i za Zlatnog Alexandera u Solunu.

Nadalje, film Ljeto u zlatnoj dolini Srđana Vuletića osvojio je više od pet nagrada, i to Tigar i MovieZone nagradu u Rotterdamu, Zlatni iris u Bruxellesu, dvije nagrade na festivalu u Sofiji, te nagradu na Bermuda film festivalu.

Film Savršeni krug bh. reditelja i producenta još je jedan u nizu filmova koji su osvojili nekoliko nagrada i zabilježili nekoliko nominacija. Ovaj film je, između ostalog, osvojio nagradu u Cannesu, dvije nagrade u Tokiju, te po jednu u Parizu, Valladolidu i St. Louisu.

Bh. reditelj Dino Mustafić sa filmom Remake osvojio je prestižnu nagradu u Berlinu, a bio je nominovan za Zlatni tulipan u Istanbulu, te na festivalu u Parizu.

Pašović napominje da bh. kinematografija niže uspjehe svake godine i pored činjenice da ima vrlo ograničene financijske mogućnosti.

''Sva ta uspješna priča se događa u izuzetno siromašnoj zemlji, jednoj od najsiromašnijih zemalja u Evropi, i naš budžet za filmsku produkciju je veoma mali. To su minimalna i neuporedivo manja sredstva u odnosu na druge zemlje u regionu. Tada dolazimo do zaključka da taj talenat koji postoji kod nas, zaista pravi dobar i izvrstan rezultat'', kazao je Pašović.

Također, i prije rata BiH je bila jedan od najvažnijih centara filmske industrije u bivšoj Jugoslaviji. Naprimjer, tada su nastali dobro poznati filmovi kao što su Sjećaš li se Dolly Bell, Otac na službenom putu, Ovo malo duše, Kuduz i mnogi drugi. Neka od poznatih rediteljskih imena iz prijeratne bh. kinematografije su Bakir Tanović, Vefik Hadžismajlović, Meha Fehimović, Midhat Mutapčić, Vlatko Filipović, Gojko Šipovac, Žika Ristić, Milutin Kosovac, Vesna Ljubić, Nikola Stojanović, Nenad Dizdarević, Zlatko Lavanić, Miroslav Mandić, Ivica Matić, Toma Janić, Boro Drašković, Mirza Idrizović, Ademir Kenović i mnogi drugi.

Prema nekim podacima, do rata 1992. godine snimljeno je 96 filmova, a u svijetu najveću gledanost postigli su filmovi Hajrudina Krvavca Šibe Most, Diverzanti i Valter brani Sarajevo. Tako je film Valter brani Sarajevo vrlo popularan u dalekoj Kini, gdje svi vole i znaju za Valtera.

Nakon agresije na BiH, u bh. kinematografiju su se upisala nova rediteljska imena, među kojima su najpoznatiji Danis Tanović, Dino Mustafić, Pjer Žalica, Srđan Vuletić, Jasmila Žbanić, Aida Begić, Nedžad Begović, Ahmed Imamović, Benjamin Filipović, Adis Bakrač, Jasmin Duraković i mnogi drugi.

Pašović na kraju poručuje da bi BiH uz veću podršku političkih struktura i države sa postojećim filmskim talentom napravila još veće rezultate.

''Naš filmski i kulturni talenat, društvo, a prije svega politika, ne mogu da prate u potpunosti, jer ne može da obezbijedi ni ona minimalna sredstva za razvoj filma. A siguran sam da bismo mi mogli da napravimo i više filmova. Pod ovim uslovima, godišnje napravimo jedan film, a mogli bismo bar desetak'', smatra poznati bh. reditelj.

NEMA KOMENTARA