BiH / Antički grad na ušću Rame kojeg su seljaci oštetili tražeći zlato

01. 09. 2019. u 13:06:00 S. H.

Shares:0

Na strmom grebenu kraj ušća Rame u Neretvu na jednom od važnijih puteva koji su iz Neretve išli u Ramu (Prozor) ili u srednje Primorje preko Doljana i Duvna smješten je stari grad Gradac.

Na sjevernoj strani grebena vidljivi su ostaci zidova od lomljenog kamena u krečnom malteru.

Prema mišljenju Pave Anđelića, podgrađe je bilo smješteno na terasi Trgovište, sjeverozapadno od Graca.

Karlo Patsch je objavio kratak opis ovog grada 1902. godine. On je opisao njegov položaj na samom ušću Rame u Neretvu, na vrhu strmog stjenovitog grebena, gdje je na sjevernoj strani otkrio u šikari zarasle ostatke utvrde koju narod zove Gradac. Saopćava da su zidine vrlo oštećene jer su seljaci ovdje tražili zlato, koje se prema legendi nalazilo u nekoj magazi grada.

Patsch zaključuje da se ovdje radi o utvrdi koja je nastala prije rimskog vremena sa zadaćom da štiti cestu koja je išla dolinom Neretve i račvala se prema dolini Rame. 

Đuro Basler je 1955. godine pisao da je Gradac na ušću Rame nastao još u kasnoantičko doba.

Anđelić je na lokalitetu otkrio fragmente keramike koja je karakteristična za srednjovjekovne gradove.

Poslije stvaranja Jablaničkog jezera, ušće Rame je potopljeno, te se Gradac našao na vrhu jednog ostrvceta. 

O tlocrtno-prostornim karakteristikama utvrde bilo bi moguće nešto saznati tek nakon obimnih radova čišćenja zaraslog lokaliteta i arheoloških istraživanja. Patsch prije 80 godina nije mogao vidjeti nijedan karakterističan građevni element grada.

gradac_ramsko_jezero_ramskivjesnik.jpg - undefined

Arheološka istraživanja

Krajem juna ove godine na brdu Gradac u Ljubuncima započele su pripreme za nova arheološka istraživanja koja vodi profesorica Snježana Vasilj.

U ranijim arheološkim iskapanjima na brdu Gradac u Ljubuncima otkrivene su zanimljive arheološke pojedinosti. Pronađene su keramički ostaci stari oko 4.500 godina, ilirska i rimska ostavština pa sve do ranokršćanske crkve, prenio je Ramski vjesnik.

Općina Prozor-Rama je pokrenula ova istraživanja i nastavlja nova kako bi ovaj lokalitet bio istražen i bio dostupan za posjetitelje, bilo turiste, bilo radoznalce, bilo za daljnja naučna istraživanja. Upravo općina potiče daljnja istraživanja te su u utorak, 19. juna 2019. započeti pripremni radovi za novu arheološku kampanju. Po svemu sudeći pred nama su nova otkrića.

Ranija arheološka istraživanja bacila su potpuno novo svjetlo na historiju ovog kraja. 

U narodu su bile brojne predaje koje su na svoj način pripovijedale o prošlosti.

U nekadašnjim vremenima dok je vatra pucketala na ognjištima okupljeni su slušali neko starije čeljade kako pripovijeda o tim vremenima, prenosi Ramski Vjesnik. Te priče su često započinjale riječima: „Meni je moja did pričao kako je nekada ovdje živio neki narod… ili Meni je moja baba pričala da su ovda prolazila cesta kojom su išli Rimljani…“

Upravo tragajući za tim pričama o rimskim putevima i drugim sličnim usmenim predajama došlo se do senzacionalnih otkrića na brdu Gradac. Otkrića na Gracu potvrdila su predaju o gradu, rimskim putovima i crkvama.

Da podsjetimo, na Gracu je istraživački tim otkopao rimsku čatrnju, reljefni prikaz ilirskog boga Silvana, crkvu iz 5. stoljeća te brojnu keramiku, predmete i oružje. Ovom se mora dodati i otkriće ostataka građevine i posudica starih oko 4 hiljade godina.  To dovoljno govori o milenijskom životu na ovom prostoru. Nakon nedavno potresa često su se mogle čuti šale na račun tih iskapanja i pomjeranje Silvana kao kazni za ta kopanja i premještanja.

Uzimajući u obzir arheološka otkrića i narodnu predaju o rimskim putevima mozaik se sklapa sam.

gradac_ramsko_jezero_ramskivjesnik4.jpg - undefined

Područje grada

Prvi i najvažniji pokazatelj da je rimski put od Splita i Salone preko Delminiuma išao preko Barbare (Varvare), zatim Uzdola je otkriće Graca. Važna strateška kota sa već pobrojanim otkrićima je bila važna tačka na putu prema rudnicima u Kreševu.

Put je prolazio u podnožju Graca i odatle dalje preko Uzdola u Staro selo, tačnije u Banju Lučicu. U Banji Lučici se nalaze stope rimskog mosta preko kojeg se prelazilo rječicu Volijak koju sačinjavaju Rika i Blazinka. Tu se sve do ovog rata nalazila kovačka radnja koja je sigurno jedan od znakova odmorište i vršenje potkivanja konja sa popravcima teretnih i putnih kola. Put je odatle nastavljao preko Dernečišća i Solakove kule na Bare gdje su temelji bazilike iz 6. stoljeća. Ta bazilika je još jedan čvrsti dokaz tog puta. Sa Bara se dalje išlo preko Dusine u Kreševo.

Tu je još nekoliko veoma važnih pokazatelja koji potvrđuju da je tim područjem prolazio važan rimski put, ali i u kasnijim vremenskim razdobljima sve do ovih novijih vremena kada je taj put potpuno zapostavljen. Lokalitetima kojima je prolazio put postoje nekropole stećaka, izvori pitke vode i naselja sa osobitim toponimima.

Kako je put zapostavljen tako su i ova naselja potpuno srušena, opljačkana i spaljena.

Država je potpuno zapostavila ovo područje, no nova istraživanja mogla bi stvoriti novu turističku atrakciju u ovom dijelu BiH.

Dijelovi teksta iz knjige Husrefa Redžića, Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, 2018), objavljeni su uz isključivu dozvolu izdavača te nije dozvoljeno njihovo kopiranje i objava na drugim medijima. Više informacija o knjizi potražite FB stranici Sarajevo Publishinga ili putem maila [email protected]

Knjiga se može nabaviti u knjižarama Sarajevo Publishing.

NEMA KOMENTARA