Riječ stručnjaka / Amela Ivković O'Reilly: Mladi ljudi su sve bolesniji

22. 08. 2016. u 08:01:00 Elma Behram

Shares:11

Amela Ivković O'Reilly upisala je studij medicine u Sarajevu nakon čega je dobila stipendiju i nastavila studij u Austriji u Grazu. Nutricionizam je specijalizirala u Londonu.

Radila je u Dublinu, Londonu, na Kanarskim otocima u Španiji. Danas je u svojoj zemlji gdje nastoji probuditi svijest ovdašnjeg stanovništva o zdravim prehrambenim navikama.

Smatra da život u Bosni i Hercegovini ima svoje prednosti, pogotovo što smo mala zemlja, sve nam je na dohvat ruke, nema pretjerano dugih i dalekih destinacija od posla do kuće, škole, vrtića. Upravo iz tog razloga imamo više vremena za rodbinu prijatelje, druženja, a to ima svoje prednosti za zdravlje. Međutim stresa ima i u našem društvu uvjetovanog različitim faktorima, a jedan od njih je i loša prehrana, ističe na početku razgovora nutricionistica Ivković O'Reilly.

"Hronične bolesti su u porastu, kako u drugim zemljama svijeta tako i kod nas u BiH. Ja to vidim kroz praksu. Ljudi su sve bolesniji, mladi ljudi su bolesni. Mi smo prva generacija roditelja čija su djeca bolesnija od nas samih. To se nikada prije u evoluciji ljudskog roda nije dogodilo. To je zaista šokantna činjenica i ona nas upozorava da moramo raditi mnogo više nego što su naši roditelji, naše nane i dede morale raditi".

Oni su, kaže Ivković O'Reilly, imali mnogo zdravije temelje kroz zdraviju i prirodniju prehranu.

"Sada je na nama, na roditeljima odgajateljima kako da napravimo pozitivnu razliku u životima mladih generacija."

Zašto gluten nije više poželjan?

Gluten je posljednjih godina postao neprijatelj broj jedan za zdravlje ljudi, ocjenjuju brojni nutricionisti. Zašto se o tome ranije nije govorilo i kako su se stvari tako drastično promijenile pojašnjava nam naša sagovornica.

"Hrana se nažalost strukturno promijenila. Pšenica koju su jeli naši preci nije ista kao ona koju mi jedemo. Mi jedemo sada hibridiziranu pšenicu, patuljastu i u kojoj je procenat glutena mnogo jači nego ranije. Naši preci nisu nikada jeli čistu pšenicu oni su je miješali sa sjemenkama s orašastim plodovima, grahoricama“.

Ivković O'Reilly posebno brine činjenica što je pšenica sve više prisutna na policama marketa u nekoj formi.

"Glutein kako samo njegovo ime kaže gluten - ljepilo služi da povezuje stvari. Ukoliko se u organizmu nađe mnogo te ljepljive tvari to će spriječiti apsorpciju drugih za organizam važnih stvari, poput minerala, vitamina, antioksidanata koji ne mogu proći kroz crijevne resice u krvotok i nahraniti naše tijelo u pozitivnom smislu. Zato sad imamo problem. Uslijed silnog procenta glutena koji se nalazi u skoro svim namirnicama koje pronalazimo na policama supermarketa, mogućnosti apsorpcije hranljivih tvari su smanjene i mi postajemo sve bolesniji. To krene s laganom intolerancijom. Od problema na koži, psorijaze, ekcema, dermatitis, pa problema s gasovima, nadutošću...“

Najveći problem je to što mi obično pribjegavamo uzimanju nekih preparata koji umanjuju simptome, a ne razmišljamo o uzroku.

"Ja sada vidim iz prve ruke kako su u porastu autoimune bolesti, od multipla skleroze, pa do veoma čestog dijabetesa i na koncu karcinoma. Ja ne kažem da je ishrana jedini, ali da je ključni razlog -jeste. Jer vi kada jednom dobijete intoleranciju, kada imate celijakiju, vi otvarate vrata svim autoimunim bolestima, jer one se nažalost lijepe jedna na drugu. Ukoliko ne riješite glavni uzrok, kreću zdravstveni problemi jedan za drugim“.

Savjet je jednostavan, počnite čistiti svoju ishranu, poručuje nam Ivković O'Reilly. Ona ističe kako je naše tijelo pametno i želi biti zdravo.

"Mi smo rođeni da budemo zdravi, a ne da budemo bolesni. Znači očistite hranu, od nekvalitetnih žitarica. Okrenite se velikoj količini povrća. Bitniji su nam karbohidrati iz povrća nego oni iz žitarica. Okrenite se kvalitetnom proteinu, esencijalnim masnim kiselinama, kontrolirajte stres, hidratizirajte tijelo, pijte dovoljno tekućine".

Zdrav temelj za početak dana

"Planirajte obroke ranije. Posvetite vikend tome. Možete u nedjelju napraviti neku veliku zobenu kašu, od amaranta ili kvinoje i to podijelite po obrocima za svako jutro: U te obročiće dodajte po volji nešto od orašastih plodova, kokosa, cimeta, a trenutno imamo i divno sezonsko voće. Takav obrok će djeci omogućiti fokus, pažnju da budu dobri u školi. Jer mi tu imamo proteinski element koji će balansirati šećer u krvi. Ovo je zdrav temelj za početak dana. Kada se probude svi bi trebali započeti dan uz čašu mlake vode s limunom ili malo đumbira. Tako budite na najbolji mogući način vaše tijelo i pripremate crijeva za novi obrok."

Vječite dileme. Ulje, meso, mlijeko, jaja...

"Suncokretovo i maslinovo ulje su ulja koja ne bismo trebali koristiti za kuhanje jer su osjetljiva i oksidiraju na visokim temperaturama. Njih koristimo za dresiranje hrane, bilo da je riječ o tjestenini, salati ili rižotu. Ta ulja uz peršun, bosiljak ili bijeli luk mogu biti odličan dresing. Nama je jako blisko korištenje putera ili masla i to je uredu. Tvrde masnoće neće začepiti naše arterije. Ono što začepljuje naše arterije je šećer koji konstantno unosimo u organizam kroz različite proizvode".

Amela naglašava kako ljudi konačno moraju shvatiti da je šećer droga koja stvara ovisnost.

"Moj savjet je jedite prirodnu hranu, kupujte na pijaci i pokušajte saznati porijeklo te hrane. Najbolji prijatelj vam je farmer, seljak koji proizvodi hranu."

Bosna i Hercegovina još uvijek ima zdravu stoku i samim tim zdravo meso, ali nažalost najveći dio tog zdravog mesa se izvozi, kaže Ivaković O'Reilly.

"Najbolji kvalitet mi izvozimo a uvozimo šund koji se prepakuje u salame, paštete i kobasice. Zato budite detektivi, istražujte porijeklo hrane koju kupujete kojom se hranite jer samo tako možete zaštiti svoje zdravlje."

Kada je riječ o jajima mnogi će se sjetiti kako je prije nekoliko godina važio trend da jaja nisu zdrava. Međutim, naša sagovornica naglašava kako su jaja balansiran obrok koji će izazvati sitost i zadovoljiti naše prehrambene potrebe.

"Djeca između 3 i 15 godina mogu pojesti svaki dan dvoje jaja. Ali je važno porijeklo jaja. Jednako kao i sa piletinom i puretinom. To nije skupa hrana i samim tim to je u svijetu popularna hrana koja se proizvodi na brz i jeftin način. Kako bi se ta hrana što prije proizvela hrane se antibioticima i hormonima koji narušavaju balans našeg imunog sistema.

Za razliku od jaja, mlijeko nije poželjna namirnica. Mi smo, kaže Amela, jedini sisari koji nastavljaju konzumirati mlijeko nakon prestanka dojenja.

"Mi gubimo enzim koji razlaže mlijeko - laktozu. Ali uslijed komercijalizacije nastavljamo da unosimo mlijeko u organizam. A veliki broj ljudi stvara intoleranciju na mlijeko i mliječne proizvode i stvaramo inflamatorne reakcije. Imamo problema sa sinusima, glavoboljom, kožom... Kad je riječ o siru on je već fermentiran proizvod i lakše ga podnosimo, ali ja mlijeko nikome ne bi stavljala na meni."

Nekom je meso hrana nekom otrov

Savjet naše sagovornice je da prilagođavamo ishranu svom organizmu jer najbolje sami možemo prepoznati kada nam nešto ne odgovara.

"Koliko smo drugačijih očiju ili otisaka prstiju toliko je i naš probavni sistem drugačiji. Zato i kada je riječ o hrani trebamo je prilagođavati svom probavnom sistemu. Nešto što odgovara našem supružniku ili djetetu ne znači da odgovara i nama.

Ukoliko nastavimo ovim tempom bolesnih će sve više biti. Ljudi jednostavno moraju početi mijenjati navike ovdje i sada. Ukoliko žele zdravo potomstvo zdrava prehrana je ključna.

Ne vodimo računa i tačka. Oslonili smo se da će to neko drugi za nas. Taj nedostatak vlastite odgovornosti je sve više prisutan. Krivi smo mi i niko drugi. Mi smo ogledalo svojoj djeci. Ukoliko mi nemamo zdrave prehrambene navike neće ni naše dijete."

KOMENTARI (2)