Diplomatija / Hadrović: Protiv BiH se snažno lobira, bh. zvaničnika nema u Washingtonu!?

18. 06. 2019. u 10:25:00 Radiosarajevo.ba

Shares:465

Adnan Hadrović, istaknuti bosanskohercegovački diplomata mlađe generacije i ratni veteran Armije RBiH, tokom diplomatske karijere bio je uključen u razvijanje bilateralnih odnosa BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama, Azerbejdžanom, Bugarskom, Gruzijom, Njemačkom, Italijom, Moldavijom, Crnom Gorom i Turskom.

Razgovarao: Faruk Vele 

Hadrović je radio kao zamjenik šefa misije pri Ambasadi Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama, kao bh. diplomata djelovao u Ujedinjenim nacijama, pri Vijeću sigurnosti UN-a itd.

Trenutno je predsjedavajući Borda direktora Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu (ACBiH – Advisory Council for Bosnia and Herzegovina), a bavi se pitanjima globalne sigurnosti, diplomatije i međunarodnih odnosa.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba upućuje dramatičan apel bh. zvaničnicima iz Washingtona pozivajući ih da se trgnu iz letargije i pokažu snažniji angažman na međunarodnoj sceni.

Zabrinut je dešavanjima u Bosni i Hercegovini i međunarodnim položajem BiH. Tim prije jer predstavnika Bosne i Hercegovine u ključnim centrima svjetskih odlučivanjima jednostavno – nema. Ali zato ima onih koji otvoreno lobiraju protiv interesa države, tačnije za njezino razbijanje, nerijetko i sa zvaničnih diplomatskih pozicija. Hadrović gotovo insajderski otkriva na koji način takvi krugovi lobiraju protiv države BiH.

Radiosarajevo.ba: Gospodine Hadrović, imate bogato diplomatsko iskustvo,kako vidite danas međunarodni položaj BiH?

HADROVIĆ: Globalno gledano međunarodni položaj i pozicija BiH u smislu suvereniteta i teritorijalnog integriteta je neupitan, tu nema dvojbe. Međutim, unazad nekoliko godina, Bosna i Hercegovina se, nažalost, kao i nebrojeno puta u svojoj stoljetnoj historiji, ponovo našla usamljena na vjetrometini, izložena interesima velikih svjetskih sila, što sa sobom nosi dosta izazova na koje BiH djelomično ili nikako nema odgovore.

Nadalje, međunarodni položaj BiH nije zadovoljavajući i umnogome je refleksija unutrašnjeg stanja i odnosa unutar BiH. BiH vodi reaktivnu, ako i to, umjesto pažljivo isplaniranu proaktivnu vanjsku politiku koja za cilj ima nametnuti se kao prepoznatljiv subjekt, a ne objekt, u svjetskim centrima odlučivanja.

Prema mom skromnom mišljenju BiH ozbiljno mora zaigrati u Washingtonu, New Yorku, Briselu, Berlinu, Parizu, Moskvi, Ankari i Pekingu ukoliko želi uzeti sudbinu u svoje ruke i prestati biti objektom na međunarodnoj sceni.

Na mikro planu globalni izazovi se manifestiraju na različite načine, ali prvenstveno kroz reinkarnaciju dogovora "Cvetković-Maček " personificiranog kroz nikada dovršeni UZP i projekt "velike Srbije", s jedne strane, i refleksijom i pokušajima povezivanja rješavanja konačnog statusa Kosova, s druge strane. Očigledno je da ove retrogradne snage na krilima "aveti prošlosti" aktivno rade na razbijanju vjekovima sticanih uzvišenih civilizacijskih, multietničkih vrijednosti bh. društva i države, kako na unutarnjem tako i na međunarodnom planu.

Radikalne politike SNSD-a i HDZ-a u BiH pokušavaju plasirati tezu da su mononacionalni srpski hrvatski entiteti jedino moguće rješenja za opstanak BiH kao države.

No, njihov odnos prema  dugom i drugačijem često sistemima granici "radikalnim desnim ektremizmom" koji, primjerice, egzistira u školama u kantonima gdje su Hrvati u većini kroz fenomen "dvije škole pod jednim krovom". Nažalost, neću reći ništa novo kada kažem da te desno orijentirane radikalne snage unutar BiH imaju svoje mentore i saveznike kako u određenim političkim elitama susjednih nam država, Hrvatske i Srbije, tako i diljem svijeta koje aktivno, planski, i sistematično rade na razbijanju Bosne i Hercegovine.

Hadrović u društvu Johna Kerryja - undefined

Foto: Privatni album: Hadrović u društvu Johna Kerryja

Radiosarajevo.ba: Šta je sa odnosima BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama?

HADROVIĆ: Govoreći o odnosima BiH i SAD, želim istaknuti da su isti na bilateralnom i multilateralnom planu vrlo dobri i bez otvorenih pitanja, ali velikim prostorom za unpaređenje, prvenstveno na političkom, ekonomskom i vojnom planu.

Nadalje, mišljenja sam da BiH u Sjedinjenim Državama i Američkom narodu ima strateškog prijatelja i partnera na njenom putu ka samoodrživoj i stabilnoj pravnoj državi spremnoj da provede sve neophodne reforme potrebne za stjecanje punopravnog članstva u NATO i EU. Sjedinjene Države snažno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH, i protive se svakom pokušaju ugrožavanja Daytinskog mirovnog sporazuma.

U tom svjetlu treba posmatrati i stavljanje Milorada Dodika i Nikole Spirića pod sankcije Sjedinjenih Američkih Država. Potrebno je naglasiti da Sjedinjene Države iznimno cijene doprinos koji je BiH pružila u okviru međunarodnih mirovnih UN misija, NATO misija u Iraku i Afganistanu, kao i u okviru Međunarodne koalicije za borbu protiv ISIS-a.

Raduje me činjenica da u odnosima između dvije zemlje bh. dijaspora u SAD iz dana u dan igra sve značajniju ulogu te predstavlja dodatnu poveznicu koja sve više jača, te daje novu dinamiku i dimenziju.

Radiosarajevo.ba: Ali, koliko su bosanskohercegovački zvaničnici danas prisutni u Americi i zašto nisu? Koliko eventualno odsustvo opasno po interese BiH?

HADROVIĆ: Sa žaljenjem moram konstatirati da su bh. zvaničnici nedovoljno prisutni u Americi, što ostavlja mnogo prostora "razbijačima" BiH da snažnije i gotovo neometano djeluju i lobiraju protiv interesa BiH.

Samo da napomenem da se SNSD, pored usluga Ureda RS u Washingtonu, oslanja i na snažno lobiranje nekolicine lobističkih kuća za čije usluge lobiranja protiv interesa BiH se iz budžeta RS, tj. novcem bh. poreskih obveznika, izdvajaju milioni USD na godišnjem nivou. Situacija se dodatno zakomplicirala kada se prije nekoliko godina i HDZ BiH, uz pomoć Ureda RS i par lobističkih kuća, pridružio SNSD-u u lobiranju protiv interesa BiH.

Odsustvo vizije i strategije, vidim kao glavne razloge zašto probosanski političari nisu češće prisutni Washingtonu i SAD generalno.

Radiosarajevo.ba: Da li Amerika na širem planu razumije položaj BiH i sve ove izazove koji su pred nama?

HADROVIĆ: Znam da su adekvatni nivoi unutar US Department of State, Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD, i Pentagona veoma dobro upoznati sa stanjem u BiH kao i izazovima koje stoje pred BiH. Upravo učestale posjete Matthewa Palmera, zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD, BiH i regionu govore u prilog ovoj mojoj konstataciji.

Međutim, mišljenja sam da jedna proaktivna i dobro osmislena pro-bosanskohercegovačka politika, praćena mnogo češćim posjetima Washintogonu, može pomoći boljem razumijevanju položja BiH i izazovima koji stoje pred njom. Također, češće posjete zasigurno mogu osnažiti poziciju BiH u SAD.

Odličnom razumijevanjem bh. prilika nedvojbenu su doprinijeli bivša ambasadorica Morin Cormack i novi ambasador SAD u BiH Eric Nelson. Zahvalni smo SAD što kontinuirano u BiH šalju vrhunske diplomate. To potrvđuje njihovu opredijeljenost i želju da pomognu BiH.

Ono što mene posebno zabrinjava je da BiH zvaničnici imaju pasivan odnos u odnosima sa SAD i što istima pristupaju da Sjedinjene Drzave "nešto moraju", odnosno da je njihova podrška "zagarantovana". Kao neko ko je u više od desetljeća na različite načine involviran u washingtonske diplomaske, univerzitetske i think-tank krugove mogu vam sa sigurnošću reći da je to veoma pogrešan pristup.

Ta paradigma se što prije mora promijeniti ukoliko se na adekvatan način žele zaustaviti aktivnosti Ureda RS, i lobističkih kuća angažovanih od SNSD-a i HDZ-a da aktivno rade i lobiraju protiv interesa BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

Hadrović u društvu Barama Obame - undefined

Foto: Privatni album: Hadrović u društvu Barama Obame

Radiosarajevo.ba:  Da li ste i na koji način u Sarajevu apelirali na veći diplomatski i lobistički angažman za BiH? Da li ste imali kontakte sa visokim zvaničnicima u BiH?

HADROVIĆ: Savjetodavno vijeće za BiH u čiji rad sam sa velikim zadovoljstvom uključen u svojstvu predsjadavajućeg Borda direktora kontinuirano apelira kod visokih zvaničnika BiH na neophodnost snažnijeg diplomatskog i lobističkog angažmana BiH u SAD, Briselu, kao i drugim centrima diljem svijeta.

Savjetodavno vijeće za BiH sa sajedištem u Washingtonu i njegova predsjednica Ajla Delkić rade izvanredno svoj dio posla na predstavljanju interese Amerikanaca bosanskog porijekla u Sjedinjenim Američkim Državama kroz angažovanje onih koji kreiraju politiku u Washingtonu.

Naglašavam da je Savjetodavno vijeće za Bosnu i Hercegovinu (ACiH - Advisory Council for Bosnia and Herzegovina) najznačajnija NGO organizacija van Bosne i Hercegovine (BiH) koja promovira i zastupa interese Amerikanaca bh. porijekla, ali i veoma važan je glas za Bosnu i Hercegovinu na američkom Capitol Hillu i drugim nadleznim institucijama. Vijeće kao NGO ne želi, hoće, niti može zamijeniti angažman države i pro-bh. snaga, koji je ovdje SAD prijeko potreban.

Radiosarajevo.ba:  Zašto onda nedostaje ozbiljnog lobiranja za interese BiH u Americi?

HADROVIĆ: To će te morati pitati njih! Ja samo znam da je to prijeko neophodno, a što je nedvojbeno vidljivo iz mojih stavova i odgovora.

Hadrović u društvu Clintona i Savjetodavnog vijeća - undefined

Foto: Privatni album: Hadrović u društvu Clintona i Savjetodavnog vijeća

Radiosarajevo.ba: Uredu, obrnimo pitanje. Koliko su, s druge strane, prisutni lobisti koji rade za interese bh. entiteta RS i koliko je tačna tvrdnja da oni uzalud bacaju novac u Americi kako će se nerijetko u BiH može čuti? 

HADROVIĆ: Taj pristup da oni uzalud bacaju novac je potpuno pogrešan. To je samosvjesno ignorisanja realne mogućnosti da se dugotrajnim, sistematskim i dobro planiranim lobiranjem može promijeniti odnos SAD prema RS i BiH!

Aplicirajući "odozdo prema gore" pristup, što praktično znači od nivoa saveznih država prema federalnom nivou, ove lobističke kuće imaju za cilj da na

vrlo suptilan i dobro osmišljen način izmjene američku politiku prema bh. entitetu RS u narednih 5-10 godina. Oni imaju i plan i strategiju na čijoj implementaciji vrlo strpljivo rad smatrajući da je vrijeme na njihovoj strani.

Imajući u vidu naprijed navedeno snažno apeliram na pro-bh. snage da ozbiljno razmotre mogućnost izmijene svoj odnos prema ovom pitanju.

Radiosarajevo.ba: Koliko faktori koji ne žele BiH koriste diplomatsku mrežu zemlje da bi radili u suštini protivi njezinih interesa?

HADROVIĆ: Biti ću vrlo direktan. Prilično sam siguran da će budući ambasador BiH, koji je kadar SNSD-a, vrlo suptilno, u diplomatskim bijelim rukavicama, omogućiti mnogo više prostora Uredu RS i plaćenim lobističkim kućama da aktivno rade protiv interesa BiH u Sjedinjenim Državama. Također sam siguran da će aktivno raditi mimo vanjsko-političkih smjernica Predsjedništva BiH prvenstveno u segmentu aktivacije MAP-a i pristupanja BiH NATO zastupajući vojunu neutralnost.

Kao što znamo, za BiH je ulazak u NATO od strateške važnosti za mir i sigurnost zemlje. Uvjeren sam da BiH ne smije biti vojno neutralna, posebno ne demilitarizirana. Sve dok nije pod NATO sigurnosnim kišobranom BiH se može suočiti s prijetnjom raspada.

Upravo su u ovoj sferi državnih ustavnopravnih nadležnosti već su donesene sve formalno pravne vanjskopolitičke odluke o pridruživanju NATO-u, i to odlukom Predsjedništva BiH iz 2009. godine koja je donesena konsenzusom svatri člana Predsjedništva BiH, uključujući i Nebojšu Radmanovića, tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

Upravo je Radmanović (kadar SNSD-a), bio taj koji je pismom upućenim generalnom sekretaru NATO-a, izvijestio NATO da se BiH želi pridružiti ovoj organizaciji. Imajući u vidu da je ta odluka Predsjedništva BiH iz 2009 godine još uvijek na snazi, odnosno se dok se ne izmijeni ili donese drugačija, obaveza svih bh. predstavnika u zemlji i inostranstvu da I bude poštovana!

Radiosarajevo.ba: Što su potrebna rješenje za popravljanje vanjskopolitičke pozicije naše zemlje? Što bi bila Vaša poruka bh. liderima s tim u vezi?

HADROVIĆ: Kako god nije upotno da ja nudim rješenja za popravljanje vanjsko-političke pozicije BiH, aono što mogu je da im sugerišem jeste da je krajnje vrijeme da počnu voditi dobro osmišljenu proaktivnu vanjsku politiku umjesto reaktivne. Reaktivnom politikom se pokušava suzbiti uzrok nego posljedica. Svjestan sam da to nije lako, ali je jedino moguće rješenje za izlazak iz trenutne situacije koja je izuzetno teška imajući u vidu izazove koji stoje pred nama. Siguran sam da BiH ima potencijal i vitalnost, unutar BiH i u dijaspori, da se kao i mnogo puta dosada u prošlosti odupre nasrtajima na njenu opstojnost!

KOMENTARI (1)