Intervju / Zana Marjanović: Bh. glumice progovorile o zlostavljanju, još uvijek nedovoljno

08. 03. 2018. u 13:32:00 Semra Hodžić

Shares:304

Zana Marjanović jedna je od najuspješnijih bosanskohercegovačkih glumica, ali i političarka i aktivistkinja.

U javnosti je često govorila o problemu nasilja nad ženama, globalnom problemu za kojeg kaže da u našem društvu ono najčešće prolazi neprimjećeno i nedokumentovano.

"Mnoge od naših sugrađanki, bilo u Sarajevu ili Kruščici recimo, su već godinama žrtve nasilja. Nama trebaju sistemska rješenja kako bi ostvarili istinsku jednakost žena i ja ukazujem na ovaj problem i potencijalna rješenja bilo kroz zastupničke aktivnosti ili umjetničke angažmane", rekla je Marjanović u intervjuu za Radiosarajevo.ba. 

O neravnopravnom polažaju žena u institucijama FBiH, navela je, često se govori, ali ne i o ponašanju prema ženama, diskriminaciji i zastrašivanju i ušutkivanju.

"Nakon što je prije dvije godine pokrenut lični napad protiv mene na osnovu spola, na društvenim mrežama, a zbog političkog neslaganja, nedavno sam opet bila žrtva verbalnog napada od strane zastupnika Kaplana, koji je svojim ponašanjem i uvredama spriječio moje izlaganje", ispričala nam je Marjanović koja je nakon toga napustila sjednicu Predstavničkog doma.

Razlog napuštanja sjednice, kako je navela, nije bio navedni čin poznat kao “bullying”, nego predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH koji je podržao takvo ponašanje.

"Predsjedavajući Mušić odbio je da prepozna ponašanje zastupnika kao ozbiljan prekršaj Poslovnika i Etičkog kodeksa Parlamenta FBiH, te time postao saučesnik za 'bullying' u parlamentarnim klupama koji ima za cilj ušutkivanje žena", ispričala nam je Marjanović. 

Kako je navela, u BiH postoje obavezne kvote kojima nastoje podsticati veće učešće žena u svim segmentima društva, pa i u javnom sektoru.

"Međutim, ako nismo u stanju obezbijediti sigurne uslove za rad ženama koje dođu na pozicije političkog odlučivanja, ne možemo očekivati najbolji rezultat. U stanju straha od zlostavljanja, zastrašivanja, i ušutkivanja, žene zastupnice će biti manje aktivne i glasne, a vjerovatno i manje zainteresirane za ponovno kandidiranje na izborima", navela je Marjanović dodajući kako zato moramo stati u kraj ovakvom mizogenom ponašanju i osigurati svim zastupnicama i zastupnicima jednake mogućnosti i bezbjedan radni prostor.

zana_marjanovic_glumica_rsa5.jpg - undefined

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba

Kao zastupnica, Marjanović će simbolično 8. marta uputiti u parlamentarnu proceduru Nacrt Zakona o dopunama Krivičnog zakona FBiH, sa ciljem utvrđivanja strožijih mjera zaštite i sankcija u slučaju internet-nasilja, tzv. cyberbullinga, odnosno kršenja prava na privatnost i/ili ugrožavanja sigurnosti osobe, naročito posebno ugroženih kategorija kao što su djeca, žene i osobe sa invaliditetom.

Ovo je poboljšana verzija Nacrta koji sam izradila u novembru prošle godine, dorađena u odnosu na preporuke Vlade FBiH i preporuci Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, pojasnila nam je Marjanović.

Prije tačno mjesec dana, povodom žalbe koju je uložila po pitanju kršenja ljudskih prava putem interneta, Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH, uputila je Parlamentu FBiH preporuku “da se izmijeni i dopuni Krivični zakon FBiH u cilju stvaranja zakonskih pretpostavki za sankcionisanje osoba koje čine određene radnje korištenjem informaciono-komunikacijskih tehnologija a koje za cilj imaju povređivanje prava pojedinaca".

U glumačkim vodama, Zana se okušala i u Hollywoodu i to sarađujući sa jednom od najvećih svjetskih zvijezda Angelinom Jolie na njenom rediteljskom prvjencu U zemlji krvi i meda.  

Zbog toga smo sa Marjanović govorili o globalnom pokretu #MeToo kada su holivudske žene odlučile progovoriti o zlostavljanju. 

"Pokret #timesup je odskočna daska i način na koji je filmska industrija uobličila i ozvaničila aktivizam protiv diskriminacije, zastrašivanja i zlostavljanje žena na radnim mjestima kako bi nam oduzeli pravo na jednake mogućnosti. Poseban fokus trenutno je također na ženama koje rade na farmama u SAD-a. No glasovi poljoprivrednica sa farmi širom Amerike nemaju jednaku snagu kao glas jedne holivudske glumice. Dio rada #timesup pokreta je i pružanje besplatne pravne pomoći žrtvama nasilja, kao i rad na poboljšanju zakona po tom pitanju", ispričala nam je Marjanović.

Zanimalo nas je da li bi se u ovaj pokret mogle uključiti i žene iz Bosne i Hercegovine.

"Vjerujem da samo ličnim primjerom možemo utjecati na društvene promjene. Naravno da bi glumice iz BiH mogle progovoriti o ovom problemu, neke to već čine, ali još uvijek nas nema dovoljno. Kao pojedinka, mogu raditi na podizanju svijesti o problemu nasilja nad ženama, ali sama ne mogu donijeti zakone koje trebamo da bismo osigurali ravnopravnost u praksi. Tako je moja uloga dvojaka - kao glumica koristim medijsku pažnju za podizanje svijesti javnosti o neravnopravnom položaju žena i problemu nasilja nad ženama, dok kao parlamentarka nudim konkretna rješenja", rekla je Marjanović navodeći kako vjeruje da dok u parlamentu ne bude jednak broj žena i muškaraca, onih koji vjeruju da je ravnopravnost jedna od osnovnih demokratskih vrijednosti, ne možemo očekivati društveni progres.

"A ako želimo veće učešće žena u politici, moramo osigurati zaštitu i sigurnost na radnom mjestu, kako bi žene mogle iskreno i istinski djelovati, ravnopravno", smatra Marjanović.

Posljednji film na kojem je Zana Marjanović radila bio je u okviru angažmana sa Magacin Kabareom je “Djeca mira”, film koji prati grupu djece rođene poslije 1995, i ispituje način na koji utječu ratna dešavanja i ratna baština na njihovu svakodnevnicu.

zana_marjanovic_glumica_rsa6.jpg - undefined

Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba

"Film je doživio fantastičan uspjeh, kako u BiH, tako i u SAD-u. U posljednjih šest mjeseci je prikazivan širom SAD-a, na univerzitetima, gdje je postao i dio nastavnog plana na fakultetima političkih nauka i međunarodnih odnosa. Upravo u februaru smo bili u na Columbia University prestižnom univerzitetu u Njujorku, gdje je u prepunoj sali, film bio fantastično primljen", ispričala nam je Marjanović navodeći kako joj drago da poruka o pozitivnijoj Bosni i Hercegovini koju šalju mladi iz raznih gradova i dijelova BiH nastavlja putovati svijetom i mijenjati mišljenje ljudi o nama.

Na proljeće očekuje premijeru filma američkog reditelja Joshua Sinclaira A Rose in Winter koji govori o Edith Stein, svetici, zaštitnici Europe koja je ubijena u logoru u Aušvicu.

"Čast mi je bila glumiti glavnu ulogu, ulogu Edith Stein, raditi sa fantastičnom ekipom među kojima je i trostruki oskarovac, direktor fotografije Vittorio Storaro", rekla nam je Marjanović. 

Zanu Marjanović, kao zastupnicu u Parlamentu FBiH, pitali smo i o stanju u Federaciji.

"Neprihvatljivo je objašnjenje da se ne smije objaviti registar boraca. Također, smatram neumjesnim sve primjedbe na proteste boraca. Nažalost, ovo nije prvi put da su borci na ulicama. Borci su već kroz brojne proteste za svoja prava iznosili svoje zahtjeve i govorili o svojim problemima, tražeći način da zajedno, putem dijaloga nađemo rješenje. Ovi protesti su odraz nemogućnosti onih koji su se borili da stvore ovu državu, da podmire osnovne životne potrebe za sebe i svoju porodicu", prokomentirala je Marjanović.

Za nju je također neshvatljiv "tajanstveni pristup ispunjavanja famoznog upitnika Europske komisije, koji nije nikada vidio svjetlo parlamentarnog nadzora, barem kada je u pitanju FBiH", rekla je Marjanović.

Kada je u pitanju federalni parlament, Marjanović je navela kako ostaje pri stavu SBB-a da sve sjednice trebaju biti javno emitirane.

"Ovo je neophodno da bi se ne samo zaštitili zastupnici i zastupnice od mobinga i zastrašivanja, nego i da bismo mogli uključiti građane u procese koji se njih tiču", smatra Marjanović navodeći kako je to, na kraju, jedan od glavnih principa demokratskog društva, i ono što od nas traži EU odavno - veća transparencija javnih rasprava i djelatnosti unutar državnih tijela. 

Kada je u pitanju stanje u bh. kinematografiji Marjanović navodi da je slično stanju u drugim sektorima.

"Uprkos dokazanom potencijalu koji filmska industrija u BiH ima, iz godine u godinu budžetska sredstva za poticaj iste se smanjuju, iako je podrška matične zemlje uslov za namicanje sredstava u inostranstvu. Također, skoro da i ne postoje nikakve vanbudžetske mogućnosti za finansiranje projekata. To kažem jer sam u okviru Kluba SBB podnijela brojne amandmane na budžet tražeći da se ta sredstva povećaju ili barem da ostanu ista", navela je Marjanović.

S druge strane, navela nam je, u BiH žive i rade ne samo fantastične rediteljice i reditelji, glumci i glumice, već razni umjetnici i kreativci koji obaraju rekorde i plasiraju svoje izvanredne kreacije u inostranstvu, dok su na domaćem tržištu rijetko zastupljeni. 

"Ova grupa ljudi koji najčešće nemaju stalno zaposlenje obzirom na specifičnost i prirodu posla kojim se bave, poznati su u svijetu pod nazivom 'freelanceri'. Oni ne postoje kao ekonomska kategorija, što znači da nemaju ni zdravstveno ni penziono osiguranje i ne postoji zakonski način da ga ostvare", navela je.

Filmska industrija, IT industrija, marketing, turizam, i druge slične potencijalno profitabilne industrije, gdje je priroda djelatnosti takva da je privremena (po projektu, filmu, web stranici itd), i zasniva se na kreativnom stvaranju, rekla je Marjanović, moraju biti sagledane i tretirane kao potencijalno profitabilni sektor.

"Ove industrije, koje ne samo da imaju ogroman potencijal da donesu prihode u BiH, su u svijetu poznate kao 'industrije 21. vijeka'. Razvoj tog ekonomskog sektora ima potencijal da napravi BiH konkurentnom međunarodno i da pruži kvalitetne opcije za rad i zaradu mladim ljudima koji traže način da ne odu u emigraciju, a koji imaju talenat vrijedan podrške", rekla nam je Marjanović.  

KOMENTARI (1)