Vedran Hrustanović: Scenografija daje mjesto radnje svakoj predstavi

Kao i prethodnih mjeseci, Scena Mess je i u maju izabrala jedno zanimanje u fokusu, s ciljem promocije svih pozorišnih zanimanja. Proljetni mjesec u znaku je scenografije i tim povodom donosimo intervju sa scenografom Vedranom Hrustanovićem. 

Kad je riječ o programu, u okviru Scene Mess, u maju, moći će se pogledati sedam predstava nastalih u produkciji s domaćim i evropskim teatrima. 

Ukupno deset igranja planira se na scenama u Sarajevu, Zenici, Milanu i Urgnanu (Italija). 

Šta za vas predstavlja pozorišna scenografija?

Vedran: Baveći se prvenstveno filmskom scenografijom, pokušat ću povući paralelu između filmske i pozorišne scenografije. Filmska scenografija je podređena objektu snimanja – kameri, dok je pozorišna scenografija podređena živom objektu, gledaocu koji je prisutan. Iz ovih razloga mislim da je pozorišna scenografija malo zahtjevnija jer je stvaranje iluzije otežano.

Za mene pozorišna scenografija predstavlja živi element svake predstave, gdje najčešće simbol i znak predstavljaju način kazivanja ili poruku scenografije.

Na koji način nastaje pozorišna scenografija i koji su vaši najdraži momenti u procesu?

Vedran: Proces kreacije pozorišne scenografije, prema mom skromnom iskustvu, najviše se događa za vrijeme proba određenog pozorišnog djela - predstave. Redatelj daje određeni input scenografu koji se kasnije razvije u kompletan scenografski dizajn koji mora ispoštovati i integrirati niz drugih elemenata, kao što su kostimografija, pokret glumaca, koreografija, dizajn svijetla... i na kraju scenografija mora dati dovoljan vizuelni input svakom gledaocu koji je sve vrijeme također prisutan.

Dobar pozorišni komad čini više segmenata, na koji način scenografija može dati posebnu notu predstavi?

Vedran: Scenografija daje mjesto radnje svakoj predstavi. Nezaobilazan je element kao što je i kostimografija, muzika, dramaturgija, svjetlo. To može biti iskazano čistim realističkim pristupom ili može biti svedeno na simbol i znak. Scenografija treba da vizualno pojača svako stanje i svaku radnju koja se dešava na sceni. Često su dizajn svjetla i scenografija jako povezani, pa to daje kompletan vizuelni dojam svake predstave.

Ko su ljudi koji se bave pozorišnom scenografijom i gdje oni uče svoj zanat?

Vedran: Ljudi koji se bave pozorišnom scenografijom su često slikari ili arhitekti. Naravno u svijetu postoje škole koje se bave isključivo edukacijom za zvanje scenografa.

Ja sam recimo industrijski dizajner, međutim bavim se prvenstveno filmskom scenografijom, prvi autorski filmski zadatak sam uradio kad mi je bilo 23 godine, dok prvu predstavu radim tek s napunjenih 30 godina. Iskustvo sa filma mogao sam donekle primijeniti na pozorište, mada će mi trebati još mnogo iskustva da se u potpunosti mogu snalaziti i malo opustiti što se tiče rada u teatru.

Koju vrstu scenografije najviše volite i da li imate neki određeni stil koji vam je najdraži (ako možete dodajte fotografije)?

Vedran: Najviše volim funkcionalnu i efektnu scenografiju. Funkcionalnu zato da se glumac može adaptirati na prostor i koristiti ga, a efektnu zato da može ostaviti dojam na gledaoca i upotpuniti vizuelnu estetiku cijele predstave. To se može postići s više ili manje elemenata, nekad je dovoljno samo svjetlo da se postigne željeni efekt i da se poruka predstave jasno vidi.

Jedna od predstava za koje je Vedran radio scenografiju jeste i Žvotinjska farma, u režiji Dine Mustafića, čiju scenografiju, uz još neke, možete pogledati u fotogaleriji.