! / Profesor Lindov: Na Vranduku pričinjene velike štete, ne smiju se ponoviti na Crnaji

17. 07. 2019. u 07:30:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Prof. dr. Osman Lindov, inženjer saobraćaja i profesor na sarajevskom Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u razgovoru za Radiosarajevo.ba komentirao je slučaj bosanskog "Skadra na Bojani“, odnosno rekonstrukcije dva tunela i dva mosta u Vranduku, te izgradnje novog tunela za evakuaciju u dužini od 850 metara, što već mjesecima uzrokuje gužve, višesatne zastoje na bh. putnoj žili kucavici, odnosno dionici od Zenice do Nemile.

Piše: Faruk Vele

Stižu tužbe

To, osim negodovanja i nervoze vozača, pričinjava veliku štetu privredi Bosne i Hercegovine. Ona se već sad procjenjuje na 18 miliona KM. Najavljuju se i tužbe.

U teškim uvjetima tadašnjeg načina rada, praktično lopatama, Titove radne brigade su uspjele tunel Vranduk probiti za sedam mjeseci, mjesec dana prije roka, to jeste 28. juna 1947. godine!

Iako je uvedena i treća smjena: Završetak radova u tunelu Vranduk tek 2020. godine

Iz tunela je iskopano 62.519 metara kubnih brdske mase kamenih škriljaca, a u njega ugrađeno 12.890 kubnih metara betona. Transport izvan tunela vršen je ručno guranim vagonetima na dekovilskom kolosijeku.

Danas u savremenim uvjetima, tek rekonstrukcija tunela Vranduk koju izvode JV Hering d.d. Široki Brijeg i BBM d.o.o. Sarajevo ulazi u osmi mjesec i, kako je naš portal jučer objavio, nastavit će se do marta 2020. godine!?

Još jedan podatak za rubriku - velahavle!

Profesor Lindov, govoreći sa stručnog aspekta, ističe da je tunel Vranduk drastičan primjer kako ne treba raditi.

"Tih primjera smo imali na našim cestama, ne samo na magistralnim, već i na ostalim cestama. Imali smo i na autocestama nekakve obustave koje nisu dobro analizirane, koje nisu provele postupak analize svakog segmenta, uključujući i segmente gubitka izgubljenog vremena kod svih građana koji koriste određeni putni pravac, a prije svega kod privrede", ističe profesor Lindov.

Naglašava da je nanesena velika šteta, te da ona, budući je mjerljiva, treba biti izračunata, a primjer iz Vranduka "prihvatiti kao model na koji treba dalje raditi". "Ustvari smo mnogo više izgubili nego što ćemo dobiti sa tim rekonstruisanim tunelom, odnosno kad uzmete sve te štete koje su nanesene kroz silne obustave, kroz obilaske kamiona. Imate kolone kamiona koji moraju proći tim potezom", govori on.

Nadalje, profesor Lindov kaže da su ceste na području BiH stare 30 do 40 godina. Tuneli su stari 50 do 80 godina, a mostovi 30 do 50 godina.

"Sve će to zahtijevati rekonstrukciju. Govorimo o magistralnom režimu saobraćaja. I zato bi ovo sa Vrandukom trebao biti pouka. Da na ovakav način ne smijemo raditi, te da moramo detaljnije i obimnije analizirati obustavu. Treba se, istina, intezivirati rekonstrukcija putnih pravaca, mostova, tunela, magistranle mreže, jer one zahtijevaju rekonstrukciju. Ali ne na ovakav način kako nam se desilo na tunelu Vranduku", zaključuje Lindov.

Za izvođenje radova na našim cestama diljem BiH, prema Lindovu, potrebno je izvoditi adekvatnu pripremu, analizu, te napraviti prave elaborate.

"Dakle, treba vidjeti šta je to potrebno uraditi prije same obustave, odnosno privremene obustave i regulacije. Izgurat ćemo mi ovo, kao što smo sve izgurali u BiH, ali se nadam da će ovaj slučaj polučiti jednim sistemskim pristupom za sve ostale puteve", smatra Lindov.

Upozorava da nije isto izvoditi regulacije na lokalnoj cesti, na regionalnoj, magistralnim ili lokalnom putu.

"To moraju uzeti u obzir prije svega investitori, javna preduzeća, autoceste, ceste i oba entiteta. Nije dovoljno napraviti regulaciju, a da ta regulacija nema malo dublju analizu šta će se desiti kada se to vršiti, a da štete budu što manje", navodi naš sagovornik.

Tunel Crnaja

Na pitanje ko je krivac za Vranduk, profesor Lindov ističe da je to, prije svega, Zakon o javim nabavkama.

Hoće li biti završen do septembra: Kako izgleda vožnja razrovanim tunelom Vranduk

"Koliko najniža cijena igra ulogu u dodjeljivanju poslova, pa kroz tu najnižu cijenu, tu je i broj angažiranih radnika i mašinerije, odnosno nekakav ubrzani rad? Sve se to može definisati. Odavno zagovaramo da se taj Zakon mora rekonstruisati. On se ne može primjenjivati na sve oblasti, na sve poslove u istom kapacitetu, a on se trenutno primjenjuje tako... Neću da kažem da je krivac ovaj ili onaj. Vjerovatno su svi ispoštovali određene zakonske odredbe, ali...", smatra Lindov.

Prošlog mjeseca je izvršeno potpisivanje ugovora za rekonstrukciju tunela Crnaja na magistralnoj cesti M-17, dionica Konjic – Jablanica. Investitor su ponovo JP Ceste Federacije BiH.

Prof. Lindov ističe da investitor mora da izvuče poruke iz Vranduka i da se radi "drugačije i sistematičnije", "kroz dublje analize", i to prije početka radova i obustava.

"Nadam se da neće raditi na ovakav način kako je to bilo u slučaju rekonstrukcije Vranduka", zaključuje Lindov.

KOMENTARI (1)