Počasna "Plaketa Grada Sarajeva" hafizu Ismetu ef. Spahiću

Gradsko vijeće Sarajeva dodijelilo je, na prijedlog gradonačelnika Abdulaha Skake, počasnu "Plaketu Grada Sarajeva" hafizu Ismetu ef. Spahiću, dugogodišnjem zamjeniku bivšeg reisul-uleme Mustafe ef. Cerića, glavnom imamu i hatibu Gazi Husrev-begove džamije i profesoru Gazi Husrev-begove medrese.

Piše: F. V. 

Hafiz Ismet ef. Spahić, obrazloženo je, jedinstvena je pojava među sarajevskom ulemom i vjerskim velikodostojnicima posljednjih nekoliko desetljeća.  

Čovjek koji je više od pet decenija svog bogatog radnog vijeka posvetio borbi za najviša moralna načela, za dobrobit građana, države i glavnog grada, prepoznat je kao imam blizak građanima, odličan govornik (vaiz) i nepobitna moralna vertikala.  

Tokom svog djelovanja značajno je doprinio očuvanju, zaštiti i unaprjeđenju uloge nekoliko ključnih institucija poput Medrese, Gazi Husrev-begove džamije, kao centralne gradske džamije i cjelokupne Islamske zajednice Bosne i Hercegovine u posebno teškim okolnostima. 

"Istovremeno, ef. Spahić nikada se nije ni trena odvojio od svoje mahale, džemata i naroda zadržavajući neposredan, blizak i životni način komunikacije kojom plijeni sve oko sebe promovirajući dijalog, saradnju i opće dobro", navedeno je u obrazloženju.   

Iako je rođen 1940. godine u Puhovcu kod Zenice, gotovo cijeli je radni vijek posvetio Sarajevu. Gazi Husrev-begovu medresu je završio 1959. godine. Imamsku dužnost počeo u Visokom 1962. godine, bio je od 1965. do 1978. godine glavni imam na području Odbora Islamske zajednice Visoko.  

Postao je predavač predmeta kiraet u Gazi Husrev-begovoj medresi od 1978. godine. Hafiz položio 1980. godine. Prvim imamom i hatibom Gazi Husrev-begove džamije imenovan 1985. godine. 

Za zamjenika reisu-l-uleme izabran je 1993. godine. Bio je i vršilac dužnosti direktora Gazi Husrev-begove medrese od 1998. godine. Objavljivao u Preporodu i u drugim islamskim listovima i časopisima. Autor je knjige hutbi (HUTBE, hfz. Ismet Spahić, El-Kalem, 2000. god.) po kojima je posebno cijenjen među muslimanima.  

Istaknuti je sudionik svih pozitivnih kretanja u Islamskoj zajednici BiH, posebno u Sarajevu. Uživa nepodijeljeno poštovanje, izuzetno i za doprinos jačanja morala u odbrani od agresora. Posebno je ostala upamćena njegova reakcija na tešku porodičnu tragediju koja ga je zadesila u opkoljenom Sarajevu, gdje je ostao s porodicom.  

Naime, 23. augusta 1993. godine u masakru ulici Halači, u redu za vodu osam građana je ubijeno, a troje ranjeno od minobacačke granate koja je ispaljena s agresorskih položaja. 

Tog dana ubijeni su Dženan Aljević, Mahir Ferhatović, Tarik Harba, Esma Muratović, Meliha Muratović-Spahić, Almasa Spahić, Mahira Spahić i Ismet Suljić, 

Među poginulima su bile tri kćerke i jedna unuka hafiza Spahića. 

Unatoč teškoj tragediji, hafiz Spahić je tada ostao dostojanstven, njegova vjera bila je izuzetno snažna, te je nad mezarima najmilijih rekao: 

„Govorio si, hafize, ne žalimo krv za odbranu napadnute nam domovine. Allah te stavio na iskušenje! Elhamdulillah“. 

Nema dana, kaže hafiz Spahić, da se ne sjeti svoje djece. Uči Fatihu, suru Ja'sin. 

"Njegov su život i borba, dostojanstvo i moralna snaga i danas inspiracija mnogima, posebno mladim ljudima sa kojima i dalje, kada je god u mogućosti, održava kontakt. Sarajevo je imalo mnogo velikih alima, vjerskih dostojanstvenika i bogato moralno naslijeđe, ali je hafiz Ismet ef. Spahić jedan od onih bedema koji u jednom teškom vremenu sačuvaju najviše vrijednosti pravde, vjere i dobra bez kojih život nema pravi smisao", navedeno je u obrazloženju. 

Grad Sarajevo gradi spomenik borcima HVO-a, a odobrene i gradnje novih nebodera