Orhan Pamuk u Sarajevu: Zašto su sloboda i demokratija najvažniji za Tursku i BiH

Nezapamćen interes građana vladao je za večerašnji istinski kulturni događaj godine – javni razgovor s jednim od najvećih pisaca današnjice i jedinim turskim književnim nobelovcem – Orhanom Pamukom.

Piše: Faruk Vele

Razgovor s Pamukom, čija djela su prevođena na brojne svjetske jezike, u prepunom Domu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine organizirala Izdavačka kuća Buybook, a s Orhanom Pamukom o njegovoj biografiji i bibliografiji razgovarao je Damir Uzunović, direktor i urednik izdavačko-knjižarske kuće Buybook i književnik.

Orhan Pamuk, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2006. godine, istovremeno je i veliki borac za slobodu govora i ljudska prava u turskom i globalnom društvu. Svojevrsni književni superstar iza sebe ima čitav niz književnih naslova koji se čitaju širom svijeta.

Mi u Bosni i Hercegovini privilegirani smo da možemo čitati većinu njegovih knjiga prevedenih na bosanski jezik, prvenstveno zahvaljujući izdavačkoj kući Buybook koja je organizirala i dolazak gospodina Pamuka u Sarajevo.

Orhan Pamuk za Radiosarajevo.ba: Jedino uz multikulturalizam možemo preživjeti 

Prisjetio se da je priželjivao biti slikar ili arhitekta, ali da je na kraju postao književnik jer je želio biti nešto u čemu će biti u potpunosti nezavisan i da nema šefova, ali da i on nikome nije nadređen.

Osvrnuo se i na svoj prvi objavljeni roman.

„Dževdet-beg i njegovi sinovi je bio skup roman. Nije bilo novaca uprkos nagradama. Objavljen je tek kasnije. Postoje mnoge stvari koje su nedorečene u odnosima očeva i sinova. Mi toga nismo svjesni. To su duboka pitanja. Moj govor na dodjeli Nobelove nagrade je bio posvećen mojem ocu zbog njegovog doprinosa mojem djelu“, rekao je.

Prema riječima Pamuka, nije fasciniran Istanbulom u kojem živi cijeli život naglasivši da uvijek piše o ljudima koje najbolje poznaje.

„Način na koji pišem o Istanbulu nije slatkorječiv. Počeo sam da pišem o kvalitetu grada. Svaki grad ostavi pečat na naše duše. Tražio sam kako je Istanbul ostavio trag na nama. Melanholija izražava moje osjećaje. To je filozofija života. To je filozofija ljudi koji ne traže mnogo u životu“, istakao je.

Komentarisao je i činjenicu da je nagrađen Nobelovom nagradom za književnost.

„Kada vam daju nagradu, one vam nešto kažu. Sretan sam što su mi dali nagradu. Ako vam daju nagradu, vi ne pitate zašto ste mi dali nagradu“, kazao je s osmijehom Pamuk.

Govoreći o knjizi Muzej nevinosti, rekao je da je za njega vezan i da je on i danas otvoren.

U vezi s ovim djelom, sjećanje je istakao važnim za čovjeka i da su predmeti ti koji vraćaju u prošlost.

„Život je dobar, ali će biti još bolji ako se sjećam. Zbog toga su važni predmeti. Divim se umjetnicima koji pišu o sjećanju“, naveo je.

Prema njegovim riječima, ne voli to što književnost implicira politiku.

 

Nadahnuto je komentarisao lik i djelo Ive Andrića.

„Nisam rekao da je Andrić pisao iz pozicije bosanskih muslimana. Čitao sam ga jako mlad, sa 22 godine. Bio je pisac koji nije bio musliman, ali je davao opise u jako realnoj slici“, mišljenja je.

Pamuk tvrdi da je njegov otac također želio biti književnik, ali da nije bio odlučan kao on dodavši:

„Bio sam nervozan kako će se mojem ocu svidjeti moja djela jer je on mnogo čitao. Pročitao je knjigu Dževdet-beg i njegovi sinovi. Umjesto da kaže bilo šta, samo me zagrlio.“

Također se prisjetio sebi datog obećanja da će napisati politički roman.

Desilo se to u Karsu na granici s Rusijom.

Smatra da je ta knjiga bila uspješna zbog 11. septembra kada se desio teroristički napad na Sjedinjene Američke Države.

Dok je završavao s pisanjem te knjige, desio se teroristički napad.

U knjizi je spominjan Osama bin Laden, ali je, kako je naveo, izbrisao te dijelove dodavši:

"Morao sam napisati Snijeg i da nađem humanost u svemu tome".

Govoreći o sutrašnjoj premijeri predstave Snijeg Dine Mustafića Pamuk je kazao da je sretan zbog toga.

"Sretan sam da ću vidjeti sura vidjeti Snijeg, ali i svoje likove da govore bosanski jezik"  kazao je Pamuk.

Posebno se osvrnuo i na način kako prikuplja građu za svoje romane.

Komentarisao je i politička dešavanja u Turskoj i van nje.

„Turska godinama kuca na vrata Evropske unije, ali nas odbijaju. Poštujem Angelu Merkel jer je primila toliko izbjeglica. Turska nije uradila svoju zadaću u pogledu manjina i slobode govora. U Turskoj više nema slobode govora. Kako se možete ljutiti na Evropsku uniju kada zatvarate pisce? Ono što želimo je demokratija. Država je u strahu. Svi koji kritiziraju Vladu, završe u zatvoru. Ljut sam zbog toga", poručio je.

Tema razgovora su bili i ponovljeni izbori za gradonačelnika Istanbula na kojima je pobijedio kandidat opozicione Republikanske narodne stranke Ekrem Imamoglu.

"Vlada je htjela da trikovima ukrade izbore. Izgubili su toliko glasova jer su varali. Turski narod želi svoje listiće i glasove. Sretan sam da sam to vidio prije dva dana. Ljudi su uzvratili“, zaključio je jedan od najznačajnijih svjetskih književnika Orhan Pamuk.

Ljubiteljima pisane riječi u Sarajevu je najavio skoro objavljivanje historijskog romana ne želeći otkrivati njegov sadržaj.