Uspjeh / Lejla Gurbeta uskoro prva doktorica nauka iz oblasti bioinžinjeringa u BiH

14. 03. 2018. u 20:05:00 S. H.

Shares:0

Dvadesetšestogodišnja Lejla Gurbeta iz Bugojna uskoro će postati prva doktorica nauka iz oblasti bioinžinjeringa u Bosni i Hercegovini.

Osim što će biti prva i jedina doktorica iz ove oblasti u našoj zemlji, ova mlada Bugojanka će biti i prva koja je iz nje doktorirala u BiH, na Internacionalnom Burch Univerzitetu u Sarajevu, Odsjeku za genetiku i bioinženjering na Fakultetu za inženjerstvo i prirodne nauke.

"Doktorsku tezu pišem na temu ostvarivanja slijedivosti mjerenja parametara u inkubatorima za neonatalne i pedijatrijske pacijente kao metode za povećanje sigurnosti i pouzdanosti performanse tih uređaja što ima direktan utjecaj i na povećanje sigurnosti pacijenata, ali i efikasnosti tretmana također. Prikupljanje i obrada velikog broja podataka u okviru ovog istraživanja je završeno i uspješno je objavljeno više naučnih radova i poglavlja knjige kod renomiranih svjetskih izdavača kao što je Springer Nature, a u pripremi su i publikacije za čiji će izdavač biti Elsevier", rekla je na početku svog razgovora za Radiosarajevo.ba Lejla Gurbeta.

Kako je navela, rezultati istraživanja su vrlo interesantni i za širu javnost obzirom da govore o postotku ispravnosti medicinskih uređaja koji su u svakodnevnoj upotrebi u zdravstvenim ustanovama, a interes za predloženom metodom ispitivanja performanse ovih uređaja pokazale su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i IEEE, što predstavlja veoma veliki uspjeh.

Dok pohađa doktorski studij, angažirana je u realnom i u akademskom sektoru. Obnaša funkciju tehničkog rukovodioca laboratorije u Verlabu, mjeriteljskoj laboratoriji koja vrši usluge zakonske verifikacije mjerila u zdravstvu sa funkcijom mjerenja.

"A kroz poziciju asistenta na Internacionalnom Burch Univerzitetu i Tehničkom fakultetu Univerziteta u Bihaću imam priliku da svoja znanja al ii dosadašnja iskustva iz privrednog sektora dijelim s mladim ljudima", rekla nam je Gurbeta.

Pored toga aktivni je član Društva za medicinski i biološki inžinjering u Bosni i Hercegovini gdje učestvuje na projektima čiji je primarni cilj popularizacija ove oblasti u Bosni i Hercegovini i poticanje mladih ljudi na naučni rad kao i jačanje mreže mladih stručnjaka, profesionalaca u oblastima bioloških, medicinskih i inžinjerskih nauka. To je nevladina organizacija koja je predstavnik ove oblasti u Međunarodnoj federaciji za medicinski i biološki inžinjering (IFMBE) i Evropskoj asocijaciji za medicinski i biološki inžinjering (EAMBES).

Interes za ovom naučnom oblasti pojavio se, kako nam je ispričala, još u toku studiranja na master programu na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kada se prvi put susrela sa ovom oblasti kroz predmet 'Biomedicinski signal ii sistemi'. 

"Tada smo na prvom predavanju dobili brošuru o tome kako postati biomedicinski inžinjer što me veoma zaintrigiralo. Zaintrigiralo me jer je predstavljalo spoj dvije zanimljive oblasti medicine i elektrotehnike, a s obzirom da sam oduvijek željela da se bavim stvarima koje su dinamične, izazovne i nesvakidašnje, malo više sam istraživala o tome kako se baviti tom oblasti u BiH i da li je uopće razvijena. Tada sam dobila priliku da upoznam ljude koji su začetnici razvoja ove oblasti u BiH. Tu bih posebno istakla doktora Almira Badnjevića koji je svojim idejama pokretač razvoja biomedicinskog inžinjeringa u BiH. Imati priliku raditi uz stručnjaka čiji je rad za vrlo kratko vrijeme prepoznat na svjetskom nivou je veliki izazov ali i zadovoljstvo", rekla nam je.

"Nakon srednje škole, koju sam završila u Bugojnu, obrazovanje sam nastavila na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Tu sam 2013. godine završila Bachelor studij na odsjeku za automatiku i elektroniku, a 2015. godine i Master studij na istom odsjeku. Te iste godine sam upisala i doktorski studij", prisjetila se Gurbeta za nas svojih početaka. 

U periodu od 2014. do 2016. godine završila je dodatne specijalizacije na polju inspekcije medicinskih uređaja, biomedicinskog inženjerstva i medicinske elektronike. 

Također, autor je više od 30 publikacija, uključujući poglavlja knjige, članke časopisa ili radove objavljene na međunarodnim konferencijama.

S obzirom na svoje dosadašnje iskustvo za oblast bioinžinjeringa kaže da se radi o vrlo perspektivnoj oblasti koja u posljednje četiri godine bilježi značajan napredak kroz akademski, vladin, privatni i nevladin sektor.

"O tome govori i vrlo značajan projekat Međunarodne konferencije o medicinskom i biološkom inžinjeringu u BiH (CMBEBIH) čime smo postali dio globalnog trenda svjetskih država koje su prepoznale da kroz ulaganje u obrazovanje ali i razvojne procese zasnovane na biomedicinskom inžinjeringu rade na povećanju kvalitete života stanovništva. Konferencija je održana već dva puta i okupila je više od 700 učesnika iz 40 zemalja svijeta koji su u našoj državi prezentirali svoja dostignuća i rezultate istraživanja. Na taj način ovaj projekat je doprinio umrežavanju naših stručnjaka sa profesionalnicima u ovoj oblasti širom svijeta, a mladima prupružiožila priliku da u svojoj državi iz prve ruke čuju iskustva i vide rezultate rada svjetski renomiranih stručnjaka. Naime, pozvani predavači na obje konferencije bili su izuzetni profesori i eksperti iz oblasti među kojima je i Ervin Sejdić koji je dobitnik i nagrade predsjednika USA za najboljeg naučnika. To je osoba od koje se zaista može mnogo naučiti i pravi uzor za naučno-istraživački rad na najvišem svjetskom nivou. S profesorom Sjedićem smo nakon konferencije ostvarili izuzetnu suradnju i radimo na publikaciji postignutih rezultata", ispričala nam je ova mlada Bugojanka.

lejla_gurbeta4.jpg - undefined

Foto: Lejla Gurbeta

Porast interesa za ovom oblasti kod mladih ljudi, kako je navela, dolazi sa implementacijom raznih projekata koji su jedan od načina na koji oni mogu da stiču znanja direktno u oblasti biomedicinskog inžinjeringa.

"S tim u vezi ističem činjenicu da Društvo za medicinski i biološki inžinjering trenutno sprovodi projekat TAIEX Regionalna radionica biomedicinskog inžinjeringa kroz koji će u toku 2018. godine biti obrađeno šest oblasti kao što su nanotehnologija, biosenzori, genetika i druge", rekla nam je Gurbeta.

Smatram da svaki uspjeh dolazi iz ličnog zadovoljstva bavljenja nekim poslom. Ono što bih poručila mladim ljudima je da rad, upornost i vizija vode do ostvarenja cilja i postizanja uspjeha.

Ništa ne dolazi samo po sebi, pa tako iza svakog postignutog uspjeha stoje određena riskiranja, velika odricanja, sati provedenog rada, a za sve to je potrebna velika volja i vizija na cilj koji se želi postići čak i kad je put do postizanja tog cilja nejasan. U svakom slučaju bitno je raditi ono što vas ispunjava i zanima i ne posustajati pred strahom od nepoznatog. Sasvim je uredu ako se nešto ne zna uraditi, ali nije uredu ne istraživati kako se nešto uradi i ne uraditi postavljeni zadatak, poručila je Gurbeta.

"Svojim budućim kolegicama bih preporučila da se ne boje izaći izvan okvira, jer svaki napredak dešava se izvan zone sigurnog. Svojom odlučnošću i upornošću da se bore protiv ustaljenih stavova, dadnu mjerljiv doprinos razvoju struke i nauke, te da u svom radu teže da budu oni koji vode a ne oni koji slijede", poručila je navodeći kako je primjena biomedicinskog inžinjeringa sveprisutna u svakodnevnim aktivnostima. Interes za ovom oblasti javlja se iz želje za daljim napretkom, te traženjem inovativnih rješenja za postojeće probleme što je uglavnom danas moguće kroz ovu interdisciplinarnost.

Svi njeni planovi za budućnost usmjereni su u domeni profesionalnog usavršavanja, kao što je postdoktorski studij, stručne razmjene i slično, koji su jedina motivacija za odlazak iz naše države.

"Po mom mišljenju znanje je najveći kapital današnjice koji je usmjeren ka razvoju i praktičnoj realizaciji projekata u oblasti inovativnih, multidisciplinarnih nauka, kao što je biomedicinski inžinjering, u konačnici rezultira novim dostignućima, radnim mjestima i poboljšanju kvalitete života ljudi općenito. Smatram da mladi, obrazovani ljudi u BiH imaju odgovornost da pokušaju da svojim djelovanjem rade na poboljšanju svoje neposredne okoline i da prošire pozitivan utjecaj, te da fokus stave na obrazovanje, usavršavanje, napredak i umrežavanje sa profesionalcima u drugim europskim zemljama i šire", rekla nam je navodeći kao najveći problem mladih danas pasivnost.

"Iako generalno mnogo pričamo kada su u pitanju djela malo ko je spreman poduzeti nešto kako bi načinio neku promjenu. Mislim da je ovo rezultat odsustva hrabrosti i volje. Ipak, u toku dosadašnjeg rada, širom BiH – od Mostara, Sarajeva, Tuzle, Banje Luke, Bihaća – upoznala sam mlade ljude koji vrijedno rade na ostvarivanju svojih ideja te na taj način doprinose poboljšanju kvalitete svoje neposredne okoline i daju pozitivan primjeri drugim generacijama koje dolaze. Smatram da se stavljanjem fokusa na ove pozitivne priče može doprinjeti promjeni društvene svijesti mladih i napraviti korak naprijed", rekla je za kraj našeg razgovora buduća doktorica nauka iz oblasti bioinžinjeringa Lejla Gurbeta.

KOMENTARI (1)