Miro Lazović: Odlučna sarajevska mladost odbranila je grad

E.B.
Miro Lazović: Odlučna sarajevska mladost odbranila je grad
Drugog maja 1992. godine u Sarajevu je prvi put nakon Drugog svjetskog rata označena zračna opasnost. Niko nije ni slutio kako je to bio početak četverogodišnje agonije i stradanja.

Od tog dana Sarajevo je bilo svakodnevno granatirano, a sarajlije bez hrane, struje i vode. Ovaj dan se smatra ključnim u odbrani glavnog bh. grada i zaustavljanju neprijatelja da uđe u Sarajevo.

O tadašnjoj i sadašnjoj BiH i tadašnjem i sadašnjem Sarajevu razgovarali smo s Mirom Lazovićem predsjednikom Skupštine RBiH u periodu 1992.-1996. godine.

Građani Sarajeva 1992. godine pružili su zadivljujući otpor. U prvim danima mjeseca maja ispoljena je neviđena hrabrost i odlučnost sarajevske mladosti da odbrane svoj grad koji je svojom tradicijom i kosmopolitizmom posebno smetao domaćim nacionalistima i vanjskim agresorima. Posebno je važna bitka 2. maja kojom je spriječen pokušaj JNA i niških specijalaca da  zauzmu Predsjedništvo BiH, ističe na početku razgovora za Radiosarajevo.ba Miro Lazović.

U vrtlogu raspada bivše Jugoslavije naša država je platila najveću cijenu, podsjeća Lazović: „Agresija Miloševićevog režima uz dogovor sa tadašnjim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom imala je za cilj nestanak BiH. U aprilu i maju 1992. odigrale su se ključne stvari za sudbinu BiH. Bez obzira što su ratne strahote zahvatile gotovo cijelu državu, BiH  ipak u tim sudbonosnim danima dobija međunarodno priznanje. Šestog Aprila od strane Evropske Zajednice (današnja EU) a 22. maja 1992 postaje stalna članica Ujedinjenih Naroda u Njujorku. Sarajevo kao glavni grad i državne institucije bili su suočeni s brutalnim artiljerijskim napadima“.

BiH je pobijedila vanjske neprijatelje ali unutarnje još nije

BiH je mlada i krhka država, kaže Lazović te dodaje da nažalost ona danas nije ni demokratska ni stabilna država.

„Rat je učinio grozne stvari. BiH jeste pobijedila svoje vanjske neprijatelje ali unutarnje još uvijek nije. Političkim sredstvima se pokušavaju realizirati ratni ciljevi. Na talasima agresivnog nacionalizma i lošeg Ustavnog uređenja društvo je duboko podijeljeno. Svaki Bosanac i Hercegovac je diskriminiran samo na različitim dijelovima države. Bošnjaci i Hrvati u RS a Srbi u FBiH. Ljudska prava na svim poljima su ugrožena što kod ogromnog broja stanovništva stvara beznađe i strah za budućnost“, mišljenja je Lazović 

Na pitanje koliko u današnjem bh. društvu možemo govoriti o građanskoj supstanci o pojmu građana te koliko nas ograničava svrstavanje u etničke kategorije Lazović odgovara.

„Građanska prava kao temelj slobodnog i demokratskog društva u BiH su potisnuta  etničkom i partijskom pripadnošću. Danas je važnije biti podoban Bošnjak, Srbin ili Hrvat i pripadati vladajućoj stranci nego biti sposoban i vladati znanjem. Podobnima su otvorena sva  vrata društvenog napredovanja. Etnički i stranački nepotizam kreira društvenu scenu prepunu mediokriteta i to će biti tako sve dok traje ovakvo ustavno uređenje i vlast nacionalnih opcija. Sadašnji Ustav i entitetska podjela BiH učvršćuju etničke i druge podjele a onemogućavaju afirmaciju građanske inicijative“.

Kada govorimo o svjetskom poretku, zemlje koje su imale razvijenu demokratiju imaju probleme dok se zemlje u kojima vlada neka vrsta autoriratnih režima doimaju stabilnim - pitamo Lazovića kako to tumači?

„Ne mislim da zemlje koje imaju demokratski poredak imaju konstantnu nestabilnost i velike probleme. Ako se problemi i javljaju u takvim državama oni su vidljivi upravo zbog demokratskog sistema. Medijske slobode u demokratskim društvima su velike. Slobodni mediji su korektiv vlasti kao i javni glasnik svih važnih procesa u državi. Autoritarni režimi načinom vladavine i kontrolom medija prikrivaju probleme u državi i zato se doimaju stabilnim. 

Jačanja desnice u Evropi i svijetu

Svjetski poredak se mijenja i u stalnom je previranju, ističe Lazović te dodaje da je karakteristika današnjih odnosa u svijetu nepravda jakih prema slabijim. Neoliberalni sistem na kojim počiva Zapadna ekonomija je u funkciji bogatih korporacija i njihovih interesa. Korporativna glad za novcem kidiše na tuđa materijalna dobra, proizvode se krizna područja, smjenjuju nepodobni režimi, izazivaju ratovi. Posljedice su drastične. Mnoge države su razorene a valovi migranata preplavili su Evropske zemlje.  Osveta i terorizam su odgovor radikalnih skupina prema politici neoliberalnog pljačkaškog pristupa. U svijetu nepravde kakav je danas i u situaciji opšte nesigurnosti desničarske stranke  se nameću kao zaštitnici nacionalnih interesa. Strah za egzistenciju, strah za budućnost postaje dominantan odnos u društvu i razumljivo je da u takvom društvenom okviru desničarske stranke postaju izbor mnogih građana.

Kada govorimo o našoj zemlji ovdje su dominantne političke stranke konzervativno desničarskog tipa. Vrijeme je pokazalo da one proizvode česte  krize. Ubijeđen sam da samo jaka i organizirana socijaldemokratska opcija je sposobna biti branom svim vrstama podjela u BiH. Ideja socijaldemokratije je najsličnija bosanskom čovjeku. Ona je suštinski okrenuta dijalogu, pravdi i solidarnosti, razumijevanju drugog i drugačijeg i kao takva može biti most za prevazilaženje i spajanje političkih, etničkih i drugih podjela koje godinama opterećuju BH društvo i državu. 

Da bi ideja socijaldemokratije bila prihvaćena u BiH partija ili partije koje nose tu opciju moraju razumijevati sadašnju BiH i procese kroz koje prolazi. Potrebno je naći prihvatljiv pristup između građanskog i nacionalnog pitanja sa jedne kao i između sekularnog i vjerskog pitanja sa druge strane. Partija koja to uspije dobiće povjerenje građana."

Lazović se prisjeća kako je nekadašnja Jugoslavija bila moćna država. Priznata i uvažena u svijetu. Na svim poljima a pogotovo u sportu, kulturi i umjetnosti među vodećim svjetskim državama, ocjenjuje on.

„Taj prostor je danas fragmentiran novonastalim državama, bivšim republikama, koje je nedavni rat udaljio jedne od drugih. Zajednička tradicija i zajednički jezik ostale su spone koji će, siguran sam, sve više spajati i stvarati ne samo veze u kulturi već prije svega u ekonomiji. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zagovara liberalne ekonomske veze i carinsku uniju Zapadnog Balkana. To jeste dobra ideja i ubrzava zajednički ulazak u EU.“

Svjestan činjenice da sve veći broj mladih ljudi napušta BiH, Lazović ocjenjuje kako je status i položaj mladih u društvu zabrinjavajući. Smatra kako pored lijepe države moraju imati i stabilnije okruženje.

„Ekonomska situacija je deprimirajuća i to je jedan od ključnih razloga odlaska. Zatvoreno smo društvo u kojem znanje i sposobnost uzmiče pred etničkim i stranačkim nepotizmom.Korupcija i kriminal su neizostavni u procesu zapošljavanja što većinu mladih decenijama ostavlja na Birou za zapošljavanje. Teško je mladima naći motiv ostanka u BiH ako im je egzistencija ugrožena a budućnost neizvjesna. To što je naša država jedna od najljepših nije dovoljan razlog ostanka. Država mora postati stabilna i demokratska. Moraju se garantirati jednake šanse za sve a društveni odnosi graditi na principima slobode i jednakih prava za sve. U BiH treba donijeti jasnu strategiju razvoja države. Odrediti pravce i nosioce razvoja. Stimulirati i podsticati mlade na aktivnu ulogu u tim procesima. Kada mladi osjete da država počinje raditi za opšte dobro i za opšti prosperitet preovladat će želja za opstankom a ne za odlaskom iz BiH", završava Lazović razgovor za Radiosarajevo.ba.

Miro Lazović je kao predsjednik Skupštine R BiH, učestvovao je na svim mirovnim pregovorima o BiH od Ženeve 1992., preko Vance-Owenovog plana iz 1993. i Owen-Stoletnbergovog plana, također 1993. godine, do Washingtonskog sporazuma 1994. godine. U svim ovim pregovorima zastupao je jedinstvo države i naroda kroz postizanje konsenzusa o svim bitnim pitanjima za funkcionisanje Republike BiH. Bio je i aktivni učesnik bh. delegacije tokom postizanja Daytonskog mirovnog sporazuma u SAD-u 1995. godine.

Svoj politički angažman, kao i državnički staž, Miro Lazović proveo je u najtežim vremenima za RBiH. 

Kao državnik i patriota Lazović nikada nije napustio ideju pravedne borbe za jedinstvenu, suverenu i nezavisnu državu BiH na bazi Platforme Predsjedništva R BiH iz juna 1992. godine koja je dala okvir za zajedničku borbu građana i naroda za odbranu R BiH.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije