! / Kovačević: Umjesto etničkih podjela, svim građanima BiH garantirati ljudska prava

11. 10. 2019. u 07:48:00 Radiosarajevo.ba

Shares:1158

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović izjavio je nakon jučerašnje sjednice Predsjedništva HNS-a u Drvaru da će pokrenuti raspravu o Izbornom zakonu Bosne  i Hercegovine. 

''Ići ćemo s inicijativom HNS-a prema našim partnerima s kojima želimo razmišljati o budućnosti BiH, posebno Federacije BiH'', rekao je čelnik HDZ-a BiH.

Piše: Faruk Vele 

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić ubrzo je odgovorio da je HDZ-ov prijedlog ''izgažen kao štakor na šinama''.

Željko Komšić: Čovićev prijedlog pregažen kao štakor na šinama

Ono što se zaboravlja, posebno u prijedlozima "nositelja europskih vrijednosti" iz HDZ-a, jeste da Bosna i Hercegovina nije ispunila svoje obaveze na osnovu presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima "Sejdić – Finci", "Pilav", "Zornić" i "Šlaka", a čiji sadržaj naglašava i Mišljenje Evropske komisije. One će, naime, biti jedan od ključnih testova na evropskom putu BiH. 

O Izbornom zakonu kontekstu presuda Evropskog suda, građanskoj BiH i prijedlozima HDZ-a razgovarali smo sa dr. Slavenom Kovačevićem, savjetnikom Željka Komšića. 

Ljubić i Krišto

Radiosarajevo.ba: Dr. Kovačević, u zadnje vrijeme se ponovo dosta govori o Izbornom zakonu i neophodnosti njegovih izmjena. Kako vidite pitanje mogućih izmjena Izbornog zakona u kontekstu presuda Evropskog suda? 

Kovačević: Veoma jednostavno. Ako imamo odredbu Ustava Bosne i Hercegovine, odnosno član II/2, gdje jasno piše da se Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda direktno primjenjuje u Bosni i Hercegovini i da ona ima supremaciju ili prednost u odnosu na sve domaće zakone (uključujući Izborni zakon Bosne i Hercegovine), onda je sasvim jasno da se Izborni zakon Bosne i Hercegovine mora, temeljem Ustava, izmijeniti u skladu sa ovom ustavnom odredbom poštujući, Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. 

Naravno, neko kome to ne odgovara, pozivat će se na odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetu „Božo Ljubić“ gdje su van snage stavljeni određeni članovi Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, što ne može biti promijenjeno na taj način da to bude u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, poglavito sa spomenutim članom II/2. 

Dodatnu argumentaciju tome možemo vidjeti u povućenoj apelaciji Borjane Krišto, koja je htjela „doraditi“ predmet „Božo Ljubić“, pa je i laicima tada postalo jasno da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine nesmotreno odlučivao u jedinom predmetu gdje se istinski bavio izbornim zakonodavstvom ove zemlje i da njegova odluka nije uzela u obzir i taj čuveni član II/2, već samo ono što je tražio apelant Božo Ljubić. 

Da je predmet Borjane Krišto išao do kraja, onda bi nedvojbeno odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine trebala biti na liniji Ustava Bosne i Hercegovine odnosno na taj način da bi poništila i ono što je pisalo o odluci „Božo Ljubić“ što je apelant Krišto primijetila i iznenadno povukla svoju apelaciju. To je izgleda bilo tako.

Dakle, Izborni zakon Bosne i Hercegovine može se promijeniti jedino i isključivo na način da se ispoštuje član II/2 Ustava Bosne i Hercegovine, u skladu sa poglavljem II Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (kojim je ustanovljen Europski sud za ljudska prava iz Strassboura), a u vezi sa članom 46. Konvencije, gdje piše da su presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassboura obavezujuće za sve zemlje članove Vijeća Europe, posebno ove četiri presude u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku.

Sve drugo bi bilo direktno kršenje ovog važnog europskog pravnog akta, koji je, podsjećam ugrađen u Ustav Bosne i Hercegovine i što bi nas odvelo daleko od kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji. 

Radiosarajevo.ba: Kako bi navedene izmjene izgledale u Izbornom zakonu, naravno ukoliko bi se ove presude uvažile u kontekstu navedenih presuda, a što je naglašeno i posljednjim Mišljenjem EU? 

Kovačević: Jedina moguća opcija jeste da se svim građanima Bosne i Hercegovine garantiraju njihova ljudska prava, na individualnom nivou, što je u potpunoj suprotnosti sa određenim idejama da se trebaju zaštiti kolektivna prava koja dolaze od pojedinih etničkih stranaka. 

Takve „mislioce“ pozivam da pročitaju Lisabonski ugovor Europske unije, odnosno cijeli niz od Maastrichtskog ugovora, gdje jeste postajala odredba za zaštitu kolektivnih prava, a koja je europskim ugovorima iz Amsterdama, Nice i naposljetku iz Lisabona redefinirana u zaštitu ljudskih prava na individualnom nivou. 

Dakle, Europska unija je u periodu od 1993. do 2009. godine evoluirala od zaštite kolektivnih prava, na način da je u potpunosti prešla na zaštitu individualnih građanskih prava i to je notorna činjenica. 

Kada tome pridodamo ono što je utvrđeno u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, u dijelu političkih kriterija koji su u domenu Kopenhaških kriterija, gdje jasno piše da svaki izbor temeljen na etničkoj pripadnosti i mjestu prebivališta, za sve zakonodavne i izvršne organe vlasti nije u skladu sa europskim standardima, te da Bosna i Hercegovina mora obavit ustavnu reformu i izmjenu svih zakona kako bi se svakom građaninu, pojedinačno, garantirala sva prava, pa i ona politička, onda je sasvim jasno da HDZ traži takve izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koji su u potpunoj suprotnosti sa Mišljenjem Europske komisije, pa nadalje i u suprotnosti sa članom II/2 Ustava Bosne i Hercegovine, te da bi primjena HDZ-ovih ideja ovu zemlju vratila nekoliko koraka unatrag u odnosu na europske integracije. 

Očito je da HDZ, pa i SNSD ne barataju EU Kriterijima iz Kopenhagena, posebno političkim kriterijima kojima se traži demokracija, stabilnost institucija, vladavina prava i zaštita ljudskih prava i prava manjina. Tako da imamo jednostavan izbor. 

Prihvatiti preporuke iz Mišljenja Europske komisije (posebno mjeru/preporuku 1 u kojoj se traži izmjena izbornog zakonodavstva u skladu sa europskim standardima) pa na taj način ići naprijed prema statusu kandidata za Europsku uniju ili prihvatiti ideje HDZ-a (i njihovog partnera SNSD-a) pa na taj način ići više koraka unatrag u odnosu na Mišljenje Europske komisije i time biti daleko od statusa kandidata za Europsku uniju. 

To je stvar političkih elita, onih koji vole govoriti o etničkim reprezentacijama, što je u suprotnosti sa europskim standardima ili onim dijelom Mišljenja Europske komisije kojim se zahtijeva zaštita individualnih građanskih prava, što je jedino u skladu sa europskom pravnom stečevinom. 

Radiosarajevo.ba: U posljednje vrijeme se, također, intenzivnije govori o građanskoj Bosni i Hercegovini. Koliko je ona moguća? 

Politika HDZ-a

KOVAČEVIĆ: Pomalo je besmisleno uopće pričati o tome. Sve zemlje Europske unije su građanski orijentirane, sve one nude zaštitu individualnih građanskih prava, što nikako ne zalazi i ne može zalaziti u prostor svačijeg individualnog opredjeljenja prema određenoj etničkoj zajednici (narodu) ili par prema pripadnosti vjerskoj zajednici. 

Pripadnost naciji izraz je pripadnosti državi, gdje se zapravo vidi duboka zaostalost bosanskohercegovačkog, etnički podijeljenog društva da razmišlja na europski način. Svaka takva pripadnost se izvodi iz individualnih građanskih prava, koja je nesporna i nedvojbena, ali ona ne mogu prerasti u kolektivna politička prava jer to nije europski standard. 

Na taj način, Bosna i Hercegovina, pod uvjetom da političke elite žele biti unutar euro-atlantskih integracija, mora biti zemlja koja garantira jednakopravnost svih građana na cijeloj teritoriji države Bosne i Hercegovine i to drugačije ne može, ako želimo u Europsku uniju. Kada to pojedine političke elite shvate, ne bi me čudilo da one, jedna za drugom počnu odustajati od Europske unije radi vlastitih partikularnih političkih interesa, koje su temeljena na njihovoj nasušnoj potrebi da kompletnu političku moć artikuliraju u jednog pojedinca, što je po meni izraz totalitarnih političkih režima gdje se vlast ne izabire demokratskim putem. 

Čak je ovaj, sadašnji, sistem izbora vlasti temeljen na paradigmi „konstitutivnih naroda“ ništa drugo nego izraz totalitarnog sistema izbora vlasti na štetu demokracije i to one demokracije  onako kako je Europa unija vidi, a ne kako je iskrivljeno interpretiraju etničke političke stranke. 

Radiosarajevo.ba: HDZ, odnosno (nevladina organizacija) HNS su najavili da će u ponedjeljak  jednim dopisom pokrenuti raspravu o Izbornom zakonu'. Kako vidite njihove zahtjeve? 

Kovačević: Takve zahtjeve vidim u rangu zahtjeva Asocijacije nezavisnih intelektualaca KRUG 99, koja je također ponudila svoje viđenje izmjena izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, pa je malo čudno da se o idejama jedne nevladine organizacije (HNS) priča konstantno iako su one u suprotnosti sa Mišljenjem Europske komisije, dok se o idejama druge nevladine organizacije (KRUG 99) uopće ne priča jer to vidno nekome iz etničkog političkog kruga ne odgovara, jer su ideje KRUGA 99 vidno na liniji europskih standarda. 

Moje je mišljenje da učešće bilo koje nevladine organizacije u političkom životu nije dobro i ne odgovara europskim standardima. Nevladine organizacije trebale bi, opet po europskim standardima, imati potpuno drugačiji djelokrug rada od onog koji je okrenut ka političkom djelovanju.

NEMA KOMENTARA