Herta Kuna - život posvećen nauci

Herta Kuna, jedna od najuglednijih južnoslavenskih filologinja 20. vijeka

Rođena je u Slavonskoj Požegi u obitelji Hessel 13. marta 1922. godine.

Sav radni vijek provela je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U toku rata utočište je našla u Domu umirovljenika "Lavoslav Schwartz" u Zagrebu.

Profesorica Herta Kuna je predavala staroslavenski jezik, historiju jezika i historiju književnoga jezika na sarajevskom Filozofskom fakultetu, od 1958. do 1987. godine.

U dugogodišnjem i plodnom naučnom radu odredila je i, u velikoj mjeri, opisala ne samo korpus srednjovjekovne bosanske književnosti nego i korpus bosanske franjevačke pismenosti.

Inovirala je pristup povijesti književnog jezika, povezujući tradicionalnu filološku metodu s novijim sociolingvističkim učenjima o književnom i standardnom jeziku i to primijenila na srednjovjekovni bosanski, kao i na neke druge korpuse: muslimansku narodnu poeziju, štampu u Bosni i Hercegovini do 1918. godine te djela Dositeja Obradovića.

Zahvaljujući ogromnom zalaganju Herte Kune, 1986. godine objavljeno je fototipsko i kritičko izdanje najznačajnijeg i najljepšeg bosanskog srednjovjekovnog spomenika - Zbornika krstjanina Hvala.
To je bio i jeste neobičan, izuzetan i prvorazredan kulturni događaj za Bosnu i Hercegovinu.

Za svoj naučni i pedagoški rad profesorica Herta Kuna dobila je visoke nagrade, među kojima su Šestoaprilska nagrada Grada Sarajeva, 27-julska nagrada, Orden rada sa zlatnim vijencem, Orden zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom, Medalja za hrabrost, Plaketa Univerziteta u Sarajevu i Plaketa grada Sarajeva.

Svoja višedecenijska istraživanja srednjovjekovne bosanske književnosti profesorica Herta Kuna je sabrala u knjizi Srednjovjekovna bosanska književnost, koju je 2009. godine objavio Međunarodni forum Bosna.

Profesorica Herta Kuna preminula je prošle sedmice u Zagrebu, u 87. godini života.

Ukop posmrtnih ostataka profesorice Herte Kune bit će organiziran u Sarajevu.

Vezano: Forum Bosna najavio izložbu posvećenu profesorici Herti Kuni

elvira/radiosarajevo.ba