Intervju / Garaplija: Koliko je BiH otporna na prirodne katastrofe?

10. 12. 2019. u 12:19:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

Nedavni razorni potresi u Albaniji u kojima je stradalo 49 osoba, dok je 2.000 njih teže i lakše povrijeđeno, a na hiljade objekata porušeno ili oštećeno, iznova su ukazali na činjenicu da su zemlje regiona, pa i Bosna i Hercegovina prilično nespremne za katastrofe ove vrste.

Da bi se napravili značajniji koraci na tom planu, nedavno je pokrenut veliki projekt Mehanizama Europske unije za civilnu zaštitu (EU4BetterCivilProtection) koji našu zemlju treba uvesti sigurnosne tokove Evropske unije, te značajno povećati otpornost naše zemlje na prirodne katastrofe.

Razgovarao: Faruk Vele

O dešavanjima u regionu nakon potresa u Albaniji, o samom projektu Mehanizama Europske unije za civilnu zaštitu, uz prisjećanje na iskustva poplava iz 2014. godine, za Radiosarajevo.ba govori Edin Garaplija, regionalni ekspert za upravljanje rizicima pri Asocijaciji za upravljanje rizicima u Bosni i Hercegovini.

Zašto BiH nije bila u Albaniji?

Radiosarajevo.ba: Nedavno je započeo veliki projekt Mehanizama Europske unije za civilnu zaštitu, šta ovaj projekt donosi Bosni i Hercegovini i region? Posebno u svjetlu posljednjih događaja i razornog zemljotresa koji je pogodio Albaniju s desetinama stradalih.

Edin Garaplija - undefined

Foto: Privatni album: Edin Garaplija

Garaplija: Ravnateljstvo Civilne zaštite Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, zajedno sa AZUR Asocijacijom za upravljanje rizicima u Bosni i Hercegovini, je uspješno apliciralo za realizaciju projekta jačanja Mehanizma civilne zaštite Bosne i Hercegovine i njegovu pripremu za pristup Mehanizmu civilne zaštite EU.

Projekt nosi naziv "EU 4 Better Civil Protection" (Europska unija za bolju civilnu zaštitu). Provodiće se sljedeće dvije godine (24 mjeseca) i njegova vrijednost je 1.490.000 eura.

Ovim će se projektom, na strukture civilne zaštite u Bosni i Hercegovini po svim nivoima: Sektor za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, Federalna uprava civilne zaštite Federacije BiH, Uprava civilne zaštite Republike Srpske, Odjel za javnu sigurnost Brčko Distrikta, prenijeti vrijedno iskustvo kolega iz Ravnateljstva civilne zaštite Hrvatske u organizovanju sistema civilne zaštite u RH, a posebno u okviru Mehanizma civilne zaštite EU.

Uspješnom realizacijom ovog projekta će se ujedno uspostaviti model efikasane saradnje zemalja u regionu Zapadnog Balkana, koje pretendiraju za članstvo u EU, te je i s tog pogleda zanimljiv kako za javnost tako i za akademsku i ekspertnu zajednicu. Bosna i Hercegovina je zbog svog složenog društveno-političkog sistema i (ne)efikasnog sistema civilne zaštite, jedina zemlja u regionu koja, iako ima osposobljene određene entitetske snage za spašavanje u ruševinama, nije poslala pomoć pogođenim područjima u Albaniji. Naglašavam, ne zato što nije imala koga i što to nije željela, već isključivo zbog neefikasnosti svog unutrašnjeg sistema.  

Radiosarajevo.ba: Mehanizam Unije za civilnu zaštitu uključuje učešće 34 evropske države (sa svim njihovim resursima, namijenjenim civilnoj zaštiti) čiji potencijali i resursi mogu biti stavljeni na raspolaganje zemljama pogođenim katastrofama.

Koliko je važno da BiH bude i na ovaj način, dakle u oblasti sigurnosti, to jeste civilne zaštite bude povezana sa Unijom i šta će to značiti za njezinu sigurnost?

Edin Garaplija - undefined

Foto: Privatni album: Edin Garaplija

Garaplija: Zadaće Civilne zaštite su da se bavi prevencijom, spremnošću i odgovorom, ali i otklanjanjem posljedica od katastrofa. Bosna i Hercegovina je od 2012. godine potpisnica globalne Platforme UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (Disaster  Risk Reduction - DRR), te je već poduzela niz mjera, kako bi se uskladila sa preuzetim obavezama i sustigla zemlje regiona.

Nažalost, još uvijek smo među rijetkim zemljama koje nisu članice Mehanizma civilne zaštite EU (Union Civil Portection Mechanism - UCPM) i upravo je uspješna provedba ovog projekta od ključne važnosti za prijem naše zemlje u ovu Zajednicu za pomoć i solidarnost u katastrofama.

Sve aktivnosti u Projektu jačanja Mehanizma civilne zaštite BiH, (kao što su: radionice za "status quo" analize i zaključna razmatranja, harmonizacija propisa sa EU naslijeđem, jačanje zajedničkih procedura, zajednički treninzi i terenska vježba, usklađivanje procjena i planova DRR sa Metodologijom EU), će ojačati prevenciju, spremnost i odgovor svih operativnih snaga civilne zaštite i kordinaciju sistema zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini.

Još jednom ovdje naglašavam ulogu i značaj ekspertnog znanja i bogatog iskustva partnera iz Ravnateljstva civilne zaštite Republike Hrvatske, koji nam to nesebično prenose jer dijelimo iste prekogranične rizike na 70% zajedničke granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Prednosti istog jezičkog područja, te relativno sličnih iskustava u prirodnim nesrećama, pomažu uspješnu realizaciju Projekta.

Povećanje nivoa otpornosti BiH na katastrofe, značajno povećava i nivo opće sigurnosti, što će biti vidljivo građanima kroz brojne indikatore ovoga projekta, kao što su veliki broj obučenih i osposobljenih kadrova, ojačana koordinacija na svim nivoima vlasti, uspostavljene efikasnih kontakt tačaka za rano upozoravanje na katastrofe, te povećana opća svijest društva u pogledu prevencije od katastrofa.

Radiosarajevo.ba: Uvođenje jedinstvenog broja 112 za hitne slučajeve na području čitave BiH  prekinuto je u zastupničkim klupama državnog parlamenta 2018., iako strukture civilne zaštite rade na njegovom uvođenju. Ovo je obaveza BiH na pristupanju EU, ali i moderna praksa svih evropskih država. Koliko će projekt na kojem radite pomoći bržem uvezivanju BiH u sistem zaštite EU?

Garaplija: Kroz ovaj projekt mi smo već sa brojnim ekspertima počeli analizirati po vertikali i horizontali čitav sistem zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini, a u okviru paketa aktivnosti (Work Package - WP1), jedan od segmenata analize je i sistem jedinstvenog broja "112, a njegova efikasna uspostava je i jedna od obaveza za zemlje članice Mehanizma.

Na žalost i ovdje već godinama imamo određene kako operativne tako i političke probleme. Naš zadatak u okviru ovog projekta je da prepoznamo zahtjeve svih zainteresiranih strana korisnika unutar Mehanizma civilne zaštite, upoznamo se sa dobrom praksom Ravnateljstva Civilne Zaštite RH, čiji će eksperti ponuditi zajedničke zaključke i prijedloge za poboljšanje standardnih operativnih procedura.

Na taj način će sistem jedinstvenog broja "112" biti još jači i efikasniji, a na političkim instancama je da donesu određene odluke i zajednički stav. Ovakav princip i model zajedničke saradnje će biti primijenjen i oko kontaktne točke za primanje i pružanje međunarodne pomoći.

Moram ovdje istaći visok nivo profesionalnosti i svijesti svih učesnika sa entitetskih i državnog nivoa, koji strpljivo traže zajedničku poveznicu za rješenje ove problematike. Jedinstven broj za nesreće "112" je pored toga što je jedna od pristupnih obaveza u Mehanizmu civilne zaštite EU i u interesu svih građana Bosne i Hercegovine.

Važna iskustva

Radiosarajevo.ba: Koliko institucije u sistemu BiH razumiju važnost ovakvih projekata?

Garaplija: O ovom pitanju je rano dati neki konkretan dogovor, jer je Projekt tek na trećini svoje realizaciji, ali ćemo kvartalno kroz sastanke Upravljačkog odbora kontinuirano pratiti napredak jačanja sistema. Ono što je važno naglasiti da smo mi već na neki način uključili određena partnerska Ministarstva, prije svih Ministarstvo odbrane BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, te određene akademske krugove iz Sarajeva, Banja Luke i Mostara.

Naravno kroz instituciju Delegacije EU u BiH uključili smo i predstavnike UN-a, te ćemo u narednom periodu uključivati i ostale institucije sa nivoa entiteta i Distrikta Brčko, kao što su entitetski hidro-meteorološki zavodi. Od izuzetne je važnosti razvijanje interresornog pristupa, te jačanje svijesti unutar svih partnerskih institucija u procesu jačanja Mehanizma civilne Zaštite Bosne i Hercegovine, .

Radiosarajevo.ba: Poplave 2014. godine u Bosni i Hercegovini i regionu, klizišta, nedavni razorni potresi u Albaniji i druge prirodne nepogode i katastrofe govore da živimo u vremenima kada su ovakve pojave sve izraženije. Tu su i požari i drugi slično sigurnosni izazovi. Koliko to i civilnu zaštitu stavlja pred veće izazove?

Garaplija: Klimatske promjene, tehnološki razvoj, ali i povećanje antropogenih faktоra nastajanja nesreća (izazvanih ljudskom namjerom ili nemarom),  kontinuirano i povećavaju rizike po ljude, imovinu, životnu sredinu i kritičnu infrastrukturu. Sve te katastrofe koje ste nabrojali i druge koje niste, su jasni pokazatelji stanja sistema u Bosni i Hercegovini i regionu.

Lično smatram da ima puno prostora za napredak po svim strukturalnim i organizacionim izazovima. Na nama je da kroz ovaj projekt, ali i sve buduće strpljivo i vrijedno radimo na povećanju otpornosti i smanjenju ranjivosti sistema i lokalnih zajednica.

Edin Garaplija - undefined

Foto: Privatni album: Edin Garaplija

Svi ovi izazovi zahtijevaju inter-resorni pristup svih institucija, jačanje svijesti građana i jačanje struktura prevencije, spremnosti i odgovora u okviru Mehanizma civilne zaštite u BiH. Dakle, neophodan je širi holistički pristup svih zainteresovanih strana u interesu zaštite i spašavanja ljudi, imovine i životne sredine. Ovdje posebno naglašavam i zaštitu kritične infrastrukture kao žile kucavice jednog savremenog društva, koja je posebno ugrožena svim ovim rizicima koje smo ranije nabrojali. 

Velike poplave

Radiosarajevo.ba: Koliko projekt o kojem govorimo naglašava solidarnost u regionu kao važan koncept pomaganja u ovakvim situacijama. On je posebno došao do izražaja 2014. godine prilikom poplava. Zašto je to važno?

Garaplija: Pokazatelji svih institucija, svjetskih, evropskih i nacionalnih autoriteta u regionu Zapadnog Balkana, govore nam da smo nespremno dočekali katastrofe koje su nas pogađale u prethodnom periodu uzrokovane globalnim klimatskim promjenama.

Posebno kada je u pitanju regionalna suradnja, jer nismo imali izrađene zajedničke procedure postupanja, obavještavanja, pružanja i primanja pomoći. Konkretno, u poplavama 2014.godine, BIH zbog (ne)efikasnosti svog sistema koordinacije nije bila spremna za povlačenje odobrenih donatorskih sredstva za pomoć pogođenim područjima, za razliku od Srbije koja je povukla preko 300 miliona eura granta. UNDP je direktno osigurao oko 100-tinjak miliona eura pomoći pogođenim područjima u BiH,  što je donekle rasteretilo budžetske izdatke za obnovu pogođenih područja.

Analiza Svjetske banke koja je urađena odmah posle poplava 2014. godine pokazuje da je samo 2 posto pogođenih lokalnih zajednica u poplavama 2014.godine imalo pokrivenost svojih budžeta polisom (re)osiguranja od prirodnih nesreća.

Dakle, 98 posto lokalnih zajednica je pretrpjelo direktne gubitke te je moralo samostalno ili uz pomoć entiteta i države nadoknaditi ove vanredne budžetske izdatke, a što je na kraju dodatno opteretilo i same građane jer su ostali uskraćeni za većinu investicija iz budžeta jer su ta sredstva morala biti preusmjerena na pogođena područja. Dakle, uspješna realizacija ovog projekta postiže nekoliko ciljeva, kao što su: jačanje struktura civilne zaštite u BiH i njen prijem u Mehanizam civilne zaštite EU, jačanje regionalne suradnje i razvijanje integrisanog modela zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća.

NEMA KOMENTARA