Priča Ešrefe Krvavac o suprugu Hajrudinu: Život sa Šibom bio je najljepši film

S. H.
Priča Ešrefe Krvavac o suprugu Hajrudinu: Život sa Šibom bio je najljepši film
Foto: Admir Kuburović / Radiosarajevo.ba / Ešrefa Krvavac, supruga Hajrudina Šibe

Kao i u svakom braku, i u braku Ešrefe i Hajrudina Šibe Krvavca, jednog od najvažnijih bh. reditelja, bilo je ruža i trnja. Ali, Ešrefu za Šibu vežu samo najljepša sjećanja i o njemu, kaže, može govoriti samo u superlativu.

"Šiba je bio tako fin i čestit čovjek, vrlo pametan i dobar, a naročito prema meni", prisjeća se u razgovoru za Radiosarajevo.ba Ešrefa Krvavac povodom otvaranja muzeja "Valter brani Sarajevo", posvećenog jednom od najpopularnijih Šibinih filmova.

U njihovom životu bilo je mnogo lijepih događaja, ispričala nam je Ešrefa. 

"Još od rane mladosti, Šiba je počeo da se bavi filmom i da se interesuje za Valtera", priča nam Ešrefa koja je još uvijek pod dojmom Muzeja kojeg je tog dana prvi put vidjela. 

"Svi njegovi filmovi su ratni, sa mnogo vatre i eksplozija, to je baš volio. Vodio me je na mjesto gdje će cijela kompozicija jednog filma letjeti u vazduh. Sve je to bilo veoma rizično, ali na sreću on na snimanjima nikada nije nijednu povredu doživio, ali i niko od filmske ekipe", rekla je Ešrefa.

Na filmska snimanja nije mogla često ići s njim jer je radila, ali kada je otišla u penziju Šiba joj je pokazao vatru, vagone i ostalu filmsku scenografiju.

Ešrefa je ponosna i na činjenicu, te krasnim smatra "Dane Šibe Krvavca" koji se svake godine održavaju u kinu Meeting Point. Zahvalna je i Kinoteci BiH koja čuva sve Šibine filmove i ono što je vezano za njegovo filmsko djelo.

Iza Šibe su osim četiri velika filmska ostvarenja koja se danas smatraju kultnim, ostali i brojni dokumentarni filmovi. Među brojnim se nalazi i dokumentarac o hercegovačkoj planini Prenj koji je prikazan u kinu Meeting Point tokom "Dana Šibe Krvavca". Krvavac je tada uspio snimiti rijedak momenat kada jedno mjesto na Prenju bude samo jednom godišnje osunčano na nekoliko minuta.

Ešrefa nam je ispričala kako je Šiba volio planinariti, otuda i taj dokumentarac, ali kako nije imao vremena jer je snimanju filma bio stalno posvećen.

"Posvetio se filmu i mladim režiserima koji su za njega bili kao njegova djeca. Kako je on volio film, kako ga je doživljavao, to je rijetkost...život s njim, zapravo, bio je najljepši film", ispričala nam je Ešrefa.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Ešrefa je ispričala kako su zahvaljujući njegovom imenu u Pragu studirali Emir Kusturica i pokojni Benjamin Filipović.

Sa velikim glumcima sa kojima je Šiba snimao redovno su se sastajali na brojnim filmskim festivalima širom regije. 

"U ratu nas je zvao Bata Živojinović da izbjegnemo u Beograd, ali Šiba je to odbio. Iako smo trebali ići u Kamenicu da zamijeni ugrađeni bypass, on je to odbio, a ja sam ga podržala. Bata je obećavao da će poslati avion, ali on nije htio. Ni ja nisam mogla ostaviti bolesnu majku", ispričala nam je Ešrefa.

Kada je ugledala skulpturu svog supruga Šibe Krvavca koju je napravila Lejla Ćehajić, kaže da je stala kao ukopana misleći na sekund da je to Šiba.

Skulptura Hajrudina Šibe Krvavca u Muzeju

Skulptura Hajrudina Šibe Krvavca u Muzeju "Valter brani Sarajevo"

"Poslije kada sam je pogledala, malo mu je široko lice, a sve je ostalo kao preslikano. Rade Marković je naprimjer potpuno isti", rekla je Ešrefa u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Muzej je u njoj probudio različite emocije, a ranije je na konferenciji za medije povodom otvaranja muzeja istakla kako su ovaj muzej zaslužili svi koji su radili na filmu, ali i grad Sarajevo.

Prije 92 godine, 22. decembra, u Sarajevu je rođen Hajrudin Šiba Krvavac, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih i ex-yu filmskih autora i jedan od najgledanijih reditelja u svijetu.

Hajrudin Šiba Krvavac režijom se počeo baviti nakon Drugog svjetskog rata. Upravo je taj period ostavio dubok trag na njega. Od 20. aprila do 1. oktobra 1949. godine bio zatvoren na Golom otoku, političkom zatvoru za vrijeme Jugoslavije, nakon razlaza tadašnjih sovjetskih i jugoslavenskih lidera. No, Šiba nikada nije govorio o tome.

Snimio je oko četrdeset uradaka, dokumentarnih filmova, tv-serija, kratkih i dugometražnih filmova. Napisao je i preko dvadeset scenarija. Mnogi se slažu da je Šiba jedini režiser akcionih filmova u punom smislu te riječi na prostoru bivše Jugoslavije, tvorac i svojevrstan predstavnik cijelog jednog filmskog žanra, poznatog kao "partizanski vestern". Njegovi filmovi predstavljaju kontinuitet modernog filmskog izraza u estetskom i svakom drugom umjetničkom segmentu, zbog čega i jesu kulturno blago Bosne i Hercegovine.

Hajrudin Šiba Krvavac je preminuo 11. jula 1992. godine u opkoljenom Sarajevu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije