! / Enver Enjo Hadžiomerspahić, Direktor ceremonije otvaranja i zatvaranja ZOI 84.

08. 02. 2019. u 21:43:00 D.Č. i V.A.Z.

Shares:223

Enver Enjo Hadžiomerspahić, priznat je i poznat kulturni djelatnik kojeg danas javnost prepoznaje kao utemeljitelja i dugogodišnjeg direktora kolekcije Ars Aevi.

Manje je poznato da je Hadžiomerspahić prije trideset i pet godina bio na čelu službe zadužene za organizaciju ceremonija otvaranja i zatvaranja 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. 

Povodom 35-godišnjice Olimpijade u Sarajevu, razgovarali smo s ovim kulturnim menadžerom i zamolili ga da se prisjeti šta je u to vrijeme značilo organizirati spektakle u kojima su sudjelovale hiljade učesnika i kojima se divio cijeli svijet.

"Kako se uopšte dogodilo da postanem direktor Službe za organizaciju programa svečanog otvaranja i zatvaranja? Moram reći da sam uistinu imao divan period  mladosti kada smo gradili kulturnu scenu. Još 1969 kada je otvorena Skenderija napravio sam program okupljanja mladih i to je presudilo da me postave za direktora Doma mladih, a kasnije i za rukovodioca kulturnih programa u Skenderiji.  Nakon što je Sarajevo dobilo kandidaturu, pozvao me Ahmed Karabegović, generalni sekretar Olimpijskog komiteta i rekao mi 'Envere, mi smo se dogovorili, od sutra ti si direktor te službe'. Nisam mogao ni da biram, ali dali su mi  argument, znali su moj put, vidjeli su organizacione poduhvate koje sam napravio, i to je bilo nekako "prirodno.  

Sarajevski autorski tim

To je bio period beskrajnog entuzijazma, Sarajevo ulazi u centar svijeta, svi nam se dive, svi smo se trudili da na najbolji način opravdamo povjerenje koje nam je dato. Ali uopšte ne mogu da počnem priču o otvaranju olimpijade a da ne kažem beskrajno hvala redatelju ceremonije otvaranja Aleksandru Jevđeviću, koreografu Slavku Pervanu, kostimografkinji Vanji Popović  i scenografu Kemalu Hrustanoviću. Bilo je dosta ljudi u timu, ali ovo su ključni autori koji su stajali iza onoga što je svijet mogao vidjeti", naglašava naš gost. 

Zanimljivo da je ključni autorski tim bio sastavljen od umjetnika iz Sarajeva. Da li je bilo pritisaka iz drugih republika tadašnje Jugoslavije da se uključi neko drugi? 

"Niti jednog trenutka.  Sve je teklo kao kad se braća i sestre sastanu i nešto lijepo hoće da naprave. U samom programu učestvovali su baletni ansambli iz najvećih pozorišnih kuća gradova Jugoslavije i folklorni ansambli iz cijele zemlje. Nikakvih problema nije bilo, nikakvih nesuglasica.

Dio programa u kojem je od ljudskih tijela trebalo napraviti olimpijske krugove prepustili smo pitomcima Jugoslovenske narodne armije, oni su to najbolje mogli da izvedu. Bili su obučeni u bijele kostime koje je kreirala Vanja, trebalo je na stotine kostima sašiti po mjeri.  Ali čovjek koji je bio na čelu svega je Artur Takač, tehnički direktor Zimskih olimpijskih igara.  On se brinuo da nam ničega ne nedostaje, da sve što zamislimo možemo i realizirati".

Infografika: 35 godina od Olimpijade u Sarajevu

Otvaranje Olimpijade ostalo je upamćeno i po lijepim djevojkama koje su učestvovale u programu i nosile table s imenima država u defileu. Bilo je pitanje prestiža toga dana biti na stadionu. 

"Formiran je jedan veći ansambl djevojaka, učenica sarajevskih srednjih škola. One su dobile posebne ljubičaste kostime i njihov zadatak je bio da se poredaju u slova CHAMONIX - SARAJEVO . A od svih tih djevojaka trebalo je napraviti uži izbor, odabrati njih pedeset najelegantnijih koje bi preuzele ulogu da u defileu ulaska svih sportista svijeta nose natpise zemalja", prisjeća se naš gost. 

A onda je pao snijeg 

Kako je bilo organizirati tako velike događaje u vrijeme kada komunikacija nije išla preko e-mailova, viber grupa, sms-ova, nisu se koristile čak ni fax mašine?

"Mnogo smo se družili, bili smo stalno na okupu. informacije smo razmjenjivali na poslu, ali i na ulici, na korzu, u Park kafani, često smo se viđali i izvan posla", otkriva naš sagovornik..

Kako se direktor ceremonije osjećao noć uoči otvaranja, kakva su bila njegova razmišljanja?

"Bilo je veliko uzbuđenje, emotivno ali i profesionalno, velika odgovornost. Sutradan treba izaći pred cijeli svijet. Jesmo vježbali, radili dugo, pripremali se, ali nikad se ne zna. Pošto  nismo znali hoće li biti snijega ili ne, unaprijed smo napravili veliki podijum na stadionu i na tim daskama su bili obilježeni znakovi, kako bi sve te stotine učesnika znale gdje da stanu. Sve smo lijepo napravili, ali snijega nije bilo u Sarajevu, samo na planinama. Priznajem, malo sam se i radovao što ga nema jer je tako bilo jednostavnije realizirati program na Olimpijskom stadionu.

Ali kada je počeo da pada snijeg, našoj sreći nije bilo kraja. Sjećam se, to nisu bile pahulje nego prave "krpe" snijega, Ubrzo ga je napadalo dva metra. Sad sam bio u panici kako ćemo sve to očistiti. Ali cijeli grad se digao na noge, došlo je mnogo dobrovoljaca  s lopatama i vrlo brzo je sve bilo kako treba. Stadion je bio čist, a ugođaj oko stadiona pravi zimski", prisjeća se Enver Hadžiomerspahić. .  

I na kraju, pitali smo našeg sugovornika kako doživljava povratak olimpijskog duha kroz  EYOF?

"Oduševljen sam odlukom čelnih ljudi da preuzmu organizaciju otvaranja EYOF-a. Znam koliko je to ogroman posao. Treba mnogo hrabrosti da neko uđe u sve te obaveze, ali i mnogo mudrosti da neko pokuša vratiti olimpijski duh.  S moje strane komplimenti gradonačelniku i svim sudionicima te avanture. Želim da to prođe na najbolji mogući način i da mladi ljudi  Sarajeva upamte dane EYOF-a kao i što smo mi upamtili dane Olimpijade.  Sarajevo zaslužuje da vječno iznad ovog grada lebdi Olimpijski duh", kaže Enver Hadžiomerspahić, nekadašnji direktor ceremonije otvaranja i zatvaranja 14. ZOI. 

NEMA KOMENTARA