Intervju / Dr. Sead Turčalo: Arhitekte genocida u BiH su inspiratori terorizma u svijetu!

21. 06. 2019. u 10:52:00 Radiosarajevo.ba

Shares:723

Tvrdnje predsjednice RS-a Željke Cvijanović o rastu "islamskog radikalizma", sve ozbiljnija migrantska kriza, zatvaranje granice s Hrvatskom i propuštanje unesrećenih ljudi iz Srbije, zastoj BiH na NATO putu, te zakonske izmjene o unutrašnjim poslovima i policijskim službenicima teme su o kojima smo razgovarali s prof. dr. Seadom Turčalom.

Razgovarao: Faruk Vele

Turčalo je ekspert za geopolitiku i međunarodnu sigurnost, prodekan za naučno-istraživački rad i profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, te član nevladine organizacije Atlantska inicijativa

Radiosarajevo.ba: Uvaženi prof. Tučalo, Bosnu i Hercegovinu potresa migrantska kriza. Najavljuje se i novi val, i to s većim brojem ljudi. S druge strane, Ambasada SAD primjećuje da nije riječ o migrantskoj krizi već o neefikasnoj reakciji bh. institucija. Kako Vi vidite ovaj zaista gorući bh. problem i kako iz ovog ćorsokaka?

Turčalo: Ovdje je riječ o kombinaciji nenaučenih lekcija iz perioda prije zatvaranja balkanske rute 2016, unutrašnje opstrukcije, neefikasne reakcije institucija i činjenice da Srbija apsolutno zanemaruje svoju vanjsku granicu, tako da možemo govoriti praktično o propuštanju nezakonitih migranata.

Potrebno je znati da su sigurnosne agencije još 2015.godine u svojim analizama upozoravale da će Bosna i Hercegovina, onog trenutka kada druge države zatvore kanale za prolazak nezakonitih migranata, postati alternativna ruta. Ta upozorenja institucije nisu ozbiljno shvatile.

Dodatni problem je da institucije ni u trenutnim uvjetima ne doživljavaju migrantsku krizu kao nešto što pogađa BiH, što pokazuje odnos prema Unsko-sanskom kantonu. Tenzije rastu jer apsolutno postaje jasno da smo u jednoj bizarnoj situaciji u kojoj štitimo vanjsku granicu prema EU, a istovremeno na istoku imamo apsolutno poroznu granicu, i Srbiju koja praktično propušta nezakonite migrante.

Olako se pristalo na stav bh. entiteta RS da neće dozvoliti uspostavu prihvatnih centara na entitetskoj teritoriji. Zaboravlja se da je granični pojas u nadležnosti Granične policije, te se unutar tih deset kilometara itekako mogu izgraditi prihvatni centri za potrebu što efikasnije primjene skraćene procedure readmisije između BiH i Srbije, i BiH i Crne Gore o čemu već postoje sporazumi, ali se ne implementiraju na pravi način.

Pored svih poznatih problema, kakav je nedostatak graničnih policajaca i nedovoljan broj službenika u Službi za poslove sa strancima, tu je i činjenica da nemamo potpisane sporazume o readmisiji sa nekim od zemalja iz kojih dolazi najveći broj nezakonitih migranata.

U ovakvim uvjetima teško je Graničnoj policiji, uz nedostatak ljudstva i neadekvatnu
materijalno-tehničku opremljenost, štititi istočnu i sjeveroistočnu granicu koje su najranjivije.

Neka istraživanja među migrantima pokazuju da oko dvije trećine iz prvog puta uđe u BiH.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate ponašanje bh. susjeda. Hrvatska podiže ograde, te, kako su utvrdili strani novinari i organizacije, prebacuje migrante koji su ušli u RH. Srbija, s druge strane, propušta nesrećne ljude u našu zemlju? Već se ponegdje govori o migrantskoj krizi kao dobro uigranoj strategiji protiv BiH, pa čak i atakom na državu?

Turčalo: Spomenuo sam već ovu paradoksalnu situaciju da BiH snažno štiti vanjsku granicu prema EU, a istočni susjed praktično propušta migrante. Kad tome dodamo da se entitet RS poziva na migrantsku krizu kao opravdanje za uspostavu rezervnog sastava policije, onda se ponašanje, naročito istočnog susjeda, može čitati i u ključu uigrane strategije.

S druge strane, zanimljivo je da praktično bez nevladinih organizacija i medija ne bismo bili upoznati sa praksom koju Republika Hrvatska primjenjuje od početka migrantske krize, a to je da bez ikakve procedura vraća migrante u BiH, primjenjuje silu i oduzima imovinu migrantima. Ovdje je također vidljivo odsustvo aktivnog djelovanja institucija BiH prema ovakvom ponašanju Hrvatske i, barem, kontinuirano prezentiranje dokaza o tome institucijama EU. Ne bih da govorim o potrebi za diskusijom da li jačati zaštitu istočne granice na račun vanjske zapadne granice Bosne i Hercegovine.

Migranti - undefined

Foto: AA: Migranti

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na problem nastavka procesa NATO integracija? Čini se da smo i tu zapali u ćorsokak. Ne čini se izgledna mogućnost kompromisa. Kako do ostvarenja strateškog interesa države?

Turčalo: Bosna i Hercegovina je upala u ćorsokak u NATO integracijama, onog trenutka kada nas je Sjevernoatlantski savez pozvao u MAP, ali nam predaju prvog Godišnjeg izvještaja uslovio rješenjem perspektivne vojne imovine.

To je zapravo dalo instrumente političkim predstavnicima entiteta RS-a da tehničko pitanje pretvore u političko, a onda uz sve asertivniju Rusiju, opstruiraju ispunjenje tog strateškog cilja za Bosnu i Hercegovinu.

Štaviše, nastoji se nametnuti mantra o tome da je MAP prepreka uspostavi vlasti u BiH. I to nekako sve više odjekuje u javnom prostoru, iako je potpuno jasno da se zapravo radi samo o tome da buduća državna vlast mora poštovati Zakon o odbrani i uvažavati druge strateške dokumente, koji definiraju EU i NATO integracije kao ključne vanjskopolitičke ciljeve ove države.

Smatram da se treba istrajati na poštovanju zakona i implementacije strategije vanjske politike koju je usvojilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Radiosarajevo.ba: Predsjednica RS Željka Cvijanović dramatično tvrdi da u BiH "raste islamski radikalizam". Koliko su, sa stručnog aspekta gledano, opasne ovakve vrste površnosti, manipulacija i forsiranja?

Turčalo: Ovdje je potrebno proširiti kontekst da bi se pojmio nivo manipulacije u njezinoj izjavi. Ona dolazi u periodu kada šira međunarodna javnost postaje svjesnija da su ključne arhitekte genocida u Bosni i Hercegovini postali spiritus movensi jednog cijelog radikalnog desničarskog pokreta, koji je vođen njihovim idejama počinio terorističke napade poput onog Brejvikovog 2011.godine u Norveškoj ili nedavnog u novozelandskom Christchurch.

Budući da upravo vladajuća struktura iz koje dolazi Željka Cvijanović glorificira osuđene ratne zločince i arhitekte genocida poput Karadžića, Plavšićke i Mladić , a genocid negira i čak imamo jednu novu fazu, koju sve više istraživača genocida, označava trijumfalizmom, onda nam je jasan i nivo manipulacije i intencija njezine izjave o „rastućem islamskom radikalizmu“.

Druga dimenzija takvih izjava je da stječete utisak da se priziva neki sigurnosni događaj koji bi opravdao takve izjave.

Radiosarajevo.ba: Nakon dosta rasprave u javnosti usvojeni su Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o policijskim službenicima Kantona Sarajevo. Kako vidite navedena zakonska rješenja? Dok se, s jedne strane, govori o vraćanju struke u redove policije, iz ugla predlagača, s druge strane, upućena su pisma OHR-u (Zlatko Miletić) u kojem se tvrdi da se policija želi staviti pod političku kontrolu. Vaš komentar?

Turčalo: Ovdje ću govoriti o nekim problematičnim stranama izmjena i dopuna koje su, dok razgovaramo, već usvojene. Uz neka dobra rješenja predložene izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o policijskim službenicima su iz moje perspektive bile problematične iz najmanje tri razloga.

Prvi je hitna procedura. Smatram da je pitanje unutrašnje sigurnosti isuviše bitno da bi se takve ozbiljne izmjene donosile bez konsultacija šire javnosti. Nažalost, ta konsultacija je izostala.

Drugi razlog je da smo imali situaciju u kojoj predlagač polazi od pretpostavke da je
institucija policijskog komesara politizirana, pa kao instrument depolitizacije uvodi
mogućnost upliva ministra u pitanja koja, po mom mišljenju, trebaju i moraju ostati izvan utjecaja onih koji obavljaju političku funkciju. Dakle, imali smo pokušaj da se pretpostavljena politizacija želi razriješiti dodatnom politizacijom. To je donekle ublaženo amandmanima koje je Vlada Kantona Sarajevo usvojila na vanrednoj sjednici.

Treći je pitanje statusa policajaca koji su stekli visoko obrazovanje u oblastima koje nisu vezane za pravo, kriminalistiku i sigurnost. I ja smatram važnim da imamo stručne osobe u svim oblastima, pa tako i unutrašnjim poslovima, ali treba postaviti pitanje da li zaista policijski službenik sa decenijskim iskustvom nije stručan i ne može napredovati samo zato što se nije školovao u nekoj od pomenutih oblasti, a da je istovremeno stručan neko, ko je možda završio i neki od desetina privatnih fakulteta iz pomenutih oblasti i ima minimalno praktično iskustvo.

Zakon uređuje zapošljavanje, unaprjeđenja, prestanak radnog odnosa - undefined

Arhiva/Ilustracija: Zakon uređuje zapošljavanje, unaprjeđenja, prestanak radnog odnosa

Ovdje možda malo banaliziram, ali radi se o legitimnom pitanju koje je predlagač morao imati na umu. Osim toga predlagač je iz nekog razloga potpuno odbacio Osnovni kvalifikacijski okvir, kada je izjednačio VII stepen sa 240 ECTS, jer je iz Osnovnog kvalifikacijskog okvira Bosne i Hercegovine, kojeg je usvojilo Vijeće ministara jasno da ekvivalencija VII stepenu može biti samo 300 ECTS i ništa ispod toga.

Stoga je nužno bilo radi gradacije u zahtjevima školske spreme za napredovanje u činovima pratiti kvalifikacijski okvir Bosne i Hercegovine i shodno tome propisati uvjete što bi osim poštivanja akata koje je usvojila država BiH, razriješilo probleme onima koji imaju završen prvi ciklus studija sa 180 ECTS ili VI stepen obrazovanja.

NEMA KOMENTARA