Darko Elez: Dossier o osuđenom vođi najveće bande na Balkanu (FOTO+VIDEO)

Darko Elez bio je na čelu, kažu, najveće bande na Balkanu čiji su članovi bili, između ostalih, Naser Kelmendi, Bojan Cvijan i Benan Dorić.

Sve što možete zamisliti od kriminalnih aktivnosti, bilo je "prekriženo" na spisku njegovih zločina - šverc svim i svačim, preprodaja droge, pljačke ucjene, iznude, i, na kraju, ubistva. Darko Elez prošao je sve. Osuđen je i na izdržavanju je višegodišnje zatvorske kazne.

Rođen 1980. godine, karijeru krimosa počeo je, prema dokumentaciji Ministarstva za unutrašnje poslove Republike Srpske, odmah s krajem rata. Počeo je sa švercom cigareta, a ubrzo se na listi njegovih "proizvoda" našlo i oružje. Potom je krenuo s krađom i preprodajom motornih vozila, a na tron balkanskog podzemlja došao je prodajom kokaina i heroina.

Kriminalni dossier Darka Eleza obilježila je činjenica da je volio sarađivati s policijom. Preciznije, kada god bi osjetio da je u opasnosti, kontaktirao je svoje kolege u policiji kojima je nudio razne protuusluge.

Darko Elez pod lupu javnosti stiže kad je pukla bratska ljubav između njega i Đorđa Ždrala. Nekadašnji kumovi postali su zakleti neprijatelji negdje sredinom prošle decenije, a u medijima su kružile dvije priče. Jedna je da su ih posvađali novci: Ždrale je 2004. završio u pritvoru zbog dvostrukog ubistva, a u to vrijeme "zajedničke prihode" ubirao je samo Elez.

Druga priča kaže da su se posvađali zbog bivše, fatalne missice i Playboy zečice Slobodanke Tošić, koja je odnedavno u žiži crnohroničnih dešavanja zbog procesa koji se protiv nje vodi u Sudu BiH – na teret joj se stavljaju povezanost s pet ubistava i niz višemilionskih pljački. Tošić je prvo bila Elezova djevojka, pa je onda jedno vrijeme bila i sa Ždralom, koji danas tvrdi kako mu je upravo ona smjestila kada su ga 2006. pokušali ubiti.

Navodno, upravo po narudžbi dojučerašnjeg kuma.

U to vrijeme, Elez se seli u Beograd, gdje ima stan i kuću i gdje će se povezati sa Slobodanom Neškovićem zvanim Kobac koji ga je povezao s jednim od najjačih beogradskih dilera Pejovićem zvanim Peka (uhapšen s Ljubanom Ećimom, u raciji u kojoj je "palo" 40 kila heroina). Prema jednom dokumentu iz MUP-a RS-a, Elez je kroz porodične i prijateljske veze bio blizak i sa sigurnosnom strukturom Srbije.

„U to vrijeme Elez s Bojanom Cvijanom, načelnikom OKP CJB Istočno Sarajevo, dogovara pljačku transporta novca Privredne banke Sarajevo, koji je vršila zaštitarska agencija CIPOS iz Sarajeva. U toj akciji Elez u Sarajevu angažira Muhameda Ramića, Elvira i Edina Ahmetspahića, Benana Dorića, Seada Robovića, Senada Glamoča, Jasmina Zulčića Čupu, Nermina Tahirovića, Azima i Elviru Kajević, Himzu Ćatu, Vasu Ljubibratića, Dragana Vujičića iz Trebinja, Ljubišu Lalovića zvanog Kec iz Istočnog Sarajeva.“

U Beogradu je bio uz svoje najbliže saradnike Anđelkom Veljančićem, Vladimirom Pandurevićem, Branimirom Minićem i bratom Davorom. Oni su, u tom periodu, prema saznanjima bh. SIPA-e isplanirali i 2006. "odradili" pljačku Privredne banke Sarajevo u iznosu od 2,2 miliona eura.

Opljačkani novac, koji je podijeljen po sistemu 60 posto za kriminalce iz RS-a, a ostatak za družinu iz Federacije Bosne i Hercegovine, uložen je, većinom, u nekretnine i automobile. U RS-u tada dolazi do prvih trzavica u bandi, jer Elez nije podijelio novac kako je obećao, već je poručio kako će novce dobiti nakon što Đorđe Ždrale bude ubijen. Izuzetak su Cvijan i Lalović koji su dobili po 50 hiljada eura. O svemu će poslije detaljno svjedočiti osuđeni za ovu pljačku Anđelko Veljović koji je 2009. dobio kaznu od deset godina zatvora.

Veljančić kaznu služi u zeničkom zatvoru, a mediji su iscprno pisali o njegovom zatvorskom sukobu s još jednim osuđenikom, Muhamedom Ali Gašijem, koji je dobar prijatelj Đorđa Ždrale. Veljančić je iz zatvora putem medija poručio kako je Ali Gaši glavna osoba odgovorna za naručeno ubistvo Ramiza Delalića Ćele.

Prema istom scenariju, dvije godine kasnije Elez i Cvijan organiziraju pljačku BH Pošte kada je ukradeno skoro 700 hiljada KM. Prema saznanjima SIPA-e, u razbojništvu je učestvovalo još 12 članova Elezove kriminalne grupe, među kojima je bio Elvis Zlatić, radnik BH Pošte, koji je bio „tiper“.

Elez se u međuvremenu pojavljivao u medijima, primjerice, u emisiji 60 minuta gdje se kune svim i svačim da on – kriminalac nije. Pogledajte jednu od emisija (od 25:05):

No, u velikoj akciji dvaju država, u septembru 2009, srbijanska policija u Beogradu hapsi Darka Eleza, čije vlasti mu na teret stavljaju, kako je navedeno, „više ubistava, iznuda, ucjena, razbojništava, pranje novca, krijumčarenje i trgovinu narkoticima, oružjem i ukradenim automobilima...“.

Za Elezom je, zbog pokušaja ubistva Ždrale, bila raspisana i međunarodna potjernica, a srbijanska policija tada je saopćila kako su i od Save Tomaševića, vlasnika lanca tržnih centara u Sarajevu, tražili milion eura, a onda mu bacili i bombu na njegov poslovni objekt.

Nakon hapšenja, policija je kod Eleza pronašla i listu za odstrel na kojoj su bila imena Zorana Mandića - načelnika Centra javne sigurnost Istočno Sarajevo; Radomira B. - biznismena iz Srbije koji se bavi trgovinom nekretninama; Đorđa Ždrale - kuma Darka Eleza, inače osuđenog za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera; Mladena Ždrale - brata Đorđa Ždrale; Dragana V. iz Srbije - policiji poznatog kao trgovca narkoticima; Save T. - vlasnika tvrtke "Tom"; Mirze U. iz BiH - policiji poznatog kriminalca; Adisa R. iz BiH - također policiji poznatog kriminalca; Sabahudina S. - očevica pljačke Privredne banke u Sarajevu te Bahrije S. - biznismena iz BiH.

Godinu dana nakon hapšenja, 2010, beogradski sud osudio ga je na devet godina zatvora, što znači da će se Darko Elez na slobodi naći za četiri godine. U međuvremenu je optužnicu podiglo i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv njega (no dio optužnice koji tereti Darka Eleza je u julu 2014. ustupljen Srbiji).

Afera Lutka donijela je optužnicu protiv 32 osobe za organizirani kriminal, gospodarski kriminal, korupciju i terorizam. Na čelu grupe bio je Darko Elez, a među optuženima su i trojica bivših radnika Državna agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Granične policije BiH, odnosno MUP-a Kantona Sarajevo.

U okviru predmeta kodnog naziva „Lutka“ optuženi su: Darko Elez (1980.), Bojan Cvijan (1976.), Benan Dorić (1969.), Davor Mandić (1974.), Branimir Minić (1984.), Vladimir Pandurević (1980.), Vaso Ljubibratić (1975.), Muhamed Ramić (1973.), Sead Robović (1980.), Edin Ahmetspahić (1978.), Davor Elez (1977.), Ljubiša Lalović (1976.), Marko Krajišnik (1978.), Slobodanka Tošić (1986.), Himzo Ćato (1972.), Dejan Vukosavljević (1978.), Nermin Tahirović (1976.), Elvira Kajević (1972.), Azim Kajević (1967.), Mehmed Kajević (1963.), Elvis Zlatić (1983.), Admir Ahmetspahić  (1980.), Dragan Vujičić (1977.), Vladan Parađina (1977.), Dragan Jevtović (1977.), Benjamin Halilović (1970.), Milan Mitić (1960.), Dragan Obućina (1977.), Anes Kurbegović (1973.), Milosav Vesković (1978.), Slaviša Bobar (1978.) i Mladen Mičić (1975.). Trojica optuženih – Cvijan, Lalović i Vukosavljević u vrijeme izvršenja kaznenih djela bili su radnici SIPA-e, Granične policije BiH, odnosno MUP-a Kantona Sarajevo.

Tužiteljstvo BiH tvrdi kako je optužnicom rasvijetljeno pet nerazjašnjenih teških ubistava na području Istočnog Sarajeva, kao i više milionskih pljački i razbojništava koje su više godina bile nerazjašnjene, te je ostvaren pomak u otkrivanju i procesuiranju počinitelja.

Optuženi se terete za teško ubistvo Vladimira Mačara na Palama, u januaru 2008. godine, putem eksplozivne naprave namontirane na ranije ukradeno vozilo. Osim Mačara, smrtno je stradao i Milan Vlaškić, dok je teško ranjen slučajni prolaznik Rade Magazin koji je od povreda preminuo. Više osoba je ranjeno. Terete se i za teško ubistvo Borisa Govedarice, počinjeno u augustu 2007. godine kod tržnog centra u Lukavici, kada su u žrtvu ispucali najmanje 15 metaka iz dviju automatskih pušaka. Ubistvo je izvršeno na raskrsnici u prometnoj ulici.

Na sličan način izvedeno je i teško ubistvo Zorana Goluba u augustu 2008. godine u cafeu Sport u Istočnom Sarajevu, za što se također terete. Golub je ubijen u ugostiteljskom objektu, gdje je na njega iz dviju automatskih pušaka ispaljeno više od 40 metaka. Optuženi se terete i za dogovor, planiranje i dva pokušaja ubistva Đorđa Ždrale, počinjena tokom 2006. godine na području Istočnog Sarajeva. Ždrale je teško ranjen s više hitaca iz vatrenog oružja.

Terete se i za pljačku transporta novca Privredne banke Sarajevo. U optužnici je i pljačka transporta novca Pavlović International banke iz Bijeljine, koja je počinjena u augustu 2005. godine na području Han-Pijeska kada su presreli vozilo kojim je prevožen novac. Tada je otuđeno blizu milion eura.

Na teret im se stavlja i pokušaj pljačke novca iz Nove banke Bijeljina, poslovnice u Istočnom Sarajevu, u novembru 2005. godine u iznosu od najmanje 1,1 milion eura, kada su zaštitari koji su prevozili novac, nakon što je na njih pucano, upotrijebili naoružanje i u razmjeni vatre ranili pljačkaše. Nakon toga su pljačkaši pobjegli u pravcu Sarajeva. Optuženi se terete i za oružanu pljačku BH Pošte.

Darko Elez i danas leži u zatvoru u Sremskoj Mitrovici, a 2013. je tražio da ostatak kazne "odsluži" u BiH. Srbijanske vlasti nisu mu udovoljile.

Dossier: Ramiz Delalić Ćelo - vojnik, tajni agent, kriminalac, hadžija...

Ismet Bajramović Ćelo: Priča o sarajevskom Babuki (FOTO+VIDEO)

Od kriminalca do junaka i obratno: Ko je bio Jusuf Juka Prazina? (FOTO+VIDEO)

Sarajevska najpoznatija javna tajna: Caco, Kazani i zločini nad Srbima

 

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!