Bosanac Andrej Gajić postao istraživač morskih pasa National Geographica

S. H.
Bosanac Andrej Gajić postao istraživač morskih pasa National Geographica
Jedini bosanskohercegovački istraživač morskih pasa Andrej Gajić dobio je nedavno prestižnu poziciju unutar National Geographica.

U potrazi za prilikama koje se nude mladim stručnjacima, kako je ispričao u razgovoru za Radiosarajevo.ba, pronašao je i konkurs za prijem istraživača na međunarodnom nivou raspisan od strane Nacionalne geografije, koja prima iznimno mali broj aplikanata u odnosu na potražnju tog angažmana.

"Na prestižnim univerzitetima, kao što su Yale i Harvard nerijetko drže i motivacione govore za aplikaciju na ove programe – što govori dosta i o samoj konkurenciji na ovakvim pozivima. Bez puno razmišljanja, znajući istinsku vrijednost posla koji radim odlučio sam da popunim sve obrasce i pošaljem... Nakon četiri mjeseca došao je i odgovor koji nikad neću zaboraviti, bio je to pozitivan odgovor sa odlukom o izboru u zvanje, koji je hvala Bogu došao baš kao krovni rezultat mog desetogodišnjeg angažmana u marinskoj biologiji", ispričao je Gajić kako je došlo do ostvarenja njegovog sna.

Rad pod okriljem Nacionalne geografije, baš kao što sam pisao u jednom od eseja na aplikaciji, za mene predstavlja ostvarenje dječačkog sna, kada sam u poslijeratnoj BiH gledao dokumentarne emisije i maštao o tome kako je biti sa druge strane toga ekrana, rekao je navodeći kako mu se danas ponudilo daleko više mogućnosti nego da bude „sa one strane ekrana“, što želi prenijeti na čitavo naše društvo, pa i region.

"Ja sebi nikad nisam postavljao ciljeve poput 'zaposliti se u toj instituciji', „objaviti toliki broj radova' i sl., naprotiv svoju karijeru sam usmjerio u konstantan pokušaj razvoja spoznaja, što samo po sebi donosi rezultate vrlo zapažene na svjetskom nivou, tako da i sada nadam se idem još dalje i još ozbiljnije", rekao je.

Rođen je u Jajcu, odrastao je u Bugojnu, a onda zbog studija biologije doselio se u Sarajevo. Gajić je jedan od suosnivača poznate europske nevladine organizacije za istraživanje i zaštitu morskih pasa Sharklab International sa sjedištem na Malti i lokalnim timovima u preko 15 zemalja svijeta.

Bavi se utjecajem gubitka staništa i zagađenja na razvoj oboljenja morskih pasa kroz program koji se zove Shark Tales, a kojim lično rukovodi na dijelu Atlantskog okeana.

"Tim kojim rukovodim obuhvata mnoge discipline kao što su ekologija, patologija, molekularne biologija i slično. U sklopu naše suradnje sa Katedrom za patologiju Veterinarskog fakulteta trenutno vršimo pionirska ispitivanja bolesti nekoliko vrsta ajkula koja su urodila već zapaženim rezultatima, koje se spremamo da publiciramo baš u sklopu ovog angažmana – kako bi im dali dodatnu težinu a i značaj. Naš rad vezan je kako za terene, tako i za brojne laboratorije, i svaki dan predstavlja sasvim zaseban izazov za sebe", pojasnio je.

Da postane rukovodilac takvog tima i istraživač National Geographica trebalo mu je punih deset godina.

"Kroz tih deset godina prošao sam zaista dosta toga, od najveći riječi pohvale po zapadnim zemljama, do krajnjeg ismijavanja u nekim trenucima. Da bi čovjek došao do ovakve pozicije, a posebice sa naših područja koja se ne mogu mjeriti sa konkurencijom koju imate na globalnom nivou, potrebno je jako puno truda, rada, strpljenja, neprospavanih noći, borbe, pregovora, zalaganja, vjere... Morate znati da je ono što raditi ispravno i ne posustati u tome.

Svaki posao, pa i ovaj naš, ima brojne kušnje koje kada se pojave većina mladih jednostavno 'podigne ruke' – što je naravno i najlakše uraditi", rekao je Gajić navodeći kako većina ljudi nažalost misli da u iznimno kratkom periodu može ostvariti neke markantne uspjehe, a da je u realnosti to sasvim drugačije.

U razgovoru za Radiosarajevo.ba ispričao je kako je iznimno lijepo kada vas ljudi zaustavljaju na ulici, u tramvaju, u drugim državama, govore vam da vas poznaju, čestitaju vam.

"Iznimno je lijepo kada imate podršku donatora, ministarstva, institucija pa možete realizovati studije koje vas zanimaju. No, ono što je smatram presudno u uspjehu jeste sjetiti se godina (ne dana, godina) kada vam se neko smijao u lice, kada su vam govorili da ne može, kada ste gotovo pa birali između obroka ili nečeg vezanog za nauku", prokomentirao je.

Bez ljubavi, smatra Gajić, aposlutno je nemoguće postići zapažen uspjeh, tako da se ne treba ni uzaludno truditi.

"Onaj ko posao vidi samo kao izvor finansiranja i obavlja ga samo kao 'nametnutu obavezu' u bilo kojoj privrednoj sferi, sumnjam da će ikad ostvariti nešto markantno niti da će biti ispunjen time. Na Balkanu su ljudi dosta nezadovoljni, pa i onda kad nemaju objektivan razlog da to budu. Najlakše je sjediti kući i tražiti izgovore, slabo ko ima kuraža da zaista započne nešto. Slažem se da treba konstatno težiti napretku u svemu, ali isto tako treba biti iznimno zahvalan na trenutnim pozicijama koje čovjek ima ili barem mogućnostima koje se otvaraju. A mogućnosti svakako postoje, čak i za one koji možda i ne žele da ih vide pred sobom", rekao je.

O njemu se u javnosti govori kao o jedinom bh. istraživaču morskih pasa, ali on uporno ističe da ne radi sam.

"Niz stručnjaka sa mnom koji radi, od meni lično najdražih najbližih ljudi s kojima i radim, do kolega u BIH i inozemstvu zaslužan je podjednako kao i ja za sve ovo. Naravno, ne volim kada me neko oslovaljava sa 'jedini' i slično jer na taj način kao da omalovaži sve one koji rame uz rame rade sa mnom, posebice ekipu iz Sharklab'-a, te Veterinarskog fakulteta, Instituta za oceanografiju u Splitu i Instituta za biologiju mora u Kotoru, Udurženja za inventarizaciju i zaštitu životinja iz Ilijaša itd", objasnio je.

Morski svijet je nešto što ga je oduvijek fasciniralo i privlačilo.

"Kroz život sam selio preko 15 puta, i sve lokacije na kojima sam živio smatrao sam ne preprekama za napredak u ovoj struci već izazovima koji treba da osnaže moju volju i dodatno me natjeraju na rad. Da sam sve vrijeme života proveo u primorju, možda ne bih toliko naporno ni radio kao što sam morao dok nisam bio tu", rekao je.

"S obzirom da sam proteklih 10 godina posvetio i našem dijelu Jadranskog mora, iznimno me raduje činjenica da su ljudi počeli taj mali dio mora osjećati svojom domovinom, da polako postaju svjesni njegove vrijednosti, njegovog diverziteta – te da ne gledaju na njega kao na močvaru na rubu države, već kao na more sa svim svojim ljepotama i mogućnostima", rekao je Gajić.

Najvažnije što je naučio tokom istraživanja  jeste koliko taj živi svijet može da voli, a koliko mi ljudi možemo da mrzimo.

"Uglavnom sve što smo otkrili bilo je alarmantno i do danas nepoznato naučnim krugovima, trenutno radimo na nekoliko vrlo značajnih publikacija tako da ne smijem puno detalja da iznosim. Radili smo različite patohistološke i imunohistohemijske pretrage koje su ukazale na niz oboljenja morskih pasa, koji se (možda posve neopravdano) smatraju iznimno imunima na veći broj oboljenja. Srećom, svi zainteresovani pojedinci mogu naš naučni rad da prate na www.sharklab-adria.org i čak da preuzmu radove koje bi na drugim mjestima morali plaćati, potpuno besplatno", rekao je Gajić.

Kada je u pitanju angažman u National Geographicu očekuje da će dati sve od sebe da opravda poziciju koju je dobio i očekuje da će moći dosta toga pozitivnog uraditi za našu državu i region.

"A što se tiče posla, ne očekujem, samo radim. U našoj struci najbolje vam je da 'ne očekujete' jer nikad ne znate čime vas more, niti čime vas uzorak može iznenediti, a ni kada.  

To je oblast u koju je nekoliko nas ušlo sasvim pionirski a rezultat je naše suradnje sa profesorima Hajrudinom Beširovićem i Nihadom Fejzićem sa VFS. Danas, kompletnu snagu ulažemo nekako u razvoj te oblasti. U prilog nam ide činjenica da već imamo molbe za stručnom praksom kao i izrade MSc i PhD teza u sklopu naših programa sa prestižnih europskih univerziteta, iz Njemačke, Engleske i sl", rekao je.

Intervjue rado daje kako bi pokušao nekog inspirisati jednom prostom činjenicom da ako je neko poput njega uspio – onda to sigurno može i onaj koji čita. 

"Daleko mi je bitnije kada mi jedna jedna osoba pošalje poruku da je upravo neki od mojih tekstova uzela kao izvor inspiracije, nego kada bih ja lično osvojio bilo kakvu nagradu ili priznanje.

No da bi mladi postigli markantne rezultate, nije dovoljno da se 'momentalno inspirišu' pa da ih prođe kad prva prepreka naiđe. Volja koju imaju u sebi ona im mora biti vodilja. Jasno da je svako u početku nečeg novog u strahu i da je izgubljen. Ali i to su sve pojave koje nose isksutvo koje će kasnije jako dobro doći. Radite, vjerujte i ne odsustajte! Sve drugo što vas sputava, dođe i prođe", poručio je na kraju razgovora za Radiosarajevo.ba Andrej Gajić.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije