! / Američki profesor Ismar Volić: Đaci se moraju naučiti da riješe stvarne probleme

19. 06. 2019. u 07:33:00 Radiosarajevo.ba

Shares:515

Obrazovanje je ključno za razvoj društva. Da se obrazovanje promijeni, a Bosna i Hercegovina bude zemlja boljeg života svojim djelovanjem doprinosi američki profesor bosanskohercegovačkog porijekla Ismar Volić.

Razgovarao: Benjamin Redžić

Ovaj profesor matematike na bostonskom Wellesley Collegeu je među organizatorima ovogodišnjih Dana Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauke - BHAAAS koji će biti održani u sarajevskom hotelu Novotel (bivši Bristol).

Ismar Volić: Ugledni profesor matematike iz Bostona, ponovo u BiH

S Volićem smo razgovarali o ovom događaju koji će početi u četvrtak i trajat će do 23. juna.

Poseban akcent razgovora je bio na STEM-u kojem će biti posvećena plenarna sjednica 11. Dana Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauke.

Osvrnuo se i na značaj međunarodnih istraživanja kojima se analizira stanje u školskom sistemu jedne države.

Volić je poručio da se rukovodstvo BHAAAS na čelu sa prof. dr. Emirom Festićem potrudilo da i ove godine priredi naučni događaj kojem, kako je rekao, nema premca u Bosni i Hercegovini i regionu, a koji je podržalo i Ministarstvo za izbjeglice i ljudska prava Bosne i Hercegovine.

Ukazao je da će na 16 simpozija za blizu hiljadu učesnika predavanja održati brojni evropski i američki stručnjaci naglasivši sljedeće:

"Također smo se kao i uvijek potrudili da privučemo što više mladih istraživača i studenata jer nam je jedan od glavnih ciljeva da upravo oni saznaju o najnovijim naučnim i medicinskim trendovima i tehnikama, ali i da ostvare kontakte sa vrhunskim ekspertima iz Bosne i Hercegovine i izvana."

Nagovijestio je i kulturno-umjetnički program za koji tvrdi da će biti impresivan.

Prema njegovim riječima, na dan svečanog otvaranja konferencije u Vijećnici posjetioci će imati priliku da uživaju u koncertu članice BHAAAS Svjetane Bukvich.

Osim toga, taj dan u Kamernom teatru će biti izvedena predstava Sjećaš li se Dolly Bell.

U Bosanskom kulturnom centru će biti otvorena izložba djela člana BHAAAS Adisa Fejzića.

Ljubitelji klasične će imati priliku prisustvovati koncertu Sarajevske filharmonije kao, kako je rekao, višegodišnjeg saradnika BHAAAS.

BHAAAS i STEM

U nastavku razgovora za portal Radiosarajevo.ba profesor Volić je govorio o STEM-u kao temi plenarne sesije.

Smatra da je ovaj naučni događaj bitan trenutak za STEM obrazovanje u Bosni i Hercegovini podsjetivši na sljedeće:

"Ono što je u razvijenim zemljama već decenijama opštepoznata stvar, a to je da u današnjoj ekonomiji vođenoj tehnologijom nema prosperiteta bez dobro osmišljenog STEM obrazovanja, napokon postaje sve jasnije i u Bosni i Hercegovini. BHAAAS želi da se pridruži pojedincima i organizacijama koji se ovdje 'na terenu' već dugo bore za implementaciju STEM kurikuluma. Oni zaslužuju najviše hvale za to što se svijest o važnosti STEM obrazovanja polako podiže i počinje da rezultira konkretnim akcijama."

Na sesiji će učesnici imati priliku da prikažu stanje STEM obrazovanja u Bosni i Hercegovini - poručio je.

Profesor Ismar Volić - undefined

Foto: Privatni album: Profesor Ismar Volić

Nada se da će ovaj naučni događaj podstaknuti provođenje, kako je naveo, integrisane STEM edukacije na svim obrazovnim nivoima.

Sesiji posvećenoj STEM-u će prisustvovati i ministrica obrazovanja Kantona Sarajevo Zineta Bogunić, predstavnici Save the Childrena, Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, srednjoškolski i univerzitetski profesori, roditelji, te lideri u tehnološkom i industrijskom sektoru - naglasio je profesor Volić.

Upitan da li smatra da je uspio nadležnim u Bosni i Hercegovini ukazati na na značaj STEM-a za učenike i studente, za portal Radiosarajevo.ba je odgovorio:

"Jedan glas kao što je moj, pogotovo kada dolazi izvana, teško može doprijeti do nadležnih. Teret tog zadatka ponajviše leži na stotinama ljudi koji se ovdje svakodnevno sizifovski bore da donesu moderno, svjetsko obrazovanje... Ja sam imao čast da upoznam mnoge od tih ljudi i impresioniran sam njihovom energijom i posvećenosti. Ako se nadležnim bilo šta ukazalo, a ja mislim da jeste, onda se to desilo kroz njihov kolektivni glas."

Također je podsjetio da USAID podržava projekat Enable-BiH čiji je cilj unaprijeđenje osnovnog obrazovanja, a što podrazumijeva i uvođenje STEM kurikuluma u škole.

"Ovaj program implementira organizacija Save the Children koja je u partnerstvu sa ministarstvima, organizacijama, obrazovnim institucijama i privatnim sektorom kreirala ključne dokumente za STEM i pilotiraju u 13 škola. Ovo je ogroman posao i veliki pomak u pravom smjeru, ali se na njemu mora kapitalizirati u smislu da se njegova pokretna sila mora iskoristiti za osmišljavanje sveobuhvatnog državnog STEM plana", mišljenja je.

S obzirom na prethodno rečeno, smatra da je jedan od zadataka BHAAAS-a da ponudi i podrži takve programe jer njegovi članovi žive i rade u zemljama gdje je STEM obrazovanje norma.

Koji je značaj STEM-a?

Objasnio je da STEM ne donosi samo ekonomski razvoj, već:

"Ima i šire beneficije. Puno je više od nekakvog novog načina učenja starih stvari iz matematike ili biologije. Krucijalna novina u STEM obrazovanju je da ono njeguje analitičko i kreativno razmišljanje, a bazirano je na učenju kroz projekte i primjene na svijet oko nas. Vođeno je rješavanjem stvarnih problema, otkrivanjem, eksplorativnim učenjem i igrom, i kao takvo priprema učenike za bilo kakvu karijeru. Ne samo u STEM poljima gdje je potrebno razmišljati analitički i kritički."

Na pitanje da li Bosna i Hercegovina može biti konkuretna u STEM-u u regionalnim, evropskim ili čak svjetskim okvirima pored zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država, Kine ili Japana, kazao je:

"Ekonomski progres kroz reformu obrazovanja nije samo u domenu velikih i bogatih zemalja kao što su ove koje ste nabrojale. Današnju ekonomiju vodi tehnološka inovacija i kreativnost na individualnom nivou, a to se može njegovati kroz adekvatno osmišljeno obrazovanje i u Bosni i Hercegovini. Tako su uradile zemlje kao što su Estonija i Slovenija, i mi bismo mogli preuzeti i modifikovati njihove modele."

Savjetovao je bosanskohercegovačku vlast šta bi trebala učiniti po pitanju razvoja STEM-a.

"Prvo je potrebna krovna, ujedinjena vizija... od strane najviših institucija nadležnih za obrazovanje. One moraju uspostaviti savjetodavno tijelo za STEM koje će voditi planiranje i kurikulum, te koje će određivati edukativne standarde. Mora postojati sveobuhvatni plan za razvoj i promociju STEM-a koji uključuje finansijske stimulanse za STEM edukaciju i istraživanje, saradnju sa industrijom i tehnološkim sektorom, univerzitetsko STEM obrazovanje najvišeg nivoa i promocija STEM-a u društvu kroz pozitivne priče", poručio je profesor Volić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

Profesor Ismar Volić - undefined

Foto: Privatni album: Profesor Ismar Volić

Dok je akronim STEM novost za Bosnu i Hercegovinu, u Sjedinjenim Američkim Državama se koristi već 25 godina - istakao je dodavši da ga i njegova djeca izučavaju od osnovne škole.

"Čak ni trenutna groteskna američka politika koja sa svih strana napada nauku i razum ne dira STEM obrazovanje jer joj je jasno da bez njega nema ekonomske održivosti", naveo je.

Ipak, uvjeren je da STEM obrazovanje ne može biti kvalitetno ako Bosna i Hercegovina za školstvo izdvaja jedan posto BDP-a, dok razvijene zemlje izdvajaju i do šest posto.

TIMSS, PISA, PIRLS kao prilika za promjene u obrazovanju

U završnici razgovora za portal Radiosarajevo.ba, profesor Volić je komentarisao međunarodna istraživanja, kao što su TIMSS, PISA i PIRLS, a koja pokazuju stvarno stanje obrazovnog sistema jedne zemlje.

Nije optimističan po pitanju rezultata PISA istraživanja provedenog prošle godine u Bosni i Hercegovini, a čiji će rezultati biti objavljeni na jesen.

"Eksperti predviđaju da oni neće biti dobri. Korijen problema sigurno ide duboko i, kao i u mnogim drugim aspektima u Bosni i Hercegovini, čvrsto je ukopan zbog inertnosti i otpora na promjene, a perpetuira ga i politički sistem kojem status kvo odgovara", njegov je stav.

Profesor Ismar Volić - undefined

Foto: Privatni album: Profesor Ismar Volić

Međutim, u ovom i drugim istraživanjima vidi priliku.

"Ono može biti prilika da se iniciraju i ostvare smislene promjene. Na primjer, Poljska i Slovenija su sprovele značajne obrazovne reforme nakon poraznih PISA rezultata i sada kotiraju pri vrhu ljestvice. Njemačka, Danska, Japan, Australija i mnoge druge razvijene zemlje redovno koriste PISA rezultate kao pokazatelj i vodič za male i velike korekcije u edukaciji, te tako konzistentno zadržavaju svoj status kao progresivne i prosperitetne zemlje. Svaki od ovih modela ima našto što je primjenjivo kod nas. Sada je trenutak da se to iskoristi, da se mobilišu svi resursi i snage koje bi nas putem obrazovanja dovele do ekonomske nezavisnosti i napretka", zaključio je profesor Ismar Volić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.

KOMENTARI (1)