! / Delkić: Nije tačno da se Dodik ne može zaustaviti, neka se probosanske elite probude

03. 01. 2019. u 12:19:00 Radiosarajevo.ba

Shares:533

Ajla Delkić, predsjednica Savjetodavnog Vijeća za BiH (Advisory Council for Bosnia and Herzegovina) u Washingtonu, koja se ozbiljno, temeljito i snažno zalaže za za interese naše zemlje u Americi, kaže da Sjedinjene Američke Države (SAD) dijele zabrinutost zbog dešavanja na Zapadnom Balkanu, kao zbog pozicije naše zemlje, ali da ih, istovremeno, veoma čudi odnos probosanskih elita u ovom krajnje ozbiljnom trenutku za BiH i region.

Savjetodavno Vijeće pod vodstvom Delkić je u novembru obilježilo Dan državnosri BiH i to gala večerom s visokim uzvanicima iz američkog društva, što je bila prilika da se lobira za interese BiH. Među zvanicama bio je i bivši predsjednik SAD-a Bill Clinton.

Razgovarao:  Faruk Vele

S Ajlom Delkić smo zato razgovarali o tome kako se na BiH gleda iz Washingtona, o snažnoj diplomatskoj agresiji bh. susjeda i kako raditi na poboljšanju pozicije naše zemlje u utjecajnim krugovima na Zapadu.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate u posljednje vrijeme veoma agresivne tendencije bh. susjeda, prije svega Hrvatske koja pitanje BiH otvara u Saboru i pred Europskim parlamentom, ali i Srbije koja se podrškom Miloradu Dodiku i proruskim faktorima vrlo jasno vraća na politiku devedesetih, na što upozoravaju i brojna regionalna imena... To se vidi i u regionu: Crna Gora, Makedonija... Koliko se sve to primijeti u Washingtonu?

Delkić: Oni koji kreiraju politiku ili prate kretanja u BiH i Jugoistočnoj Europi u Washingtonu su više zabrinuti i svjesni ovih agresivnih tendencija nego što su relevantni subjekti unutar probosanske političke, akademske i intelektualne zajednice.

Konkretne izjave i publikacije iz Pentagona jasno ukazuju na gore navedene izazove. Opasno i vrlo zabrinjavajuće je vidjeti da u Bosni i Hercegovini, i to političke elite kojima je stalo do opstojnosti BiH, ne dijele američku zabrinutost, što se ogleda u činjenici da anti-BiH akteri, kao što su SNSD i HDZ, vode procese formiranja vlasti, gdje po nekim izvorima čujemo da će krucijalne pozicije u budućem Vijeću ministara BiH poput Ministarstva odbrane, Ministarstva vanjskih poslova, odnosno diplomatija upravo biti na raspolaganju SNSD-a i HDZ-a da imenuju svoje ljude, odnosno političkim akterima koji su aktivno radili ili će raditi na urušavanju BiH kao države.

Naši pro-BiH političari i politički subjekti moraju da budu mnogo odlučniji i agresivniji i da ni po koju cijenu ne dozvole da ovi važni resori pripadnu anti-BiH elementima. Veoma često ovdje u Washington DC-u, kao i Briselu, primjetim začuđenost  relevantnih subjekata koji se bave BiH i Jugoistočnom Europom kako pro-BiH političari znaju biti “veoma mekani” u svom suprotstavljanju SNSD-u i HDZ-u.

Primjetili smo da u BiH preovladava mišljenje da se antibosanski politički subjekti poput Milorada Dodika ne mogu zaustaviti, što uopšte nije tačno. Često imam osjećaj da političke vođe kojima je BiH na srcu nemaju dovoljno volje da se suprotstave i zaustave ovu dobro orkestriranu agresiju na državu Bosnu i Hercegovinu.

Smatram da građani BiH trebaju da kontinuirano traže od svojih političkih lidera da se mnogo snažnije zalažu sa interese BiH, i da suprotstave ovim destruktivnim politikama, kao i da se što manje bave svojim uskostranačkim ili nekim drugim interesima. Čitav niz mjera i aktivnosti stoji na raspolaganju političkim liderima da se suprostave Dodiku i njegovoj secesionističkoj politici, prvenstveno baziranih na ekonomskoj slabosti bh. entiteta RS i ovisnosti o državi BiH!

Radiosarajevo.ba: Prošlog mjeseca je u našoj zemlji bio zamjenik državnog sekretara SAD-a John J. Sullivan koji se vrlo oštro usprotivio politici radikalizma, trećeg entiteta, etničkim podjelama. Da li je to stav “nove administracije”, kako joj voli tepati upravo Dodik, i da li se može očekivati aktivniji pristup?

Delkić: State Department (U.S. Department of State) je dio administracije. Naglašavam da ovo nije novi stav, nego isti predstavlja kontinuitet američke politike i angažmana u BiH. Nedavna posjeta zamjenika državnog sekretara SAD Johna Sullivana upravo predstavlja ovo što sam rekla, i u suprotnosti je tvrdnjama Milorada Dodika da je, na primjer, ambasadorica Maureen Cormack predstavnik “bivše administracije”, kao i da je predsjednik Trump na njegovoj strani i strani RS.

S tim u vezi bih naglasila da je Milorad Dodik i dalje pod američkim sankcijama bez bilo kakvih naznaka o njihovom ublažavanju ili eventualnom ukidanju (što mu je stavljano dozanja i tokom ove posjete). S njim su se sastali s obzirom da poštuju instituciju Predsjedništva BiH. Ne smijemo zaboraviti da je upravo administracija predsjednika Trumpa pod sankcije stavila njegovog prvog saradnika i potpredsjednika SNSD-a Nikolu Špirića.

Amerika će pojačati svoj angažman kada vidi da su pro-BiH snage spremne za promjenu dosadašnje pasivne i nedefinisane politike.

Da budemo jasni - Amerika nema interesa da radi posao za nas i u ime naših političkih lidera. Sve je do nas. Nedopustivo je da se svaki dan priča o ratu, genocidu i hororima iz 90-tih, a s druge strane smanjuju se vojni kapaciteti!?

Na primjer, ove godine BiH je potrošila manje od 1% GDP-a na odbranu, i to ne daje nikakav znak da smo ozbiljni po pitanjima vlastite sigurnosti.

Dok se svi oko nas naoružavaju, mi kontinuirano smanjujemo obrambene kapacitete!

Radiosarajevo.ba: Da li, po Vama, regionalne politike imaju uvjerenje da se kroz politiku korekcije granica na Balkanu, u odnosima, recimo, Kosova i Srbije (podsjećam na posljednja pisma predsjednika Trumpa) može doći na pozicije podrške politici razgraničenja, odnosno de facto podjele naše zemlje? Čujemo to i ovih dana iz Srbije.

Delkić: Sve je moguće, ali promjena granica u BiH znači garantovan rat. Ako ćemo pričati o razgraničenju u BiH, moramo onda pričati i o razgranicenju u Sandžaku, Makedoniji i Crnoj Gori, a možda čak i Hrvatskoj!

Pogledajte kartu BiH i kuda idu granice entiteta – one su neprirodne granice koje skroz ne prate etnički sastav populacije. Pogledajte istočnu BiH koja sada spada u manji bh. entitet, gdje veoma signifikantna populacija Bosnjaka živi. Ako hoćemo da promijenimo granice u BiH i postignemo cilj da u tim granicama imamo etničko homogeno stanovništvo, to se može postići samo, ne daj Bože, novim genocidom i etničkim čišćenjem.

Radiosarajevo.ba: Evo kratko smo se dotakli probosanske politike. No, kako  stvarno gledate na njezine domene i je li ona prestala biti proaktivna, posebno na međunarodnom planu, u Briselu, Washingtonu? Zašto nedostaje ozbiljno lobiranje za Bosnu u svijetu? Je li vrijeme da se snažnije lobira za BiH, poput onog što, recimo, Albanci rade u smislu interesa Kosova?

Delkić: Od završetka rata prošlo je više od 20 godina i BiH više nije ni blizu u fokusu u odnosu kako je bila tokom devedestih i početkom 2000. Mnogi BiH prijatelji širom svijeta nisu više relevantni politički igrači.

BiH kao država mora da pravi nove prijatelje u svijetu i da uspostavlja strateške veze. Iz ovoga se da zaključiti da ozbiljnog lobiranja od strane pro-BiH političkih elita u Washingtonu, nažalost, nema.

S druge strane, imamo ozbiljne napore koje SNSD i HDZ ulažu u lobiranje i njihovi dugoročni ciljevi su protiv države Bosne i Hercegovine. Oni ulažu milione u lobiranje, iako bi bilo bolje da se pare troše u, na primjer, zdravstvo u RS ili školstvo u Mostaru.

Mislim da nipošto nije pametno da naše pro-BiH snage nastave sjediti sa strane gledajući kako drugi, parama BiH poreskih obveznika,  lobiraju protiv interesa njihove sopstvene zemlje.

Ukoliko se želi biti igrač onda moraš “sjediti za stolom”, a to je upravo ono što Savjetodavno vijeće za BiH, kao jedina organizacija do danas, veoma uspješno radi na promoviranju ujedinjene, multietničke, i demokratske Bosne i Hercegovine sa nula pomoći od strane bh. vlasti, ili bilo koje političke partije iz BiH.

Budžet Vijeća se ne može ni blizu porediti sa milionskim budžetima lobističkih kuća koje zastupaju interese SNSD-a i HDZ-a, a protiv interesa BiH.  

Vijeće neumorno radi odličan posao već dugi niz godina uz svestranu pomoć naše bosanske zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama, na čemu smo im neizmjerno zahvalni.

Ukoliko se želimo ozbiljnije i dugoročnije suprostaviti ovim retrogradnim lobiranjima protiv interesa BiH, onda se aktivnosti Savjetodavnog vijeća za BiH, kao i eventualno nekih drugih pro-BiH snaga, moraju snažnije podržati i od strane probosanskih snaga iz BiH, a i širom svijeta.

Ima jedna poslovica  koja kaže da u Washington DC-iju nema “džaba ručka” - tako da bi moja sugestija našim pro-BiH akterima bila da veoma ozbiljno sagledaju izazove koji stoje pred BiH, te da nam se pridruže u našim naporima u Washington DC da zaštitimo stabilnost i sigurnost zemlje koja će biti u mogućnosti da privuče strane investicije i snažnije krene u euroatlantske integracije. Ovo nije moguće bez strateškog partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama koje su dom stotinama hiljada Bosanaca i Hercegovaca.

 

CIK i ratni ciljevi podjele BiH

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate nedavnu odluku Centralne izborne komisije BiH koja je u Sarajevu protumačena i kao cementiranje etničkih podjela zemlje i kamo će ona, po Vama, da vodi?

Delkić: Prema procjeni mnogih pravnika unutar BiH i u inostranstvu, Vijeće vidi odluku CIK-a u suprotnosti sa Ustavom koji je najviši pravni akt jedne države. Znači popis iz 1991. godine je ustavna kategorija, dok popis iz 2013. godine nije.  Aneks 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma još nije sproveden, tako da je ustavna kategorija koju popis iz 1991. godine ima još uvijek na snazi.

Nadalje, želim napomenuti da popis stanovništva iz 2013. godine nije proveden u potpunosti. s obzirom da istim nisu obuhvaćena lica iz člana 40., odnosno lica koja žive u inostranstvu (više od milion i po državljana BiH koji su tokom rata napustili zemlju), kao ni osobe koje su obuhvaćene Aneksom 7. Dejtonskog sporazuma, koji, kao što sam navela, ranije nije proveden.

Dakle, Ustav BiH je propisao koji popis treba da se koristi. Razumijem da svi žele da se formira vlast, ali mislim da kršenje Ustava nije način da se to uradi, pogotovo što se ovakvom odlukom favorizira stvaranje etničkih čistih prostora, odnosno ostvarenje ratnih ciljeva o podjeli zemlje.

 

KOMENTARI (6)