Održana komemorativna sjednica povodom smrti Anura Hadžiomerspahića

Radiosarajevo.ba
Održana komemorativna sjednica povodom smrti Anura Hadžiomerspahića
Komemorativna sjednica povodom smrti profesora, grafičkog dizajnera, umjetnika i osnivača Projekta Ars Aevi Anura Hadžiomerspahića održana je danas na Akademiji likovnih umjetnosti Sarajevo.

Minutom šutnje članovi porodice, prijatelji, kolege i studenti oprostili su se od Anura Hadžiomerspahića, jednog od najpoznatijih grafičkih dizajnera iz BiH.

Anur Hadžiomerspahić je rođen u Sarajevu 1971., gdje je studirao grafički dizajn na Akademiji likovnih umjetnosti.

Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti Brera i Evropskom institutu za dizajn u Milanu.

Jedan je od osnivača kolekcije Ars Aevi, a posljednjih godina je bio njen umjetnički direktor. Djelovao je u kreativnom timu Ideologija, čiji su plakati pratili brojne kulturne manifestacije u zemlji.  

Potpisao je naslovnice albuma za Letu Štuke, Edu Majku, Dinu Merlina, Zabranjeno Pušenje i Amiru Medunjanin.

Dekanesa Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu Marina Finci kazala je da je ovaj momenat za Akademiju, za koji je Anur davao sav svoj radni, stvaralački i ljudski potencijal izuzetno težak i razarajući.

“Ovaj grad, šira kulturna javnost, Univerzitet, Akademija, i naš kolektiv u cjelini izgubili su svjetski poznatog angažovanog umjetnika, izvrsnog profesora, perfektonog čovjeka, srdačnog i toplog druga i kolegu. Dragi Anure, pripala mi je tužna dužnost, ali i čast, da te ispratim i da ispred Akademije kažem koliko mi je žao što smo te izgubili. Samo prije par dana primio si zadatak da napraviš likovno rješenje pozivnica i plakata za svečanost povodom proslave 45 godina postojanja ove institucije Akademije – kazala je Finci.

Prisutnima se obratio i Bojan Hadžihalilović, profesor na Akademiji na odsjeku grafički dizajn.

Istakao je da je Anur bio najveći umjetnik među dizajnerima, a isto tako i najveći dizajner među umjetnicima. Da je njegov rad slovio dizajn u punom smislu značenja. Da je njegov plakat bio nešto više od plakata.

“Njegovi kriteriji su bili jako jednostavni. Dizajn je morao biti etičan i moralan. Kako živimo u vremenu haosa, komercijalizma, naša branša je imala odgovornost da odgovori na suportan način. Anur je na tipično sarajevski mangupski način kreirao „Fake Art“ kao lažne uljane slike koje je dizajnirao koristeći filtere u Photoshopu, a te slike svojim lažnim efektom potcrtavaju lažne vrijednost na kojem počiva naše moderno društvo”, rekao je Hadžihalilović.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije