Guardian objavio insajderski vodič o Sarajevu: 'Naša olimpijska prošlost djeluje kao mit' (FOTO)

Poznati britanski list The Guardian objavio je insajderski vodič o Sarajevu 'Naša olimpijska prošlost se čini kao mit' novinara Dražena Huterera iz Sarajeva.

Dražen je izvještavao o ratu i tranziciji u BiH za ovaj britanski list. Kaže da uvijek ima kameru sa sobom i nada se da će jednog dana snimiti dokumentarac.

Sarajevo je za Guardian opisao u pet riječi: Gdje se svjetovi sudaraju i usklađuju.

Zvuk grada

 

Zvuk zanatskih dućana kao što je ovaj su još uvijek živo srce starog grada - rijetko mjesto gdje džamija, katedrala, pravoslavna crkva i sinagoga koegzistiraju u samo 500 kvadratnih metara.

Najljepša zgrada

Akademija likovnih umjetnosti ostavština je češkog arhitekte Karla Paržika, koji je većinu svog života proveo u Sarajevu i kreirao nevjerovatan broj prelijepih zgrada. Izgrađena je 1899. godine u romansko-bizantskom stilu i u početku je bila evangelistička crkva.

Tokom godina, Akademija je postala kultno mjesto gdje su se okupljali mladi ljudi. Ona je simbol umjetnosti, pobune i slobode mišljenja. U 2012. godini, tri mlada umjetnika sa Akademije dizajnirali su moderni most 'Festina lente' i skratili put do zgrade.

Domaći talenat

Velahavle je bend koji voli eksperimentirati. Njihov stil je negdje između trip-hopa i prodornih zvukova, koji zajedno sa još nekoliko bendova održavaju elektronsku muzičku scenu živom. Umorni od ljudi koji su fokusirani na naše različitosti umjesto na stvari koje nas povezuju, oni su progovorili o socijalnoj nepravdi i svemu što uništava kulturu i umjetnost. Njihova pjesma Idemo ludo, idemo jako postala je hit jer je podržao nacionalni fudbalski tim tokom Svjetskog prvenstva održanog u Brazilu 2014. godine.

Najveća kontroverza

Sarajevo je nekada imalo žičaru. Izgrađena 1959. godine, bila je simbol grada. U jednom trenu, možete stići od centra grada u planine. To je, naravno, uništeno u ratu. Ali izgleda da nam se posrećilo, Švicarska je donirala 23 kabine za žičaru, a američko-švicarski fizičar dao je 2,7 miliona eura za vraćanje ove značajke gradu Sarajevu. Na gradskim vlastima je odgovornost da pronađu još 1,7 miliona za rekonstrukciju i izgradnju žičare.

Kako god, nisu ispunili svoje obaveze. Rok za izgradnju je prošao i sve je propalo, cijela donacija.

Mnogi razočarani građani vjeruju da gradsko vijeće očajno treba nove ljude, koji će doprinijeti radu uprave inovacijama i entuzijazmom, radije nego strahom i gorčinom. Prije dvije godine, ovo razočaranje dovelo je do protesta u svim većim gradovima. Na kraju, ništa se nije promijenilo.

Veliki broj potcijenjenih lokacija

Na Vracama, petnaest minuta udaljeno od grada, nalazi se veliki memorijalni park. Originalno austrougarska utvrda je ponovo izgrađena i pretvorena u spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata. I kao i većina grada, uništeno je u proteklom ratu.

Činjenica da je park smješten tačno na granici Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske otežava objema stranama da preuzmu odgovornost.

Blizina grada, prekrasan pogled i planine iza njega čine ga fantastičnim mjestom za izlete, koncerte i velike kulturne događaje - još jedan podsjetnik koliko obnova duha zajedništva može dovesti do velikih stvari za grad.

Historijski trenutak

Kada su ovdje održane Zimske olimpijske igre, Sarajevo je, bar na trenutak, bilo centar svijeta, uživajući u centru pažnje za nešto dobro: entuzijazam, sreća i zajedništvo. Zbog toga što su planine tako blizu, sva dešavanja su se odvijala u samom gradu, tako da je atmosfera bila potpuno prožeta olimpijskim duhom.

Samo 30 godina kasnije, Sarajevo je doživjelo nevjerovatnu transformaciju. Bob-staza, skakaonice, čak i poneki hoteli, postali su ruševine, slikovita platna za uličnu umjetnost. Dani naše olimpijske prošlosti čine se skoro kao mit.

Instagram preporuka

Nedžad Isić predstavlja apsurde Sarajeva kroz slike grafita, ulične umjetnosti,  skrivenih kutaka i pasa lutalica. On otkriva smiješnu, umjetničku, duboku i mračnu stranu grada.

Najbolji insajderski savjet

Za fantastičnih 10 dana svake godine, grad se vrati u život tokom trajanja Sarajevo Film Festivala. Mi kažemo: „U Sarajevu ne možeš biti zvijezda“ i tokom festivala svi se osjećaju jednakim, rame o rame sa poznatim umjetnicima, glumcima, filmskim radnicima i prominescentnim gostima. Čak su i filmske zvijezde tih dana u prijateljskoj, nepretencioznoj atmosferi u tim toplim, ludim noćima.

Najgora zgrada

Na periferiji grada nalazi se jeziva zgrada, nekadašnji Dom penzionera koji je spaljen u posljednjem ratu.

Vlasnička birokratija zadržala je veoma uočljivu zgradu u ruševnom stanju nevjerovatnih 20 godina, čekajući da bude srušena. Danas izgleda kao nadrealistički izraz. Još od rata, izgled grada se promijenio, no građevine kao što su ove ostaju kao podsjetnik na stanja društva.

Najbolji lokalni umjetnik

Rikardo Druškić je samouki ilustrator i digitalni umjetnik čija je intrigantna jednostavnost osvojila obožavatelje. Sa samo 26 godina, njegova umjetnost već je prikazana na njujorškom Times Squareu i na umjetničkim takmičenjima u Los Angelesu, Miamiju, Taipeiju. On je i jedan od glavnih učesnika Festivala ulične umjetnosti u Sarajevu (FUU).

Šta je u vašem gradu bolje nego bilo gdje?

Šale. Sarajevo je uvijek bilo poznato po smislu za humor. Ljudi ovdje imaju izvrstan način smijanja u lice svim poteškoćama, čak i tokom rata, crni humor je pomogao ljudima da održe misli čistim i sređenim.

Takav stav čini ovo mjesto toliko nepretencioznim. To mijenja skoro sve obziljne situacije, i čini ljude otvorenim i gostoprimljivim, unatoč svim problemima.

Koliko ima zelenila u tvom gradu?

Za grad koji je blisko okružen planinama, Sarajevo ima veoma malo zelenila. Grad leži u kotlini, i neregularni urbani plan gradnje, korištenje ugljena i veliki broj (uglavnom starih) automobila zrak čini zagađenim. Da stvar bude gora, skoro svo drveće je odsječeno tokom rata i tek nedavno mijenjano. Na kraju prošle godine, smog je čitav mjesec prekrio cijeli grad, gdje su samo planine bile pošteđene.

Dražen Huterer je za britanski Guardian preporučio i šta vrijedi pratiti u Sarajevu: Billain, Zijah Gafić, Damir Nikšić, Internationalni festival MESS i Amira Medunjanin.