Sarajevo / Ferić, Lokotar i Veličković predavači na Bookstanovim radionicama

02. 07. 2018. u 18:44:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

U nedjelju, 1. jula, krenule su Bookstanove radionice, predavači na prvoj radionici su bili Kruno Lokotar i Zoran Ferić, a danas, na drugoj radionici održano je predavanje o akademskoj kritici sa Nenadom Veličkovićem.

U vremenu „poplave“ hibridnih žanrova i sve većeg broja izdatih knjiga, uloga književne kritike postaje suštinski važna kada je riječ o utjecaju koji ima na izdavačku djelatnost i način recepcije književnih tekstova.

Govoreći o poziciji književne kritike, Kruno Lokotar, mentor radionice je naglasio da se književna kritika pojavljuje u svojstvu početne spona između književnosti i čitalačke publike pomoću koje se pokušava vratiti dignitet pisanoj riječi i njenoj produkciji.

Na kraju uvodnog predavanja, hrvatski urednik i publicista je polaznice i polaznice radionice upoznao s osnovnim pravilima pisanja književne kritike, njenim vrstama, cjelinama i značaju naslova kao jedne od jakih pozicija teksta jer postavlja okvir ostatku kritike.

Nakon Krune Lokotara, naredni predavač prvog dana održavanja radionice „Kako čitati pisca?“ bio je hrvatski pisac i novinar, Zoran Ferić, koji je o književnoj kritici i izdavačkoj djelatnosti govorio iz pozicije dugogodišnjeg voditelja radionica kreativnog pisanja.

Ferić je naglasio da književna kritika nikad nije bila važnija nego danas jer je izgubila težinu koju je imala prije desetak godina, a dignitet kritici se može vratiti jedino ako joj se osigura adekvatan prostor i medij. Vođen iskustvom rada da učenicima i studentima, Zoran Ferić je ponovio da je najveći izazov današnjim književnim kritičarima približiti književnost publici koja je vremenom izgubila naviku čitanja.

Predavanje o akademskoj kritici sa Nenadom Veličkovićem

Drugog dana održavanja književne radionice „Kako čitati pisca?“ na Akademiji likovnih umjetnosti, voditelj radionice, Kruno Lokotar, polaznicima i polaznicama popratne aktivnosti književnog festivala Bookstan predstavio je Nenada Veličkovića koji je iz vlastite perspektive bh. pisca, profesora i novinara pričao o temeljnim odlikama književne kritike.

Fokusirajući se ponajviše na akademsku književnu kritiku kojom se bavi već desetak godina i predstavivši vlastitu knjigu „Laža i apanaža: o upotrebi književnosti u obrazovanju“, Veličković je u uvodu predavanja naglasio da se relativno mali broj ljudi zanima za pisane kritike akademske zajednice. 

U pokušaju da ukratko izloži i jednostavno sažme najbolji način pisanja književne kritike, uvaženi sarajevski profesor je polaznicima i polaznicama radionice savjetovao da književne tekstove čitaju na isti način kako je Laza Kostić čitao Jovana Jovanovića Zmaja, odnosno, sa simpatijama, poštovanjem i izuzetnim fokusom na sam tekst.

U nastavku predavanja, Veličković je ponovio činjenicu o važnosti književnosti na privatnom planu gdje ona postaje ogledalo vlastitih propitivanja, misli i svijesti, te se ne bi trebala smatrati za puku distrakciju i bijeg od pojavne stvarnosti. Pored njenog značaja za pojedinca, književnost ne gubi na važnosti kada se iz privatnog prenese u javni diskurs jer postaje forma kolektivnog i kulturnog pamćenja koja je, za razliku od historije, mnogo sugestivnija.

Zamišljajući prošlost više na slikama iz književnosti nego na osnovu povijesnih činjenica, omogućava se ispisivanje nove prošlosti koja govori o pričama običnog čovjeka i pojedinca pri čemu se nikada ne smije zaboraviti da iz umjetnosti pisane riječi čitamo upravo ono što ona jeste – književnost i nadasve fikcija.

Nenad Veličković je u toku predavanja kao primjere posljedica pojednostavljene književne kritike naveo indoktrinaciju u obrazovnom sistemu i nepotpune interpretacije djela Ive Andrića zbog kojih nastaju stavovi o njegovoj tzv. antimuslimanskoj poetici. Međutim, tumačeći Andrićevo djelo u njegovoj cjelovitosti, postaje jasno da je glavni lik njegovog opusa upravo pojedinac gurnut u granice podijeljenog svijeta što ni u kojem slučaju ne treba razumjeti kao bilo koju vrstu autorove pristrasnosti, već glas protiv potiskivanja supostojanja i jedinstva različitosti. 

S obzirom na to da književnost nikada nije samo zabava, već ideološko sredstvo, Veličković je na kraju predavanja ponovio da dobre kritike ne može biti bez podjednako dobre analize što je u stanju da prepozna, iznese i dekonstruira ideološke teze kako bi se smanjila pojava učitavanja iskrivljenih i neodgovarajućih konteksta u tijela književnih tekstova.

Pored Krune Lokotara, Zorana Ferića i Nenada Veličkovića, na ovogodišnjim Bookstanovim radionicama predavat će Dubravka Ugrešić, Nihad Hasanović, Emir Imamović Pirke, Gorčin Stojanović, Els Snick, Aleksandar Hemon i John Freeman.

NEMA KOMENTARA