70 godina Opere: Sjaj i svjetski značaj Sarajevske pjevačke škole

Vesna Andree Zaimović
70 godina Opere: Sjaj i svjetski značaj Sarajevske pjevačke škole
Koliko glasova, koliko decenija školovanja i odricanja, koliko hiljada sati uvježbavanja i korepeticije, koliko uloga i horskih dionica, koliko napornih proba i zasluženih aplauza je bilo potrebno?

Sarajevska pjevačka škola ima čvrste temelje i markantne predstavnike, ima svoje mjesto u svijetu, te nastavlja živjeti i razvijati se u svojoj kolijevci - Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Jubilej sedamdeset godina Opere samo je bio  povod za spoznaju da sva ta imena i naslovi koji su u proteklih sedam decenija činili operni život, danas s punim pravom i odgovornošću možemo posmatrati kao školu - proces i fenomen koji nadilazi puku hronologiju u ljetopisima. Jer značajna imena koja su nosila repertoar u svih ovih sedam desenija postojanja davala su mnogo publici ali i kolegama oko sebe, inspirisala druge, postavljala visoke standarde, prenosila tajne posla mlađiim generacijama i pronosila ime Sarajeva po cijelom svijetu.

Sinoćnji Gala koncert upriličen povodom sedamdeset godina sarajevske Opere u punom je sjaju i značaju prikazao presjek dostignuća Sarajevske pjevačke škole i uvjerio nas u još jednu važnu činjenicu. 

Uprkos brutalnom prekidu kontinuiteta u radu sarajevske Opere do kojeg je došlo tokom agresije na BiH, kvalitet je ostao da živi, a dobro postavljeni temelji izdržali su civilizacijske izazove. Mladi naraštaj solista sarajevske Opere koji je sinoć pjevao  na istoj sceni sa sa prijeratnom generacijom , pokazao je svoju izvrsnost.

Stoga navođenje imena onih koji su sinoć svojim glasovima uveličali gala proslavu sedamdeset godina Opere treba započeti spominjanjem njenih sadašnjih pulena: Ademe Pljevljak, Aide Čorbadžić, Ivana Šarića, Amira Saračevića, Denisa Isakovića, Melise Hajrulahović, Leonarda Šarića i Marka Kalajanovća. Oni čine trenutnu garnituru solista Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu, koji uz Hor i posuđeni orkestar Sarajevske filharmonije, uz dirigente Ognjena Bomoštara, Darija Vučića i Danijela Žontara i rukovodioca Jasmina Bašića, grade ovu lijepu priču danas.

Na sceni su im se pridružili neki od glasova koji su ostali zapamćeni iz prijeratnog perioda, na čelu sa primadonom Radmilom Smiljanić koja je na istoj toj sceni nastupala prije pet decenija. Divno je bilo čuti i četiri pjevačice srednje generacije koje danas sarajevsku školu predstavljaju na pozornicama širom svijeta: Sonju MIlenković, Violetu Srećković, Zorku Hunjak i Tamaru Štrelov Tabulov, kao i baritona Valentina Emčeva Ne treba izostaviti ni odličnog domaćeg veterana Ivicu Šarića. kao ni Roberna Homena, dirigenta koji  sposobnošću, senzibilitetom i energijom  dostojno nastavlja  ono što je započeo znjegov otac Miroslav,, slavni naestro zlatnog doba sarajevke opere. 

 Mjesto u prvom redu imali su mnogi počasni gosti koji su svoj radni vijek poklonili  sarajevskoj Operi - na čelu sa Milicom Buljubašić, Vjerom Miranović MIkić, Sanjom Ostić i Gertrudom Munitić. Na sceni, kao jedan od moderatora (uz Jasmina Bašića koji je sa mnogo dostojanstva i mjere preuzeo ulogu domaćina), bio je savremenik pomenutih dama,  Dušan Bugarin, kao živa riznica anegdota i sjećanja na sedamdeset godina pjevane historije.  

Rukovodstvo kuće, na čelu sa agilnom Marijelom Margeta Hašimbegović, nastojalo je sinoćnjim događajem pokazati novima generacijama i onima koji danas možda ne znaju da vrednuju značaj ove vrste umjetnosti,  presjek nečeg dragocjenog i uzvišenog, u šta su utkani talenti, trud,  karijere i radni vijekovi  stotina znanih i manje znanih imena.

Sinoćnji koncert prikazao nam je, zaparavo, da kulturna scena Bosne i Hercegovine ima slavnu i opipljivu tradiciju koju ni jedan rat i ni jedna poslijeratna ignorancija vlasti ne može izbrisati. 

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije