Šta je pravilno, a šta ne: Najčešće pravopisne greške na društvenim mrežama

Portal Radiosarajevo.ba svoje je pratitelje na Facebooku upitao koje su to najčešće pravopisne greške koje primjećuju na društvenim mrežama.

Odgovori su bili zanimljivi, iskreni i šaroliki, a velika se rasprava pokrenula zbog glagola "primijetiti". Uostalom, možete pogledati i sami:

Kako je ovo važna tema i kako je važno obrazovati se, naša kolumnistica Nihada Delibegović Džanić u autorskom tekstu izdvojila je najčešće jezičke i pravopisne greške na društvenim mrežama:

1. Odnosni pridjevi

Pridjevi na -ski (-ćki, čki, ški) izvedeni od vlastitih imena često se pišu velikim slovom, a ispravno ih je pisati malim slovima: bosanski humor, posavske kuće, američki predsjednik.

2. Prijedlozi s/sa

Prijedlog sa upotrebljava se samo ispred riječi koje počinju suglasnicima  s, š, z, ž (sa sestrom, sa Žanom, sa Šejlom) ili težim suglasničkim skupovima kao što su ps, pš, ks (sa psom, sa ksilofonom). Prijedlog sa također se piše u instrumentalu zamjenice ja (sa mnom).

3. Pleonazmi

Pleonazmi su grupe riječi u kojima je jedna od njih suvišna, odnosno kad se uz riječ šireg značenja upotrijebi i druga čije je značenje sadržano u prvoj riječi.

               

4. Potencijal

Potencijal je složeni glagolski oblik kojim se izriče želja, mogućnost ili namjera da se izvrši neka radnja. Greške u pisanju i govoru ovog glagolskog oblika se najčešće javljaju kod upotrebe pomoćnog glagola biti u prvom licu jednine, prvom licu množine i drugom licu množine.

5. Riječca ne

Riječca ne se uz glagole piše odvojeno, izuzetak su samo: neću, nemam, nemoj i nisam.

6. Sumnja ili sumlja

U našem jeziku ne postoji riječ “sumlja”, pravilno se izgovara i piše sumnja. Od ove riječi nastaju brojne izvedenice: sumnjati, nesumnjivo, posumnjati.

7. Jednačenje po zvučnosti suglasnika d prema suglasniku t

Ako se zajedno nađu dva suglasnika različita po zvučnosti oni teže da se izjednače tako što se prvi jednači prema drugome.
D prelazi u t ispred f, h, k, p.

Od jednačenja po zvučnosti se odstupa ako se d nalazi ispred s, š, c, č, ć

8. Futur prvi

Futur prvi se tvori od nenaglašenih oblika pomoćnoga glagola htjeti i infinitiva glagola. Kad je u rečenici infinitiv ispred nenaglašenih oblika glagola htjeti, ne izgovara se i ne piše završno infinitivno i. Ovo pravilo vrijedi samo za glagole čiji infinitiv završava na -ti, a ne vrijedi za glagole čiji infinitiv završava na -ći. Kad infinitiv dolazi iza nenaglašenih oblika glagola htjeti, završno i ostaje.

9. Pisanje dž i đ

Nepravilan izgovor glasova dž i đ se često prenosi i u pisanju. Glas đ se često piše i kao dj.

10. Enklitički oblici glagola htjeti u futuru prvom se pišu sastavljeno

11. Superlativ

Pridjevi i načinski prilozi u superlativu se pišu sastavljeno:

Standardni jezik je nadregionalni jezik kojim se služe svi slojevi društva na određenom području. Leksičko blago bosanskog jezika pored standardnog jezika čini i područno ograničena leksika: lokalizmi, regionalizmi i dijalektalizmi. Korisnici društvenih mreža su prepoznali lokalizme, dijalektalizme i regionalizme kao najčešće pravopisne greške. Često se griješi u pisanju potencijala i riječice ne uz glagole. Prapopisna pravila jasno kazuju da riječca ne se uz glagole piše odvojeno, izuzetak su samo: neću, nemam, nemoj i nisam.

Enklitički oblici glagola htjeti u futuru prvom se pišu sastavljeno kao i pridjevi i načinski prilozi u superlativu. Greške u pisanju potencijala se najčešće javljaju kod upotrebe pomoćnog glagola biti u prvom licu jednine, prvom licu množine i drugom licu množine. Nepravilan izgovor glasova dž, đ, č i ć se često prenosi i u pisanju. Slikoviti primjeri pravopisnih grešaka na koje su ukazali naši čitatelji ukazuje da se narodni govori se značajno razlikuju od pravila standardnog bosanskog jezika kojeg je potrebno stalno učiti, a dijalekte i lokalne govore govore valja njegovati.