Kolumnistice / Nihada Delibegović: Kada je najbolje da djeca počnu učiti strani jezik

26. 02. 2019. u 07:22:00 Radiosarajevo.ba

Shares:0

U znak sjećanja na studente koji su ubijeni u Bangladešu 1952.godine zbog promovisanja svog maternjeg jezika zemlje članice UNESCO-a 21. februara svake godine obilježavaju Međunarodni dan maternjeg jezika s ciljem  promovisanja jezičke i kulturne raznolikosti. Maternji jezik je tog dana glavna tema radionica, konferencija, izložbi i predavanja, iako bi podizanje jezičke kulture i pismenosti trebala biti naša svakodnevna zadaća. Šta se dešava dan poslije?

Piše: prof. dr. Nihada Delibegović Džanić, stručnjakinja za jezik iz Tuzle, za Radiosarajevo.ba  

Kao i obično, vraćamo se svakodnevici. U zapećku zbivanja završava interesovanje javnosti  o važnosti očuvanja, istraživanja i njegovanja maternjeg jezika.

Promicanje kulture čitanja na maternjem jeziku mora biti jedna od osnovnih zadaća odgojnih i obrazovnih institucija. Učenike u ranoj školskoj dobi moramo naučiti da kritički propituju sve o čemu uče. Naravno, taj proces nije lak i zahtijeva značajnu promjenu cijelog sistema obrazovanja, od obdaništa do univerziteta. Međutim, ukoliko zaista želimo  unaprijediti obrazovni sistem i osigurati bolju budućnost našoj djeci on je jedan od ključnih.

Zanemarivanje kuture čitanja nije samo bosanskohercegovački problem. Naime, istraživanja su pokazala da je stanje vrlo slično u zemljama u regionu pa i šire. Čini se da svi guramo glavu u pijesak i nadamo se da će se problem riješiti sam od sebe.

Usvajanje stranog jezika 

Za razliku od očuvanja maternjeg jezika više pažnje se posvećuje različitim metodama usvajanja stranih jezika. Neosporno je da usvajanje stranog jezika, posebno u ranoj školskoj dobi, doprinosi razvoju kritičkog mišljenja, upoznavanju i uvažavanju drugih kultura. Kao i u svakom procesu učenja važno je imati realna očekivanja. Strani jezik se ne može usvojiti preko noći i ne postoji magična metoda čijom primjenom bismo za vrlo kratko vrijeme usvojili drugi ili strani jezik.

Ukoliko je moguće, proces usvajanja stranog jezika treba započeti prije šeste godine života. Brojna istraživanja su pokazala zbog određenih psihofizičkih i kognitivnih mogućnosti djeca u ranoj školskoj dobi s lakoćom usvajaju strani jezik. S procesom učenja treba početi i ranije, ali zapravo tek u ranoj školskoj dobi djeca počinju svjesno ili nesvjesno uspoređivati maternji i strani jezik. Usvajanje jezika je kreativan proces u kojem djeca na osnovu onoga što čuju kreiraju kognitivne veze i rekonstruišu gramatička pravila.

Dobro poznavanje maternjeg jezika je osnova za usvajanje stranog jezika, što je još jedan od razloga promicanja kulture čitanja. Neosporno je da se djeca uživaju izražavati i na maternjem i stranom jeziku ukoliko se taj proces odvija na njima prilagođen način. Treba imati na umu da u ovoj dobi djeca razumiju ono što mogu vidjeti, čuti, osjetiti i dodirnuti, ali i da ne mogu razumjeti apstraktne pojmove, gramatički sistem te da učenje definicija i pravila može biti kontraproduktivno i demotivirajuće. Gramatički sistem stranog jezika se usvaja indirektno, kroz primjere, na sličan način na koji se usvaja i maternji jezik.  Ono u čemu treba istrajati je tačan izgovor, intonacija i ritam. Za razliku od odraslih, djeca ovog uzrasta mogu vrlo lako usvojiti izgovor izvornih govornika stranog jezika.

Jezik je društvena kategorija te je u procesu njegovog usvajanja neophodna društvena interakcija.  Djeca u ovoj dobi strani jezik najlakše usvajaju kroz igru i na taj način uživaju u cijelom procesu učenja.  Kroz pažljivo osmišljene jezičke igre djeca i skoro da i ne primijete razliku između obične, svakodnevne igre i one osmišljene za usvajanje stranog jezika. Povezivanje ranijih izvanjezičkih iskustava u procesu učenja jezika je jako važno, jer će mozak s lakoćom zapamtiti ono što može povezati s ranije stečenim iskustvom.

Društveno ponašanje djece i njhova sposobnost usvaja stranih jezika su međusobno povezani.  Usvajanje stanog jezika u ranoj dobi doprinosi razvijanju pozitivnog stava prema učenju općenito, jača samopouzdanja djece, pruža osjećaj samostalnosti i naravno stvara osnovu za usvajanje znanja iz drugih disciplina.

Karl Gustav Jung je kazao da ‘najveći teret koji dijete može da nosi je neproživljeni život roditelja’. Iako već od malih nogu želimo da naša djeca postanu uspješni mladi ljudi koji govore nekoliko stranih jezika, pustimo ih najprije da budu djeca. Oni ne mogu naučiti sve ono što mi nismo mogli. Često se pitamo zašto pored redovne nastave stranog jezika u školi, brojnih mogućnosti usvaja stranog jezika izvan učionice djecu upisujemo na dodatne časove jezika u privatnim školama? Potreba ili ambicija?  Ukoliko je riječ o potrebi, treba ozbiljno promisliti o reformi obrazovnog sistema. Ako je ipak u pitanju roditeljska ambicija, djecu treba pustiti da ipak sami odaberu izvanškolske aktivnosti i uživaju u djetinjstvu.

Ovaj medijski sadržaj nastao je u sklopu projekta „Program osnaživanja nezavisnih medija – Independent media empowerment program (IMEP)“ kojeg finansira USAID, a provodi CPCD  

KOMENTARI (6)