Kolumnistice / Larisa Gavran: Uživaj biti ženom i izbori se sa menopauzom!

28. 05. 2019. u 13:42:00 Radiosarajevo.ba

Shares:386

Često se iznenadim kada mi se pacijentice (one u najboljim godinama sa plus 50), za vrijeme pregleda, žale na simptome koje one same ne prepoznaju ili ne žele prihvatiti kao menopauzalne.

Piše: prof. dr. Larisa Redžepagić-Gavran, specijalistica obiteljske medicine za Radiosarajevo.ba

Vjerujem da je to zato što se menopauza kod nas poistovjećuje sa starenjem, neizostavnim borama, povećanjem oblina, opuštanjem mišića te gubitkom samopouzdanja. Unatoč široko otvorenom prozoru informacija koji nudi internet i unatoč rastućeg broja „hejterskih“ protu liječničkih statusa na društvenim mrežama, ipak je riječ struke, mojim pacijenticama od ključnog značenja. Krenimo redom: šta je menopauza, koji su njeni simptomi i tretman. Šta je menopauza i kada nastaje?

Menopauza nastaje onda kada  menstrualni period (vrijeme krvarenja) trajno izostane. Zapravo, da ste u menopauzi, možemo reći tek onda kada vam izostanak menstruiranja bude u trajanju od 12 mjeseci. Sve do tada možete i zatrudnjeti, stoga ukoliko to ne želite, koristite sredstva za kontracepciju.

Menopauza je proces koji traje nekoliko godina i vrijeme nastanka menopauze je drugačije za svaku ženu. Uobičajeno je da žena prolazi kroz menopauzu otprilike istih godina kao i njena majka. Prosječna dob kada žene imaju zadnju menstruaciji je oko 51. S druge strane potpuno je normalno za menopauzu da se dogodi u bilo koje vrijeme od dobi 40 do 59.

Razlog nastanka menopauze se povezuje sa starenjem žena i to zbog smanjenja lučenja ženskih spolnih hormona (estrogen i progesteron) od strane ovarija (jajnika). O značaju ovih hormona po zdravlje žena govore mnoge studije, a jedna od njih je i velika američka Women's Health Initiative rađena na 161,808 žena dobi od 50-79, od 1993 -1998g. koja je pokazala da kombinovani hormoni ili estrogen sam utječe na prevenciju srčanih bolesti, kolorektalni i karcinom dojke i osteoporotskih fraktura kod postmenopauzalnih žena.

Simptomi menopauze 

Menopauzalne tegobe variraju od žene do žene. U prosjeku,većina simptoma nastaje oko 4 godine od zadnjeg perioda. Međutim, 1 od 10 žena ima ove simptome i do 12 godina.

Dok će mali broj žena ući u menopauzu sa izostankom perioda krvarenja dotle  će se kod većine razviti neki od dolje navedenih simptoma:

  • Promjena menstrualnog ciklusa. Ovo je jedan od prvih znakova menopauze. Može vam izostati par ciklusa ili će se ciklusi približiti.
  • Navala vrućine ili valung. Čini najčešći simptom menopauze. Kada imate ovaj simptom, osećate toplinu od prsa do glave.To se često događa u "talasima". Koža se zacrveni i možete se znojiti. Može vam biti muka u stomaku i možete imati vrtoglavice. Često se može javiti i glavobolja te osjećaj da srce kuca jako, brzo i snažno.
  • Vaginalna suhoća, nekomfor za vrijeme seksualnog odnosa te smanjen libido. Tokom i posle menopauze, koža vagine i vulve (područje oko vagine) postaje suha. Vagina takođe gubi sposobnost da proizvede toliko lubrikacija (vlažnost) tokom seksualnog uzbuđenja.Ove promjene mogu da vode do bola tokom seksualnog odnosa. Možete razgovarati sa svojom liječnicom/kom obiteljske medicine o beneficijama i rizicima upotrebe estrogen kreme za novonastale vaginalne promjene.
  • Problemi urinarnog trakta. Vjerovatno ćete imati infekcije mokraćnog mjehura i urinarnog trakta tokom i posle menopauze. Razgovarajte sa svojom liječnicom/kom obiteljske medicine ako idete često u kupatilo ili osjećate hitnu potrebu za uriniranjem.
  • Glavobolje, noćno znojenje, problemi sa spavanjem i umor. Dok prolazite kroz menopauzu, možete imati problema sa spavanjem. Može vas buditi noćno znojenje. Nedostatak sna može učiniti da se osjećate umornom, neraspoloženom ili da ste pod stresom.
  • Debljate se. Mnoge žene se ugoje tokom menopauze. Zdrava odnosno izbalansirana ishrana i redovna tjelesna aktivnost mogu  vam pomoci da budete vitkiji.
  • Emocionalni simptomi. Ovi simptomi mogu uključivati tugu, anksioznost, i promjene raspoloženja. Za neke žene, ovi simptomi mogu biti izrazito teški. Ako imate emocionalne probleme, razgovarajte sa svojom obiteljskom liječnicom/kom.
  • Problemi sa memorijom i koncentracijom.  

Terapija menopauze

Ne postoji nikakava određena terapija za menopauzu.  Ukoliko imate ozbiljne simptome menopauze koji ometaju vaš svakodnevni život i rad vaša liječnica/k obiteljske medicine može vam savjetovati i:

  • Hormonsku zamjensku terapiju. Uključuje uzimanje sintetskih hormona (estrogen sam ili u kombinaciji sa progestinom). Premda ova terapija nije za sve žene, smatra se izuzetno korisnom za smanjenje simptoma kao što su crvenilo, suhoća vagine ili urinarne tegobe.
  • Fitoestrogene. To su biljne tvari koje se nalaze u nekim žitaricama, povrću, grahu i drugim mahunarkama. Koristite se za ublažavanje nekih simptoma menopauze. Mnogi proizvodi od soje su dobri izvori fitoestrogena. Upozoravam na oprez kod upotrebe ovih izvora estrogena zbog nedostatka znanstvenih dokaza o njihovoj koristi i potencijalnoj štetnosti.
  • Vaginalne estrogenske kreme. Lubrikanti ili hidrati za vaginalnu suhoću.
  • Kognitivnu bihejvorijelnu terapiju. Vrsta terapije koja može da pomogne sa poboljšanje raspoloženja i kod tjeskobe.
  • Niske doze antidepresiva. Zdravu, balansiranu ishranu i redovno vježbanje. Održavanje zdrave težine i ostati vitka, snažno može poboljšati neke simptome u menopauzi.
  • Savjete za zbjegavajnje začinjene ili vruće hrane i pića. Alkohol može izazvat navalu vrućine u lice, te utjecati na apsorbciju kalcija te ga je potrebno ograničiti pogotovo uz ove tegeobe.

Kako menopauza utječe na zdravlje žene?

Menopauza može povećati rizik od razvoja određenih drugih problema, poput slabih kostiju i razvoja osteoporoze. Kada se nivo estrogena smanjuje za vrijeme menopauze, kosti se više razgrađuju nego stvaraju te postaju porozne i sklone lomovima na malu traumu.

Žene mogu oboljeti i od  bolesti srca nakon menopauze. Niži nivo estrogena takođe može biti dio uzroka. Sa starenjem neke žene dobivaju na težini, postaju manje aktivne, i obole od visokog pritiska ili dijabetesa.

Ako vjerujete da prolazite kroz menopauzu i brinete se zbog toga, razgovarajte sa svojom  liječnicom/kom obiteljske medicine. Moguće je uraditi krvne pretrage za provjeru razine hormona estrogena, kao i folikulo-stimulirajućeg hormona (FSH) ali nisu neophodne jer menopauza ne zahtijeva službenu dijagnozu. Život sa menopauzom može biti jednostavan ili jako težak za pojednine žene.  To svakako ovisi od vaših simptoma, genetike ali i od toga kako prihvatate promjene na sebi.  Bore koje imate rezultati su preživljenih i dobivenih životnih bitaka koje su vas oplemenile i ojačale iskustvom. Iskoristite ovaj period za posvećenost sebi te uživajte biti ženom i u onome što jeste. 

Razgovarajte sa svojom liječnicom/kom obiteljske medicine ako imate:

  • Promjene u trajanju vašeg  mjesečnog ciklusa.
  • Teško krvarenje.
  • Krvarenje koje traje duže nego obično.
  • Krvarenje češće od svake 3 nedjelje .
  • Krvarenje nakon seksualnog odnosa.
  • Uočite bilo kakvo krvarenje između perioda.

NEMA KOMENTARA