Kolumnistice / Kratkovidnost - rastući zdravstveni problem: Jesu li za sve krivi gadgeti?

17. 02. 2019. u 17:50:00 Radiosarajevo.ba

Shares:288

U ordinaciji obiteljske medicine na pregled mi često dolaze djeca (od polaska u školu) u pratnji svojih roditelja koji su zabrinuti zbog  pretjeranog korištenja „gadgeta“ od strane njihovih školaraca i mole me da im dam svoje mišljenje o eventualnoj zoupotrebi i  utjecaju na zdravlje!

Piše: prof. dr. Larisa Redžepagić-Gavran, specijalista opće medicine iz Zenice, za Radiosarajevo.ba 

Zbog toga što ni sami ne uspijevaju naći neko rješenje za ograničeno druženje mladih sa mobitelom (koji i po 11 sati na dan iščekuju poruke i nove postove svojih prijatelja), traže i očekuju moju saglasnost, podršku možda čak i oštriji stav ili prijekor!

Gadgeti i vid

Pojedinci svih dobnih skupina sve više koriste ručne elektroničke uređaje (pametne telefone i tablete) za pisanu komunikaciju (npr. tekstualne poruke, e-pošta i pristup internetu) što  rezultira zamjenom štampanih tekstova elektronskima. Tako elektronski uređaji postaju sastavni dio svakodnevnog života pojedinaca.

Međutim, relativno mali zaslon i veličina teksta takvih uređaja zahtijevaju blisku radnu udaljenost, što utječe na akomodaciju oka koja je potrebna za jasan i oštar vid na takvim udaljenostima. Istraživanja pokazuju da većina korisnika mobitel drži tek oko 30 cm od lica, dok ih neki drže i puno bliže. Novine i knjige, primjerice, najčešće drže na minimalnoj udaljenosti od 40 cm. Upravo to smanjenje blizine ‘kvari’ vid. Kako bi sačuvali dobar vid, trebalo bi ograničiti i vrijeme koje mladi provode zureći u ekran 

Dakle, produljena upotreba takvih uređaja u bliskim radnim udaljenostima može rezultirati razvojem simptoma, kao što su oštećenja očiju, očna nelagoda, suhoća oka, diplopija i nejasan vid. Ipak, rezultati studija govore da odgovor za akomodaciju oka nije ovisan o elektroničkom uređaju koji se koristio te da je uglavnom povezan s mlađom dobi i razinom amplitude akomodacije oka ispitanika.

Šta je to miopija?

Miopija (grčki myopia)-kratkovidnost je poremećaj oka s najbržim porastom prevalencije u svijetu. Razvija se u djetinjstvu, s vršnom incidencijom između dobi od 13 do 15 godina. Iako je tačan patogeni mehanizam miopije još uvijek nejasan, većina istraživača vjeruje da je kratkovidnost rezultat kombinacije genetskih i okolišnih faktora rizika. Nedavna epidemiološka istraživanja pokazala su da prevalencija miopije varira široko te da je ovisna o dobi, spolu, geografiji i etničkoj pripadnosti. Riziko faktori leže u  načinu života u djetinjstvu, kao što su ograničeno vrijeme provedeno na otvorenom, pretjerano gledanje na blizinu (računari, mobiteli, knjige) te viša razina obrazovanja. Nadalje, genetska istraživanja otkrila su više od 100 faktora rizika povezanih s razvojem miopije. Dob, oba kratkovida roditelja i neprekidno radno vrijeme bez mirovanja od 5 min faktori su  rizika za kratkovidnost.

Ogroman problem u svijetu predstavljaju i troškovi koji nastaju zbog propisivanja naočala kratkovidnim ljudima kojima je potrebna refrakcijska korekcija. U Sjedinjenim Američkim Državama je tako Nacionalni izvještaj zdravstvenog i prehrambenog ispitivanja (National Health and Nutrition Examination Survey - NHANES) pokazao da su godišnji troškovi ispravljanja oštećenja vida zbog kratkovidosti  iznosili između 3,9 i 7,2 milijarde US dolara.

Prevencija nastanka kratkovidnosti

Svaka nova tehnologija sa sobom donosi i rizike za zdravlje. Prije 40-ak godina godina pričalo se o štetnosti zračenja televizora, prije 15-ak o bolovima i sindromu karpalnog tunela zbog miša i računara, a danas su već očite posljedice pretjeranog korištenja mobitela i tableta. Na sreću, neki od najčešćih problema mogu se izbjeći samo uz pravilno korištenje.

Mnoge randomizirano kontrolirane studije su pokazale da je povećanje vremena i boravka na otvorenom osobito u djetinstvu imalo zaštitni učinak na nastanak kratkovidnosti. Ukoliko se provede dodatno vrijeme na otvorenom (npr.dodatnih sat vremena) u dobi od 3 do 9 godina može se smanjiti pojava kratkovidnosti kod djece u dobi od 10 do 15 godina starosti. Nadalje, iste studije sugeriraju da se trebaju pokretati aktivnosti u zajednici sa osmišljavanjem programa za sprečavanje kratkovidnosti. Zapravo, podsticanje aktivnosti na otvorenom predlažu se kao intervencija javnog zdravlja kako bi se smanjila učestalost miopije.

Kratkovidnost se može otkriti rutinskom kontrolom vida, te se jednostavno korigira naočalama ili kontaktnim lećama minus dioptrije. Također je moguće i trajno uklanjanje dioptrije laserskim tretmanom, ukoliko su prisutni svi preduvjeti za laserski zahvat.

Gdje je granica i kako se ponašati u vezi sa ovim problemom prevazilazi rad samo jednog liječnika obiteljske medicine, ali je svakako važno kontinuirano govoriti i apelirati na poluge društa da pokrenu neke aktivnosti?

Važno je nikada ne prestati apelirati na donošenje nacionalnih screening programa uopće pa tako i na ovaj o slabovidnosti!

U razgovoru sa kolegama oftalmolozima kao našim konsultatnima saznajerm da i oni dijele opravdanu zabrinutost za porast broja miopa osobito u školskim klupama kao i izostanak ranog skrininga koji bi sigurno preduprijedio pogoršanja vida.

Američko udruženje optometrista smatra da prvi sveobuhvatni pregled vida kod djece treba napraviti u dobi od 6 mjeseci. Nakon toga, pregled vida treba ponoviti u dobi od 3 godine, te još jednom u dobi od 5 ili 6 godina. Ukoliko dijete nema dijagnosticiranih problema s vidnom oštrinom, za djecu školske dobi preporučuje se ponavljati pregled svake dvije godine. Djeca koja imaju potrebu za nošenjem naočala ili kontaktnih leća, trebala bi kontrolirati vid jednom godišnje ili po preporuci svog oftalmologa.

 

Obiteljska liječnica savjetuje

Ugasite svjetlo i spavajte  TV i mobitel ne držite u spavaćoj sobi, a na spavanje treba ići najkasnije u 23 sata.

Napravite pauzu svakih dvadesetak minuta gledanja u ekran, bilo danju ili noću. Podignite pogled i odmorite oči desetak minuta.

Tokom pauze zagledajte se u predmet udaljen 7 metara. Ako nastavljate s gledanjem u ekran, ponovite vježbu

Upotrebljavajte umjetne suze ako patite od suhoće očiju. 

Podesite veličinu slova i svjetlost ekrana. 

Udaljite mobitel od očiju na 40 cm da biste spriječili gubitak centralnog vida,  zbog noćnog izlaganja plavom svjetlu koje emitiraju LED ekrani. 

Ovaj medijski sadržaj nastao je u sklopu projekta „Program osnaživanja nezavisnih medija – Independent media empowerment program (IMEP)“ kojeg finansira USAID, a provodi CPCD  

NEMA KOMENTARA