! / Klarić: Hrvatska do Kupresa nije samo još jedna besmislica predsjednice, ovo je opasno

13. 10. 2019. u 16:45:00 Radiosarajevo.ba

Shares:67

"Postoji, dakle, i mogućnost da se o nekom doista bitnom pitanju u RH, odluči glasovima ljudi koji ne žive, niti kane živjeti u RH. Da se o, recimo, zabrani abortusa, ili o izlasku Hrvatske iz Europske unije, ne odluči glasovima ljudi iz Hrvatske. Već da ključnu razliku donesu glasovi iz Canberre, Buenos Airesa, Čapljine, Niša..."

Piše: Jasmin Klarić za Telegram.hr

"Nije lako odoljeti iskušenju da se cijela priča svrsta u još jednu klasičnu “kolindariju”. U ladicu s nevjerojatnim ludostima i povijesnim falsifikatima s kakvima predsjednica Republike Hrvatske redovno i sve češće koketira. U društvu s “jogurtima”, “željeznom zavjesom”, “zabrani spominjanja Hrvatskog Zagorja”…

Pa ipak, euforična izjava o tome da se u Splitu okupila cijela Hrvatska, od Visa do Kupresa, teško da je tek tipičan primjer potpune izgubljenosti predsjednice jedne Republike u bespućima prostora, vremena i zdravog razuma.

POZDRAV TALIJANSKOJ ISTRI I DALMACIJI

Naravno, za razliku od ostalih krivotvorina, ova je po svojim tvorničkim postavkama puno malignija, jer se radi o navlas istom incidentu kao onom kad je u veljači tadašnji predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani pozdravljao “talijansku Istru i Dalmaciju”. Radi se o presizanju za tuđim teritorijem i ozbiljnom diplomatskom incidentu. No, teško da se radi tek o “kolindariji” koja je otišla predaleko. Spominjanje grada u BiH kao dijela “cijele Hrvatske” prije će biti precizno proračunati mig vlastitom biračkom tijelu u susjednoj zemlji.

Ako su u predsjedničinom okruženju i stožeru barem najpovršnije odradili domaću zadaću razvidna bi im morala biti sljedeća moguća istina o predsjedničkim izborima – budućeg predsjednika ili predsjednicu Republike Hrvatske odlučit će glasovi birača iz Bosne i Hercegovine. Pritom, do odluke u drugom krugu trebat će se probiti i kroz prvi, u kojem će se ovaj put za glasove birača iz najbliže dijaspore boriti i njima politički blizak Miroslav Škoro. Uglavnom, “cijela Hrvatska do Kupresa” teško da je tek slučajan gaf, radi se o bitnom ulogu u utrci za koju ankete pokazuju da postaje sve neizvjesnija.

IZBORI U BIH PROBLEMATIČNI, A U HRVATSKOJ?

Mnogo važnija, međutim, od političke sudbine Grabar-Kitarović, Škore, Milanovića i ostalih je činjenica da je u hrvatski politički sustav pažljivo ugrađena bizarna anomalija čijih bi dubokih implikacija tek mogli postati u potpunosti svjesni. Nije, naime, baš najnormalnije da predsjednika jedne države odaberu građani druge. Uostalom, način izbora hrvatskog člana predsjedništva BiH je trn u oku hrvatskoj politici već godinama jer ga mogu birati i građani BiH druge nacionalnosti. Ovdje bi, međutim, o odsudnim pitanjima hrvatskog društva ključnu riječ mogli imati građani druge države.

Brojke otkrivaju kolika bi se drama mogla odviti u hrvatskoj javnosti na sljedećim predsjedničkim izborima bude li situacija imalo slična onoj otprije pet godina. Tad je Grabar-Kitarović pobijedila Ivu Josipovića za oko 32 tisuće glasova. Pola te prednosti zaradila je u BiH.

TRI POSTO SAMO IZ BIH?

Birači iz BiH, nadalje, sve više sudjeluju na izborima u Hrvatskoj. Na ovogodišnjim europskim izborima izišlo ih je četiri puta više nego 2014. godine. Održi li se taj trend i na predsjedničkim izborima, u drugom krugu bi, samo iz BiH mogli prebrojavati preko 70 tisuća glasačkih listića. To bi na odazivu sličnom onom iz siječnja 2015. godine bilo preko tri posto glasova. A tri posto bi moglo biti jako mnogo. Odlučujuće mnogo.

Stvari, međutim, stoje još i gore. Predsjednička funkcija nije najključnija stvar u društvenom uređenju RH. Naravno, nije ni nebitna, a još je manje nebitan zamah koji daje pobjeda na predsjedničkim izborima nekoliko mjeseci pred one stvarno bitne, parlamentarne. No, postoje i referendumi.

DUBOKA KRIZA

Postoji, dakle, i mogućnost da se o nekom doista bitnom pitanju u RH, odluči glasovima ljudi koji ne žive, niti kane živjeti u RH. Da se o, recimo, zabrani abortusa, ili o izlasku Hrvatske iz Europske unije, ne odluči glasovima ljudi iz Hrvatske. Već da ključnu razliku donesu glasovi iz Canberre, Buenos Airesa, Čapljine, Niša… Izbor predsjednika/predsjednice Republike glasovima iz dijaspore vjerojatno bi solidno uzdrmao politički sustav u Hrvatskoj. Odluka na referendumu o nekom velikom društvenom prijeporu bi, sasvim sigurno, izazvala duboku krizu.

Zazivanje “Kupresa”, stoga, nije samo poklič Grabar-Kitarović za otimanjem tuđeg teritorija. Ne, politika opasnih namjera ovaj put se krije i u guranju društva na rub suštinskih i vrlo osjetljivih prijepora. Ali, što je to u usporedbi sa šakom glasova?".

 

NEMA KOMENTARA