! / Dr. Larisa Redžepagić-Gavran: Da li nam je stres krivac za sve probleme sa zdravljem?

26. 06. 2019. u 12:46:00 Radiosarajevo.ba

Shares:528

Svakodnevno mi se u ordinaciji postavljaju pitanja da li je za povišen tlak, masnoće ili šećer u krvi (kardiovaskularne pa čak i infektivne bolesti ili karcinom) krivac stres pod kojim se pacijentica/t u to vrijeme nalazila/o! Interesantno je što sa druge strane niko nije spreman pitati da li je moja neaktivnost, debljina, pušenje, ishrana bogata šećerima i mastima te neredovono korištenje preporučenih lijekova krivo za bilo šta što mi se događa na planu zdravlja?

Piše: prof.dr. Larisa Redžepagić-Gavran, spec.obiteljske medicine

Lako je naći krivca (u ovom slučaju stres) za sve loše što nam se događa, ali da li je baš sve tako? Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) “zdravlje je stanje potpunog fizičkog, duhovnog i socijalnog  blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti” (Deklaracija SZO iz Alma Ate, 1974) tako da nam se za sve što nam se dešava ni slučajno nemože optužiti samo stres. Ja zapravo (uključujući i sebe) ne poznajem osobu koja nije pod nekim stresom, te svako doživljava stres do određene mjere. Način na koji reagiramo na stres, međutim, čini veliku razliku u onome što će se dogoditi sa našim zdravljem. Ako stres ignoriramo i ne suprostavimo mu se te uzmemo cigaretu, pijemo, prekomjerno jedemo ili pretjerano brinemo, sve nas to može uvesti u psihofizičke probleme i svakako će utjecati na narušavanje našeg zdravlja. Mene su davno naučili da je stres poput nezaustavljivog vodopada te da mi jedino što možemo da mu se suprostavimo je promjena načina na koji reagiramo na stresnu situaciju. 

1. Definicija stresa?

Stres se može definirati kao bilo koja vrsta promjene koja uzrokuje fizički, emocionalni ili psihološki pritisak. Međutim, nisu svi tipovi stresa štetni ili čak negativni.

2. Vrste stresa?

Pozitivni stres: Ova vrsta stresa nastaje pri zabavi i uzbuđenjima. Za vrijeme ovog stresa podiže nam se nivo adrenalina i osjećamo se energično i zadovoljno npr. kada se skijamo ili  trčimo, pogotovo kod takmičara u ovim sportovima.

Akutni stres: Vrlo kratkoročni tip stresa koji može biti pozitivan ili više uznemirujući. To je tip stresa sa kojim se najčešće susrećemo u svakodnevnom životu.

Epizodični akutni stres: akutni stres koji nas učini da smo puni bijesa i prelazi u biti naš način života, stvarajući život relativnog kaosa.

Kronični stres: Stres koji se čini neprestanim i neizbježnim, poput stresa lošeg braka ili izuzetno opterećujućeg posla. Kronični stres također može proizlaziti iz traumatskih iskustava i traume iz djetinjstva. Ovdje bih posebno izdvojila stres na radnom mjestu odnosno sindrom izgaranja na poslu (eng.burn out sindrom). Stres na radnom mjestu predstavlja nesklad između zahtjeva radnog mesta i mogućnosti radnika da udovolji tim zahtjevima.

„Osjećam se bezvoljno, nemotivirano, nezadovoljno, iscrpljeno. Zatrpana/n sam poslom, ostajem prekovremeno na poslu, a to niko ne cijeni. Nemam volju za radom, nedostaje mi kreativnosti.  Reagiram burno.  Imam osjećaj da se više ne mogu nositi s obavezama na poslu jer ih ima previše. Ne mogu se kontrolirati i svi me živciraju. Imam 25 godina radnog staža. Što mi se to događa?” Ukoliko ste pozitivno odgovorili na bilo koje od ovih pitanja to je siguran znak da ste pod stresom! Sindrom izgaranja na poslu  SZO je odnedavno prvi put uvrstila u svoj priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11), koji će zdravstveni radnici odsad moći dijagnosticirati kao medicinski poremećaj povezan s poslom što ga pojedinac obavlja. Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, može biti udružen i s pojavom simptoma anksioznosti i depresije. Predstavlja progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada kao rezultata frustracija i stresa na radnom mjestu.

Pozitivni utjecaji stresa

Stres može izazvati odgovor tijela na uočenu prijetnju ili opasnost, poznatu kao odgovor na „borbu ili bijeg“. Tokom ove reakcije otpuštaju se određeni hormoni poput adrenalina i kortizola koji ubrzavaju rad srca, usporavaju probavu, usmjeravaju protok krvi u glavne skupine mišića i mijenjaju razne druge autonomne živčane funkcije, dajući tijelu eksploziju energije i snage. Čini nas zapravo spremnim za fizičku borbu ili bijeg kada se suočimo s opasnosnim situacijama u kojima niti jedan drugi odgovor nije prikladan - kao npr. kada zatičemo provalnika u stanu, problema u saobraćaju ili tokom stresnog dana na poslu. 

Negativni utjecaji stresa

Ozbiljni akutni stres, kao što je uključenost u prirodnu katastrofu ili prelazak u verbalnu svađu, može izazvati srčani udar, aritmije, pa čak i iznenadnu smrt. Međutim, to se događa uglavnom kod osoba koje već imaju bolesti srca.

Ako osjetite kronični stres, vaš autonomni živčani sustav će biti preaktivan, što može narušiti vaše zdravlje. Prvi simptomi su relativno blagi, poput kroničnih glavobolja i povećane osjetljivosti na prehlade. Međutim, s više izloženosti kroničnom stresu mogu se razviti ozbiljniji zdravstveni problemi kao što su: šećerna i srčana bolest, gubitak kose, hipertireoza, gojaznost, spolna disfunkcija, bolesti zuba i desni te ulkusi. Na emocionalnom planu stres može proizvesti osjećaj blage tjeskobe ili frustracije, a produljeni stres može dovesti do sindroma sagorijevanja, anksioznih poremećaja i depresije. 

Kako se nositi sa stresom?

• Prekinite s nekim aktivnostima koje nisu nužne
• Redovito i zdravo se hranite
• Izbacite ili smanjite uzimanje kofeina, nikotina i šećera
• Bavite se tjelesnom aktivnošću 
•  Osigurajte redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje
•  Zadržite osjećaj za humor
• Podijelite probleme s prijateljima i obitelji
•  Izaberite neke od relaksacijskih tehnika za opuštanje
• Obratite se svom liječniku obiteljske medicine za savjet

Kontrola stresa, tj. kontrola naših misli i reakcija na pojedine životne situacije jedan je od najvažnijih preduvjeta za održavanje zdravog i uspješnog života. Nastojte uočiti simptome stresa na vrijeme kako bi se posljedice po zdravlje pravovremeno spriječile. 

 

NEMA KOMENTARA