Larisa Redžepagić-Gavran/ Alergije: uzroci, vrste, mogućnosti prevencije i liječenje

06. 07. 2019. u 11:05:00 Radiosarajevo.ba

Shares:278

Da li ste imali curenje nosa, kašalj, kihanje ili suzenje očiju prilikom izlaska vani u sezoni proljeće - kasno ljeto (u vrijeme povećane koncentracije peluda u zraku ili na suncu), ili zimi prilikom izlaska iz tople prostorije na hladan zrak, a da pri tome niste imali temperaturu niti druge simptome prehlade?

Da li ste imali osjetljivost na hranu ili učestale probavne poteškoće na neki njezin sastojak? Ili ste primijetili promjene na koži  nakon boravka na travi ili nakon uboda insekta (nadražena i crvena koža koja svrbi) ili ste uzeli neki novi lijek?  

Jeste li pomislili da možda patite od alergije?

Piše: prof.dr. Larisa Redžepagić-Gavran, spec.obiteljske medicine, Zenica

Svakodnevno radeći sa pacijentima u gradskoj ordinaciji primijetila sam da se povećava broj osoba koje imaju alergije. Čini se da različite izloženosti okolišu, uključujući prehranu, higijenu i infekcije, alergene i onečišćenje zraka, u kombinaciji s genetskim faktorima dovode do  pogoršanja našeg imuniteta i alergije. S druge strane nije u potpunosti razumljiv i jasan mehanizam utjecaja okoliša u ruralnom okruženju, za koji se predpostavlja da utječe na razvoj ranog imunološkog odgovora, što rezultira nižim rizikom od alergija i astme na selu u odnosu na grad. Naravno da iz takvih saznanja ozbiljni zdravstveni sustavi razvijaju buduće primarne preventivne strategije s ciljem smanjenja prevalence obolijevanja i u gradskim sredinama.

Svjetska zdravstvena organizacija smatra da alergijske bolesti kao bolesti razvijenog svijeta sve više poprimaju karakteristike pravih pandemija. Zabrinjavajuće je da se alergijske reakcije javljaju sve ranije u životu, te se smatra da je danas četvrtina populacije alergična na neku tvar.

Postoje mnogi uzroci alergije, a simptomi variraju od blage do potencijalno opasne po život. Alergija je jedan od glavnih uzroka povezanih s uzrokom nastanka astme ali za njen nastanak osim okolišnih važna je i genetska predispozicija tako da ukoliko oba roditelja imaju astmu šansa da i je djeca imaju je oko 70-80%.

Definicija alergije

Alergija se javlja kada osoba reagira na supstance iz okoliša koje su bezopasne za većinu ljudi. Te tvari nazivamo alergenima, a nalazimo ih u grinjama, kućnim ljubimcima, peludu, insektima, krpeljima, plijesnima, hrani i nekim lijekovima.

Na koja područja tijela alergija može utjecati?

Ljudi doživljavaju različite simptome, ovisno o alergenu i gdje alergen ulazi u tijelo. Alergijske reakcije mogu uključivati mnoge dijelove tijela u isto vrijeme.

Na nosu, očima, sinusima i grlu kada se udahnu alergeni, oslobađanje histamina uzrokuje da sluznica nosa proizvodi više sluzi i postane otečena i upaljena. To uzrokuje da nos oteče i svrbi, a može se dogoditi i nasilno kihanje. Oči mogu suziti i možete osjetiti upalu grla.

Na plućima i grudnom košu kada se udahne alergen, sluznica bronha u plućima bubri i otežavaju disanje, te tokom alergijske reakcije može nastati astma.

Ako se pak jedu namirnice koje obično uzrokuju alergiju (kikiriki, plodovi mora, jaja, mliječni proizvodi), osobito kod dojenčadi koja imaju alergiju na kravlje mlijeko, može nastati ekcem, kolika i uznemirenost želuca i crijeva.  

Neki ljudi ne mogu probaviti laktozu (mliječni šećer). Netolerancija na laktozu uzrokuje smetnje u želucu, ali ih se ne smije miješati s alergijom.

Na koži  mogu nastati problemi koji mogu biti izazvani alergijom uključuju atopijski dermatitis (ekcem) i urtikariju (koprivnjača).

Dostupne su učinkovite mogućnosti prevencije i liječenja

Izbjegavanje ili smanjivanje alergena ovisi o utvrđivanju uzroka alergije i poduzimanju koraka za smanjenje izloženosti alergenu, osobito ako lijekovi nisu u potpunosti učinkoviti.

Osobe koje imaju respiratornu alergiju trebaju obratiti pažnju na mikroklimatske uvjete. Za vrijeme toplih godišnjih doba, kod kuće i u autu trebaju se koristiti rashladni uređaj kako bi zadržali pelud van prostora; redovito čistiti prostor od prašine (vlažnom krpom), vlažne površine u prostoru potrebno je redovito održavati dezinfekcijskim sredstvom kako bi se uništila plijesan.

Ako ste alergični na kućne ljubimce, treba ih držati izvan stambenog prostora.

Ako pokazujete simptome alergije na hranu ili neke od prehrambenih proizvoda redovito provjeravajte sadržaje proizvoda prije konzumacije jer ponekad i najmanji trag npr. kikirikija ili nekog drugog sastojka na kojeg ste alergični mogu biti pogubni za život.

Cigaretni dim pogoršava sva alergijska stanja. Pogoršava već upaljenu kožu i membrane u nosu, dušniku i plućima (respiratorni trakt). Niko ne smije pušiti u kući osobe koja ima alergiju.

U periodu juni/septembar raste koncentracija najjačeg peludnog alergena iz ambrozije, koja raste na zapuštenim zemljištima i livadama, uz putove, a nalazimo je u polju među usjevima i u vrtu. O preporukama za njeno uništavanje i suzbijanje te ko je za to zadužen možete se informirati na web stranicama zvaničnih institucija koje se bave zdravljem u našoj zemlji.

Lijekovi za liječenje alergija

Antihistaminici blokiraju oslobađanje histamina iz mastocita, smanjujući simptome. Također se mogu koristiti antihistaminski nazalni i očni sprejevi.

Intranazalni kortiokosteroidni nazalni sprejevi (INKS) djelotvorni su za liječenje umjerenog do teškog alergijskog rinitisa kada se pravilno koriste. Kombinirane terapije (INKS i antihistaminici) koriste se za liječenje umjerenog do teškog alergijskog rinitisa i nude prednosti kombinacije dva lijeka.

Kapi za oči mogu biti korisne u nekim slučajevima.

Adrenalin (epinefrin) koristi se za hitnu pomoć u hitnim slučajevima životno opasnih teških alergijskih reakcija (anafilaksija).

Za savjet koji lijek je pogodan za vašu alergiju te kako se koristi taj lijek obratite se svojoj izabranoj liječnici/ku obiteljske medicine.

Životno opasne alergijske reakcije zahtijevaju hitno liječenje

Većina alergijskih reakcija su blage do umjerene i ne uzrokuju velike probleme. Međutim, mali broj ljudi može doživjeti tešku alergijsku reakciju nazvanu anafilaksa, koja zahtijeva hitne lijekove koji spašavaju život. Alergeni koji mogu uzrokovati anafilaksiju uključuju hranu, insekte i lijekove. Osobe s teškom alergijom trebaju neodložnu hitnu medicinsku pomoć za anafilaksu.

 Ako imate dodatna pitanja u svezi uzroka, vrste, mogućnosti prevencije i liječenje vaše alergije, obratite se svojoj izabranoj liječnici/ku obiteljske medicine za savjet. U nekim slučajevima ćete biti upućeni specijalisti na subspecijalističkom nivou za daljnja istraživanja i savjete.

NEMA KOMENTARA