Znate li šta najviše šteti našem zdravlju - i ne, nisu ni alkohol ni cigarete

Radiosarajevo.ba
Znate li šta najviše šteti našem zdravlju - i ne, nisu ni alkohol ni cigarete
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ni pušenje, ni visoki krvni pritisak nisu faktori rizika koji odnose najviše ljudskih života. Najveći uzročnik smrti u svijetu je loša prehrana.

Ashkan Afshin, asistent na Institutu za mjerenje i procjenu zdravlja na Sveučilištu u Washingtonu kaže da ljudi najviše umiru zbog prevelikog unosa crvenog mesa, slatkih napitaka i hrane s visokim razinama soli. No, još više ih ubija ono što ne unose u organizam. U časopisu Lancet objavio je rezultate analize koju je vodio 27 godina o prehrambenim navikama širom svijeta, piše CNN.

"Dok je tradicionalno sav razgovor o zdravoj prehrani usmjeren na smanjenje unosa nezdrave hrane, u ovoj smo studiji pokazali da je na razini populacije nizak unos zdrave hrane važniji faktor, nego visoki unosom nezdrave hrane", rekao je.

"Jedna od pet smrti na globalnoj razini uzrokovana je malim unosom zdrave hrane, što znači da je u svijetu tijekom 2017. godine umrlo zbog toga oko 11 miliona ljudi. Razlog je bio unos previše natrija i nedostatak unosa cjelovitih žitarica, voća, orašastih plodova i sjemenki. Razlog nije bio unos previše transmasnih kiselina, šećera i zaslađenih pića kao ni visoka razina crvenog mesa.

"Ova velika studija znači da je otkriće iznimno važno za svakog bez obzira gdje živi", rekao je Andrew Reynolds, naučni  suradnik na Sveučilištu Otago na Novom Zelandu, koji nije bio uključen u izradu studije. "Nalazi ovog dokumenta pružit će informacije o političkim odlukama koje će utjecati na prehranu, njezinoj prodaji i troškovima za ekonomije u nadolazećim godinama."

U analizi, koju je financirala Fondacija Bill & Melinda Gates, Afshin i njegove kolege proučavali su 15 faktora rizika u prehrani, kao i njihov utjecaj na smrt i invaliditet. Poznato je da su unos velike količine crvenog prerađenog mesa, slatkih napitaka i trans masne kiseline i soli veliki rizici za zdravlje, no usporedili su unos tih tvari s učincima prehrane sastavljene od niske razine zdravih namirnica kao što su voće, povrće, cjelovite žitarice, mlijeko, kalcij, orašasti plodovi, mahunarke, vlakna, omega-3 masne kiseline iz morskih plodova, dobre masti iz lososa i tune i slično. Došli su do zanimljivog zaključka, a to je da su nezdrave namirnice bile na dnu ljestvice rizika u većini zemalja svijeta.

Nova studija bila je vrlo opsežna i u njezinoj izradi sudjelovalo je hiljade istraživača koji su pratili prerane smrti i invaliditete povezane s više od 350 bolesti i ozljeda u 195 zemalja.

"Zanimljivo je da pretilost nije bila na vrhu ljestvice, nego tek na šestom mjestu globalnih rizika", rekao je Afshin. Uzbekistan je imao najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s prehranom, a slijede ga Afganistan, Maršalovi otoci, Papua Nova Gvineja i Vanuatu. Izrael je imao najmanji broj, a slijede ga Francuska, Španija, Japan i Andora.

Što se tiče najnižih stopa smrtnosti, Velika Britanija je zauzela 23. mjesto, iznad Irske (24.) i Švedske (25.), dok su Sjedinjene Države zauzele 43. mjesto, nakon Ruande i Nigerije (41. i 42.). Indija je zauzela 118. mjesto, a Kina 140. mjesto.

Za Sjedinjene Države, Indiju, Brazil, Pakistan, Nigeriju, Rusiju, Egipat, Njemačku, Iran i Tursku, nedostatak cjelovitih žitarica bio je najveći čimbenik rizika, objavio je Express.hr.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije